Beogradske novine

. B* 0 ) 37 -

8. iebruara 1917,

Beogradske Novine . . .. a ■

Cetvrtak

Strana 3.

je konfllkt izntedju Italijc i Turske 1 to ie rdiavo uiicalo na cijcne. Sam rat ne bi imao toliko uticaja na milanski trg, da nijc biio bojazni od većlh komplikacij-j Strah od tili zapleta pokolebao je eiiciie te je tftko ova gcdina završena ^Cpbvbijnije. inače mtlttnski trg, koji je i do sada primao svu produkciju kao 1 ostali svjetslu trgovi, bio je i ove godine pa čak i u većim količinama preplavIjen japanskim i kineskiin proizvodom. Produkclja je iznijeia 700.000 dinara. Klanice su u ovoj godiui bile pod neposrednim uticajem novoga režima. koji je stvoreu novim ugovorom sa 'Austro-Ugarskoni. Pošto je tim ugovorom izvoz svježcg mesa dopušten samo pograničnim klanicama. to je u ncuostatku ostalili, beogardska kianica bila jcdina, koja je mogia izvoziti svjezc mcso u Ausiro-Ugarsku- Kako su pak u Austro-Ugarskoj cijene mesu bile vrlo visoke, to je beogradska klanlca i mozda protivno svcjim vlastitim interesima ali svakojako u intercsu sarnog stočarsiva. plačala visoke cijene za stoku. ’iako su ciiene svinjama varirale izmeciju 130—ld& a volovima 65—75 dinara. Pod tako visokim cijenama stoci, klanice u unutrašnjosti, kojc su ntogle računati samo na pijace zapadne Evrope nijesu mogle raditi i one su gotovo obustavile posao. Osim loga stari kukuiuz je bio skup zbog rdjavog roda u Americi i svima evropskim zemljama osim Rumunije. Cijeiie su svinjama morale zbog toga biti stabi'ne. Nešto se ir,a!o stanje izrnijenilo samo pcslije septembra, kad je iscrpijen icontigent za izvoz u Austro-Ugarsku. Zbog veće caline (30 K u mjesio 10 kruna) beogradska je klanica morala srtiin' cijcne na 110—115 za svinje i 60—70 za volove. Ali se u samoj Austro-Ugarskoj po}avio ozliljzi poVret, da se kontigent Srbiji poveća sa koniigemun. koji je ramje dat Ruiminiji, pa ona nije lila u stanju. da se njime koristi. Klanica u Mladenovcu prešla je u svojinu Milana Pavlovića, irg. Iz Beograda, Pet velikih klanica izradile su u ovc] godini svega 15.500 tona inesa i preradjevina u vrijednosti 21,200.000 dinara. Najveći dio ovoga dolazi na beogradsku klanicu (94%). U ovu koiičinu nije uračunato ono što je u beogradskoj klanici sanio pokiano za beogardsku poirošnju. rabrika je šećera u Bcogradu bila je’diua i ove godine koja je zadovoljiia doniaću potrebu. Nova tabrika šećera u Ćupriji ctpočela je rad teic krajem gotiine. Ova je godina za šećernu industriju biia vrio rdjava zbog neprekidnih suša. koje su u Jetnjim rnjesecima trajale u cijeloj Evropi. i ako se prostor zasadjen šećernom reponr u Evropi u 1911. godini popeo na 2,174.051 liektar od 1,992.374 hektara u 1910. god. ipak je prinos repe n 1911.—12. god. iznio samo 40,574.300 tona prema 52,409.107 lona u 1910.—11. a proizvodnja šećera paia je u 1911.—12. god. na 6.034.100 tona prema prcizvodnji 1910. do 1911. god. od b,011.644 tona. Nije prema tome nikakvo čudo što su cijene šećera u ovoj godini enornmo skočile. Tako u Parisu se notirao šećer (roux fcS°) u početku godine 27,50 Irs i postepeno je skakao, dok 31. avgusta nije dostigao visinu od 58,75. za tini se spuštao postepeno i na kraju godine (22. decembra) rotirao 43.75 frs. Sva osiala evropska tržišta pokazaia su iste skokove u cijcnama. Ni u Srbiji nije berba repe bila pod povoljnim uslovima. Neprekidne suše, koje su trajale sve do kraja juia, uticalc sn šietno na sve usjeve. čija vegetacija zaiitjeva više vlage. Tako je i šečerna repa vconia zaostala u porastu u okruzima: kruševačkom, moravskom i smederevskorn. Kiše pak na kraju jula maio su popravile stanje. Prosječni kvalitet repe bio je 13,8 tople vodene digestacije, prema 12.9 u 1910. god. Fabrika je zbog rdjavili izgieda ua berbu repe otpočela da diže cijenu šećeiu 24. avgusta. Fabrika je ii ovoj godini izvršila zuatiie nove investicije, pcmoću kojih jc povećala svoju prođukciju na 80—100 .vagona repe ili 10—12 vagona šećera. lnaee je u ovoj gcdini bio posao obilniji. 'Repom je bilo zasadjeno 5035 hektara. a cijela bcrba je iznijeia 91.474 tona, što čini prosječuo T8 tona od hektara. Količina repe, kojti je fabrika stvarno primila i preradila iznosi 88.211 tona. Produkcija šećera iznijela je 9.540 totia u vrijednosti 6ć?00.00t) dinara. Od toga je izvezeno 1276, a u zemlji potrošcno 9500 toua. Izvoz >e bio omogućen .velikim ostatkom od 1910. godinc. ,. 0 P * 0 111 c e nt e t a I a u ovoj Rodini nijcsu pokazdlc neki naročiti napredak. Livnica bakra francuskog drušiva ii Boru povećala je svoju instaiaciju za četvr.t milijiina dinara. a 1,250.000 dinara uložila je u zidanje željeznice Bor—Metovuica, koja je već iduće godine bila puštena i u saobraćaj. Produkcija bakra u ovoj godini popela se na 6.720 tona. Udruženje je pravilo odlične poslove, zahvaljujući izvrsnom kvalitetu bakarne rude, i ako su cljene bakra posljednjlh godina stalno opadale, kao sto se vidi iz ovog pregleda. Sto kilofirama bakra prosječno *e notiralo u njarkama:

Frankfurt: ,1907, > ' 169,3 v ; 1908. - 124.6 1909. - 122J \ 1910. 120.0 » 1911, 117^

Hamburg: 128,0 126,9 124.5 1203) j 118.6

Krajem ove iste godine cijene su počelc nešto da se i popravljaju, pa su notirane (u Frankfurtu) oktobar 1911., 116.—; novembar 191!.. 121.—; decembar 1911., 130.—; januar 1912.. 130.— ; februar 1912., 133—

Trgoviua šljivama u Bosni i Hercegoviui za vrlieme rata. Zajedničko je nhnistarstvo iinansija kao vrhovn.i uprava Bosne i Hercegovine svojim naredjenjem od 12. avgusta 1916. uredila kupovanje i prodaju bosanskih šljiva. To je uredjenje izvršeno u sporazumu sa c. i k. generalncra gubernijom u Beogradu i obim vladama Monarhije. Kod toga se uzimalo cbzira 1 na sopstvene potrebe zerrJje, kao i na potrebe njemačkoga carstva. Centraia je sveukupne proćukcije urečjena u Brčkom. a u njoj su ujedjnjeni svi izvozaći. koii su sc bzvili prodajcm šljive u mirno vrijeme. Zemaljska je vlada u sporazumu s obim vladama Monarhije ustanovila 1 cijene šljivama za izvoz, te se cijene kreću izmedju 150—220 kruna po 100 kilogratna. Prodaja se sa bosanske stranc vrši na taj načiu. da se potrebne količine otpošiljaju izravno vojnim vlastima, centralama u Budimpešti ili Bcču, ili konačno neposređno njemačkoj centrali. Zakon o koIonPacIji u Bugarskoj U bugarskoin nh’ilstarstvu trgovine i poljoprivređe izracljuje se zakonska osnova o kolonizaciji u novoosvojenirn krajevima, kao i zakona, kojim će se u istim ov'in otlastima ustanoviti i regulisa'i privatni j osjed. „Poljoprivreduo društvo“ u Bugarskoj. Njemačkim je kapitalom osnovano u Bugarskoj .,P o 1 j o p r i v r e d n o d r u š t v o“ sa sjedištem u Sofiji, koje je uzelo sebi za zadaču. da u novoosvojenim bugarskim oblastima uzima pod najam veće komplekse još neobradjenoga zemljišta, koje će na vlastiti" račun obradjivati. Isto će društvo podupirati f bugarske poljoprivrednike, koji će htjeti da po njetnačkom uzoru obradjuju svoje zemlje. Doholcl duhanske trošarine. Prošle su gcdine dohotci od duhanske trošarine u Bugarskoj podbacili za punih 19 milijuua leva, pa je ubran samo 21 milijun. Uzrok tome leži, što je u prošloj gođini duhanska produkcija a zemlji bi!a slabija 1 veći dio duhana bio izvezen -u Njemačlcu. a nešto i u Austriju. Izvanjslta trgovlna bugarske. U posljednjoj polovlci prošle 1916. gođine iznosio je u v o z u Bugarsku i to: u mjesecu avgustu 4,250.000, septembru 7,000.000, oktohru 3.250.000. novembru 1,300.000 i decembru 2,000.000 lcva. U istom perijodu je iznosio 1 z voz i to: u avgustu 3.090.000, septembru 705-000, oktobru 3.250.000, novemfcru 6,650.000 i decembru 3.000.000 leva.

£š!Z!i8 dijesll. Povijest porođice Henrika Sienkiewicza. Porodica je Sienkievvicz litavskosatnogitskog porijekla. Naziv Sienkiewicz potjeće od imena Simon, skraćeno ,,Sieii“, „Sienko" s nagiaskom na o. Sin je Sienka dakle Sienkiewiz, Sienkowicz, Sieniuta. Već je u 1414. god. bio Sienko od plemena knerza Holszanski, za vrijcmc velikog kneza Witolda, nanijesnilc u Novv-ogrodu. Sudski spisi u Rossieny-u u Litavskoj iz .16 stoljeđa, koji su sačuvani u središnjein arhivu u Witni, a štampani 1901.—1909. gođ., spominju mnogo posjednika s iinenom Sienkievvicz. Jedan se od njih, Martin, sin Josipov, rodjen 1700., oženjen sa Julijanoni Silvvestrovvicz, prcselio u područje Orodna, gdje mu se 1740. god. rodio sin imenotn! Mihajlo. Ovaj se Mihajlo Sienkievvicz poslije učešća na konfcderaciji u Baru 1762. g. protiv provalivše |ruske vojske, povratio u svoje rodno mjesto, gdje. se oženio sa Marjanom Lugowskom, ćerkom suca u Brest-iLtovvskom. Ondje nnt se 1773. g. rodio sin Josip, koji je 1. avgusta 1791. kao topnik stupio u poljsku vojsku. Učestvovao je pod Kosciuszkom) u svim bojevima i najzad dospio u rusko zarobijeništvo. Kod sc 11. novembra 1794. oslobodio, pohitao je pod zastave generala Doinbrowskog, vodje poljskih legija, koje su se borile uTtaliji. 1806. g. bile su legije generala Dombrovvskog rasturene, a Josip Sienkiewicz predje 2. februara 1807. kao poručnik u francuske legije, koje su pod vodstvoiri Zajonczelca, a poslije Radziwilla bilc poznate kao „sjeverne lcgije“. Tu je službu Josip Sienkiewicz medjutim napustio već 6. maja 1807. g, pošta je namjeravao, d» se posveti gradjanskoj 6lužbi u Poljskoj. Svoju je odluku izvršio i postao šumaroin a kasnije j nadšutnarom državnilt domena. Taj je Josip Sicnkiewicz djed nedavno preminulog velikog poljskog pjesnika Heurika Stenkievvicza, koji je naslijedio ratne vrline svojih djedova i opisao ih rvojiin genijalnim perom. (Iz „Kurjeca PIockog“.) Francusko sveštenstvo u ratu. Pod gornjim naslovoin donosl ,J4eues Wiener JournaI“ dopis iz 2eneve, koji u glavnome ovako glasl: U jednom francuskom seocetu znao ie tamošnji sveštenik tako ubjedljivo da

govori svojoj većlnom ženskoj pastvl 0 potrebl da *vojc uštedjevine u vidu zajma ustupi državi na priplod, da je već sutradan prikupio 6000 franaka za ratuu blagajnu. Početkom rata tnoblllsala Je Fraucuska 25.000 katoličkih sveštenika. raznih redova, niedju ovima l. jednog nađbiskupa. Mnogi od njili nalaze se na frontu, a dosta ih je tamo i poginuio. Pošto su u Francuskoj još prlje nekoliko godfna ukinuti samostani, to je njihovim kaludjerima ostavljeno, ili da se odreknu zajedničkog življenja ili da napuste Francusku. Velika večina izabrala je ovo posljednje, ali, čim je buknuo rat. svi se vratiše u Francusku l prijavlše kao dobrovoljci. Septembra 1914. prijavilo se sanio dominikanaca njih 82 Od njih su već 11 pali na bojištu. Od jezuita palo je njih 110 na bojnom polju. All i svešteustvo ostalih vjera, koje su u Francuskoj u znatnoj manjini, lijepo se odazvalo. Veliki ćio tih sveštenika služi kao prost vojttik, jer francusk* vojska ima ukupno samo 300 definitivnih vojnih sveštenika, koji su svi po činu ravni kapetanu. Ali pošto svaki pukovski zapovjednik ima pravo, da za svaki bataijun itnenuje po jednog pomoćnog sveštenika. to Ih je sad kucl I kamo više. Ovi pomoćni sveštenici nose vojtiičktt unifonmi I vrše dužnost propovjedniika i u sarniin rovovima. te su zato jako omiijenl medju vojnicima. Cak su zadobili i simpatije samih antiklerikalaca, jer su svojim požrtvovanjein bili svugdje I svagdje, gdje I kad su bili potrebni. O njima se najbolje govori, a jeđatt žuav ih je ovako okarakterisao: ,,Ti propovjednici. da, — oni irnaju vra* ga u tijelu, a Boga u srcu! Tako naoružanl, mogu se već lako boriti“, P—■» ■ li. iii —— ■■——aamm Ztmnitne oDiavs. OBJAVA Naredba c. i k. vojne generalne gubernije u Srbiji, odjel. 9, br. 11833 iz 1916, o opredjelenjima priv. opšteg lova, koja važe za pblast gubentije, saopštavaju se u slijcdećem: 1. Lov se može U pojedinim okruzitna, u lcojima nije potrebna opšta zabrana lova, do daljega dozvoliti ćasnicima i njima ravnim (vojnim činovnicima i gradjanskim činovnicima vcjioe, glavnc g'ubemije) i za to se ništa ne plaća. Tako se isto Iov dozvoljava iovački izučenim i iskusnim šumskim organima, ali jts 1 domorocima, koji se nalaze u šumar»koj službi 1 Svaki lovac mora predhodno dobiti pismentt dozvolu predpostavljenog okružnog odnosno kotarskog zapovjednika i ovi su odgovorni za besprijckorno vršenje lova. Oni s toga imaju pravo da bez navoda uzroka zabrane lov, odnos.no da već dato odobienje u svako doba opozovu. 2. Vrijemc poštede divljači utvTdjuje se ovako: Plemeniti 1 šareni jelen 1/1. do 31./XII. Eventuaino samo za jelena 1 ./XI. do 31 ./VIII. Divokoza, izuzimajući jare l/Ido1/IX. Srndać 1 ./XII. do l./Vl. Srne i jarad l./L do 31.,/XI. Zečevi 16./I. do l./X. Tetrijeb l./Vl. do l./IV. Tetrebice l./I. do l./IX. ( Fazani 1/1. do 31./XII. , Lestarka l./I. do 31./VII. Prepeiica l./I. do 31./VII. Jarebica l./I. do 15,/VIII. i Divlji golub l./I. 15./VII. Sijuke l./I. do 1./ III. Svc vrste divljih plovki, divijih gtisaka, labudova l./lll. do 31./VII. Zvjerad (grabljiva đivljač) pe podleži nikakvoj poštedi. 3. Ako bi se u kojem predjeiu nalazilo kurjakova i divijih svinja u većem broju, pa bi od njih bila i šteta velika, mogu oknižni zapovjednici prirediti hajke na tu divljač, ali uvijck samo pod upravom stručnjalča, a u hajci mogu učcstvovati samo oni lovci, koji su oznaćeni u tački 1. Seljađ dotičnog predjela dužni su da bez naknade suđjeluju u hajci kao hajkači. Zabranjeno je u hajci loviti korisnu divljačUništiivanje zvjeradi otrovom je dozvoljeno saino po potrebi državnim šumskiin organima, ali je za svaid pojedini slučaj odgovorajt i okružni referent. 4. Lov je zabranjen: a) u okolini predmeta, koji se v'ojnički čuvaju (željeznice, tnostovi i t- d.) i zatv r oreuili nijesta u domašaju ođ 1 kilometra; b) na požnjevenint njivama (žitnim! usjevinta); c) u vinogradima prije berbe i u novozasadjenim vinogradima u opšte; d) na iđuhanom zasadjenim poljinta. iz razloga političke bežbjednosti može se lov u svako doba zabraniti; e) u voćnjacitna i vrtovima za povrće (vidi čl. 8. srpskog zakona o lovu); g) u šumarskim i dntgim rasadnidnta (vidi čl. 8. srpskog zakona o lovu); h )u žasadjenim mladim šumama t u komađima šuma, koja se čuvaju (vidi čl. 8. *rpsk. zak. p lovu). j 5. Dalje je zabrajijeno: s, a) lov sa vrlo hitnonogim rtovima; , ( b) priredjivajjje hajki pcotivu korisne divljači, lov sa pet i manjc hajkača u to •c ne računa; c) hvatanje korisne divljači zamkama, žcljeznim i klopkaina; d) čoporenje i hvatanje korisne divljači kad je snijeg visok i pri vijavid (vidi čl. 7. srp. zak. o lom);

J e) kvarcnje I uništavanje gnijezda 1 legala, kao 1 traženje I uništavanje jaja u Jegalima (vidi 13. 7. srps. zak. o lovu). .6. Sa ulovljenotn divljači lovac slobodno raspolaže, a!i je prodaja divljači zabra»jeua. > ! - 5. ‘ ! i 7. Okružni 1 kotarski zapovjednia će motriti, da se protivu ovih opTedjelenja ne čini prcstup. v' 1 , ? l'ć . Zastupnik guvernera Babić, podinaršal, s. r. Broj 16-484/1916. - ,* . JAVNA PRODAJA. l. ’ ■ Uslijed odluke guda c. i kr. zapovjedfalštva mosne brane i grada Beograda broj 410 gradj. od 19. januara 1917. u stečajnoj masi Johana B u c Ii g r a b e r a, krojača, odredjujc se javna prođaja putem nađmetanja pokretnina za 8. marta ov. god. u 9 tati prije podne i slijedeće dane. Na javnom nadmetanju prodavaće *e jedan Singerov, krojački stroj i rijeB krojački namještaj, onda raziiovrsne postave, dugineta, 175 lcomada ženskih steznika (,,midera“) i t d. Predmeti koji sc izlažu javnom nadmetanju, izručiće se odmali najboljem ponur djaču uz gotov 'novar:; Javno nadmetanje izvršiće se u magacinu dužnikovom u Knez Mihajiovoj ulici broj 2 L I Beograd, 31. januara 1917. C. i k. redarstveno zapovjedništvo.

Pssii]»ln]e Drzsjmme yi}est?. Austro-ugarske pochnnrnice na djelu. (Naročlti brzojav, „Beograd. Novina“J' Beć. 7. februara. Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: Cijela je jedna flota brodova, natQvarenih sa ugljenom, isplovila iz Cardiffa, praćena od množine torpednjača. Medj'ulim je somo jednoi petinl svlli tih brodova uspiefo. da dodju do talijanskc obaie. U r-rkos pratnji torpediijaća svl su ostali brcdovi potopIjcui. Službena predaja W!Isouovog pozh'a neutraleima. Kb. Kopenhagen, 7. februara. Prema vijestima ovđješnjih listova predan jc danas službeno istovremeno u Kopenliagenu, Stockhohnu i Kristijaniji Wjlsonov poziv neutralcima, da se priključe njegovom koraku i prekinu diplomatske odnose sa Njemaćkont. Prema sigurnim će znacima danska vlada odgovoriti Wiisonu, da je položaj Sjedinjenih Država i u stvari forma'no posve drugačiji od položaja Danske, pa daje s toga nemoguće, da Danska slijcdi njegov kora k. i, Skandiuavske se države ne će ođazvatl VVilsonovom rozN u. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockhohn, 7. februara. Bvi listovi bez razlike naglašavaju, kako je isključeno, da bi »e skadinavske države odazvaie pozivu pi'edsjednika Wjlsona za prekiđ diplomatskih ođnosa sa Njemačkom. Francuska štanma i VVilsoitov poziv neutralcima. I l t , , rh . Kb. Berlin, 7. febniara. I S malim izuzetkom danas je francuska žtampa manje uvjerena, da bi neutralci slijedili pozivu predsjednika .Wilsona, jer su |Oni osim južno-američkiii država više ili inanje većoin zajcdnicom interesa primorani na dobre oduose sa središnjim vlastima. — ,,in!r?nsigeanF‘ piše šta više, da je primjer Rumunjske djelovao na neutralce vrlo zastrašujući. ,,Temps“ izjavljuje, da je Njeniačka upravo tražila konfiikt s Anterikom zbog toga, štojoj provadjanje neograničenog podmorskog rata ne pniža samo vojničkih, nego i političkih prednosfi. Američka inoruarica pozvana iz Antilla. (Naročiti b.zojav „Bcogradskiit Noviua"). •#V Lugano. 7. februara. Pariski ,.Journal“ javlja iz W as h i n g t o n a, da je američka mornarica pozvana iz A n i i 11 a u svrhu preduzimanja jedne krstačke vožnje u Antlantiku. Ratni brodovi kao čovari trgovačkjh brodova. (Naročiti brzojav »Beogradskih NovinacJ Mfuiehen, 7. februara. „Mfinchner Neuesten Nachrlchten" javljaju; Prema jednom uvodnom članku ..Rotttcrdamsche Courant“-a izgleda, da je Wiison pozvao neutralce. da po primjeru Anierike svoje trgovačke brodove na njihovom putu stave pod stražu ratnih brodova, koji bi iii imali praliti na čitavom putovanju. Vjerovatno je. daćeseHolandija odazvati tom pozivu.

Slobodan prolaz za grofa Bemstorffa. (Naro&’ti br/ojav »Bcogradskih Novma j r i * Rotterđam. 7. februara. ,>T i m e s'* javljaju (e N e wYorka: Njemačkl će posfanlk grof B e r n s t o r f f otputovatl. člm dodj^ dozvola engleske vlade za njegov slo-: bođan prolaz, koju su dozvot* američke Sjedinjene Države već službeno tražile. Kb. Eondon- 7, februara. ^ . „Reuter ‘ saznaje, da je Bjemački poslanik grof Bernstorff sa osobIjem poslanstva, kao i sa svlm njeniačkim konzulima u Americi ostavio Sje-; dinjene Države, juče. 6. o. mj. I Iz Ne\v-’ ,Yorka krenuo put u Evropu, ObustavUanj'5 brodaiskog prometa. ][Naročiti brzojav iBeogra'dsklh Ncvuia.j . ^ Ženeva, 7. febniara Došlo je do zatvaranfa genovskog pristaništa, jer su mornari odrekli poslušnost i nijesu htjeli da podju na brodove, koji su odi'edjeni za vožnju u Francusku. : Radi objave neograničnog podmor-' skog rata i zbog nedostatka uglja o graničen je francuski promet od 4 februara na jednu trećinn. Brodarski je promet na pruzi M a rselj — Buez—Aden potpuno obustavljen- Brodarska udružeofa ne daju svojim brodovima da jsplove sve dotle, dok vlada ne prinii na se 80o/ 0 rizika. Špani.in će ostati neuualtia. (Naročiti brzoiav „Beogradsklh Novina“.l Madrid, 7, februara. ,,D i a r i s U n i v e r s a 1“, organ špan•kog pređsjednika ministarstva, piše: Nadamo se, da ćei nam opreznost vlade omo-, gućiti, da saćuvamo i datje svoju neutralnostSpanjolski kralj Alfouso proflv rata. (Naročitl brzojav ,3eo*radskih Novlna'*,) ' i 9 * ~ v . . Paris, 7. februara. „Petit Joumal" doznaje, da je španjoltki kralj Alfonzo čvrsto odlučio, da sačuva španjolsku neutrainost. On žeii, da u zgodno vrijeme pozove ratujuće stranke na mirovni kongresu M ad rid Amcrika u slučaju rnta* Kb. Lotioon, 7. februara. New-yorški posebni dopisnik ,,Daiiy Telegraplia” javlja, da će Ainerika. ako bi došlo do rata sa Njemač' kom, novčano podupirati Ve'tiku Britaniju, Francusku, Rusiju i Italiju, kako bi mogii da nastave rat protivu Njemačke. , Italija bez ugjjcua. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinacj ; • Mi'ano. 7. februara. vC orriere dclla Sera“ ustanovljuje, da u ltaliji r.ema više ugljena no za jedan miesec. Mnoge su municijone tvornice nv taie \eć obustavitl svoj rad. Potopijeui brodovl. Kb. Bern, 7. februara. Kako francuska štampa javlja, da }e posljednjih dana uz nuioge ostale p ot o p 1 j e n l engleski parui brod .,SoIway Prin". Pucanic jednog piianice u ugarskoj za« " stnpničkoj kući. Kb. Budimpcšta, 7. februara. Dajias su poslije podnc odinah na početku sjednice ugarske zastupničke kuće oko 3 i četvrt sata, za vrijeme govora grofa Bathyanyia, pdjeknuta dvoianom tri revolverska hica, koic je iz druge gaierije ispalio jedan individij. Taj je čovjek predan policiji, gdje se ustanoviio, da je pijan. Kod preslušanja nije davao odgovora, nego se na svako pitanje giasno nas.nijao i pravio se ludim. Sjednica se zastupničke kiiće bez prekida nastaviia. Orof jc Bathyanyi izjavio, da ova pucnjava ne 6e sabor smetati u njegovom radu, dok sc grof T i s z a u u svojern govoru nrje na taj đogadjaj ni osvrnuo. Uspostavilo se, da se atentatojzove Gcorg Palafalvy, koji je služio u zajedničkoj vojsci kao desehiik, i to u čcti grofa Kolomana Tisze. Orof je Koioman Tisza, koji je prisustvovao sjednici, prepoznao Palafalvya i ocrtao ga kao notomog pijanicu. Na pitanje, zašto je pucao, odgovorio je Palafalvy, da ne zna, a na pitanje, na koga je pucao, odgovorio je: „Na nikoga! Pucao sam' samo — onako“. Ukinuta bl lkada nad G r čkom? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Kopenhagen, 7. februara. ! „Nation altidende“ dcznaje iz Londona, da su sporazunine site ukinule blokadu nad Orčkom. Velika tramvaiska uesreća u Beču. Kb. Beč. 7. februara. Danas se u jutro dogodiia na uglu Margarethengfirtela i Steinweggasse teška nesreća. Jedna su tramvajska kola uslijed popuštanja kočnice (bremze) naletila svom brz.nont u bok jednog drugog električnog tramvaja. tako da su prednja kola prvoga voza potpuno raspolovljena. I drugi je voz teško oŠtećcn. Jeđna je žena pogmula, 38 lica ranjeno, medju niiina Z teško. a 20 ozbiljno .