Beogradske novine

Broj 42. 13. lebruara 1917.

Ti**I se sopstvenJk stvarL Na željezničkoj stanici u BeoRradu nalazi se Jedna korpa i jedan sanduk sa liaij'nama I starim knjl&ama, težine 71 kiiojfram na ađresu: ,,Po p o v i č“. Iste su stvari pređate Želježničkoj stanici u 'A'ifincltenu Jo£ 15. Jula 1914. Kcd. Poziva se rečeni Popović. da se favi že'jezničkoj stanicl u Beogradu. da bi niosao podići iste stvari. Pr odafa soll. Prodavnice naimrnica opštine gra* t!a Beograda otpočele su prodaju soil grajdanstvu za ovaj tniesec. Sol se prodajo po kuponinta na bljebnim kariama po cijeni od 80 helera po kilcgramu. Kretaisj© stranaca. Izvještaj prljavnog tireda ou 11. i mj.: Prijavljcno 62, odjavljcno 25, pre* scljeno 36; u gostLonicama prljavljcno 119, odjavljeno 147, ostalo u eostionica* ina prijavijenih stranaca 196. iarSTpmrž^. Utclni! eM zetaUe i s sjeni vezanl mođeml mstodl. (Nastavak). Kad sijanje okončatno, moramo se uvjeravati čeprijanjem zemlje česče i na više mjesta o stanju kHjanja: da sluslično nf!e pričinilo kakvu Stetu, kao i slično nije pričinili kakvu štetu, kao i da li je nužno ponovno sijaiije. Ako Je nužno ponovno sijanje, Isto treba pre'duzct’ čim Je to prije moguče. Tako jsto kad sjeme Isklija. moramo obratiti pažnju, da se ne pojavi bolest. Ako se pojavila boiest moramo ispitatl, kakva •je bolest, čime je ista prouzrokovana (bubom ili čim drugint) 1 kako ?e moženio ođ uje odbraniti. Cesto eo dešava, da puževi namile rta mlad ovas. Clra ovo printijetinio, a ovas Je ntaii i savijen, treba, ako ga puževi nijesu sasvim osvojill, povlačitl lakom trnovom drIjačom. OvJm se biljka opet ispravi I pporavl, a male puževe uništi prltlsak drljačc. Ovi su puževi u stanju upropasiiti čitavu struku zasijane površine, sišući sok blljke, zbog čega ova užutl i ugine, a naš trud ostane uzahidsn. Veliku pažnju treba obratiti na to, da se na več poorano lli zasijano zem•Ijište ne cbruzuje nikakva bara. Aico *e sivorl bara, treba je jednom brazdom ocijeditl. Ako pak vlaisnik zemJjišta zna, da se na njegovom zemljistu mora obrazovati bara, preporučljivo je cKimali poslije sijarpa Izorati plugom jednu brazdu I njom ocijediti vodu u željenom pravcu. O sprovodjenju većih 1 stalnijih bara btće govora docnije. Velika Je l neoprostiva grješka srpstkog stauovništva, Žto na mlado strir.no žlto pušta govedu i konje, da ga zapasu. Ovo je osobito Štetno, jer krupna stoka biijke mnogo pogazi. zbog svoje težine auboko u zemJju tone i ostavlja velike rupe. S dntge strane ovo ](t štetno što nerazumna sfeka ne pase ondje gdje je usjev najbujnijl 1 gdje treba da pa^e, već na jednont mjestu pase đotle, dok ga sasvim ne ispase. Neuki zemljoradnik trpl od ovoga najveću štetu. Ako baš želimo, da se bujno strmno Žito zapaise, moženio pustiti ovce, ali one ne smiju pSsti na jednom istom mjestu, nego ih treba iagano tjerati preko Žita, Od ovoga nećemo imati veliku korist, all nl štetu. Moderni zemljoradnik će ovu grješku ispraviti i otklcJiitl rdjave posljedice svog neuputnog rada na taj način, što ćc u proljeće, kad je bujni usjev vteok samo 10-12 cm., ako zemljište nljc po rozno i meko, zasijanu površinu poviačiti drljačom, koja je snabdjevena sitniin, ali gustlm zupcima, Ovim će »e stat: na put bujnom raščenju usjeva. Nije samo savjetno, nego Je i bezuslovno potrebuo zasijano zemljište još prije proljeća, kad Je v'aga već usisana, jeđnim lakšim drveniin valjkom povlačiti. Ovo }e korisuo stoga, što sc od mraza izdignuta zemlja opet na žile na; va!i, zbog čega ž!le dobiju Jo'; oslonac, pa se poslije snažno i brzo razviiaju. Kad je govor o sijanju nalazim, da je potrebno Jzniletl metode, koje valja iisvojiti pri fzfcoru sjemena za sijanje i njegovom oplcmenju. 0\im metodama treba bezusio\mo sljeđovatl, Jer ćemo višak pro-dttkcije stvoriti samo tako, ako se budemo untjeli kako valja braniti cd bolestl biljaka, koje đanas često fiastiipaju I jako se šire. Djeca onih roditelja. koji pate ođ organskih bolesti, nasdcdjuju bolesti svoiib roditelja, ako ne baš Iste, a ono siiCne, zbog čega i ona nostaju organsld slafca i n.erazvljena. I što se njiliov ro 1 dolje razmriožava, u toliko to raznutožavanje prate teže posljedice. Tako je i sa sjemenom. Ako sjetne češće ne niljenjatno (bjr svake 3 — 4 godinej nego iz godine u godine sljerro rroizvod od Jednog i lstog sjemena, to ćc neminovno odvesti zakržljavanju J degeneracljl sjemena za sijanje, zbog čega će 1 žetva bitl iz gudinc u godinu manja i slabija. Ako ovu degeneracijti hoćemo da otklommo, treba promtjenitl sjcme za iiranje i kupiti sjeme, koje Je besprirfnjcrnog kvalitetn, Iz drugog predjela

sa sfičnom klimom i svojstvima zemlje. K.*d Je riječ o sjemenu za sijanje ne lieba nikad tvrdičlti, Jer poslovica veli: ,,što Je Jevtino, to Je skupo *. Tada će irnati štetu samo tvrdicn, a ne raćunskl Čovjek. Pr’ izboru sjemena za sijanje i njegovom oplemenjivanju valja postUBitl na sli.’edećl način: K«-d strmno žito sazrk treba ga ofciči 1 ispitati s pogledom na evemualnu šfetu i bolesti. Tada možemo procijeniti na koju količlnu sntijemo račur.ati i piema tome, koje investicije i kolike Izdatke možento dopustiti u najbiižoj budučnosti. Osim toga tada je najboija prilika potražitl najljepše, najrazvijenije i najzdravije klasove, uzaLratl ih. r.eoštečcne Izdvojiti Ih i rukotn potrljati, pa ih do zime ćuvati na izvjcsitom suvom nijestu. U rano proIjeć«' ill Još za vrijeme zime treba ovo sjeme prosijati 1 trbušasto. lijcpo i zdravo sjeme izdvojiti. Ovo obiagorodreiio sjente donijeće đobar 1 besprlmjcran plod. Ko nije iijen, ko svoje materijalno dobro žeii unaprediti, ko se protlv boIesti stimnih žita koje se rapidno šire hoče cbezbijediti. taj če se držaii izniJetcg načma prl izbortt sjentena, jer je to itdinl put, da se obezbijedimo od različiiih bolesti. Ne smijemo dakle dopustitl. da u zemlju dospije boiesno. od crva načeto I rdjavo sjćme, koje Je nezdravo i naklonjeno bolestima, pa santo dalje širi boiest, koju krije u sebi. izbor kukurznog sjemena vrši se na sličan načltt. kao što Je gore opisano, samo s tom razlikom, što izabrano i za sušenje određjeno kcrjenje treba s oba kiaja sasjeći, t. j. one dijelove na kojima su zrna sasvitti iterazvijena, i samo upotrijebitl srednjl dio korjena na korne su zrna potpuno zdrava i lljepo razvijena. Poslije ovoga freba ’torjen rukotn otrošiti l Izabrati samo ono sjeme, koje je potpuno razvijeno, krupno i zđravo. Ovo je najopštiji i najprostijl načtn odabiranja i oplemenjivanja sjemena. Za oplemenjivanje sjemena postoji Još jedan itačin, koji zahtjeva veće stručno znanje i koji praktikuju na osnovu ekonomskih ispitivanja državni zavodi za oplemenjivanje sjemena. Prelazim sad na djubrenje odnosno na naknadu zemljištu njegove produktlvne snage. Zemlja se ođ vajkada stalno obradjuje i svake godine mora radjati, da bi mogia snabdijevati ijude i životinje liranom. Naši pretci su još odavno uvidjeH, da neprekidnom produkcijom zemlja gubi snagu, koja se mora nađoknaditi na neki način. da bi se ođržala njena produktivna snaga. Oni su još uvidjeli, da zemljt njenu Izgubljenu stiagu tnože naknadltl stajsko djubre. Stajskim se djubretom zove izinet svijn životinja, koje se drže u štali i Iz ruku se hrane. Treba razlikovati dvlje vrstc djubreta: korusjko 1 govedje. Prvo brzo pregori 1 upotrebijuje se poglavito za topie leje u baštama, drugo lagauo sagorjeva, nerna brzo djelovanje, a po snazi je jače. Prije upotrijebe djubre mora pregorjetl, da iz njega iščeznu duge i suve slamke. Manji zemljoradnici nešto zbog neznanja, a nešto zbog ravnodušnosti ne pcklaniaju potrebnu pažnju manipulacijima oko djubreta. Kad bi pak oni znali. koliko tiine štete i gttbe, sigurno bl radiii pametnije. Kad stupimo u dvorište većine zemljoradnika opazićemo, kako je djubre raštrkano ovdje ondje, kako pišievina (soba, osočina) iz djubreta teće po dvorištu i jendecima, kako Je kiša največim diielom Ispira i time ođuzima djubretu snagu, a to sve stoga, što mali zemljoradnici ne shvačaju ’li neće da shvate veliki zr.ačaj djubreta. U osočini iz djubreta ’eži najveća gnaga djubreta. Bez nje djubre ne vrijedi ništa. pošto bez nje ne može sazrjeti, niti naknadlti zentlji njenu izguhljeiu snagu. Danas inta više prakličnih metoda pri postupanju s djuoretom. OgraniČIĆu se samo na najprostiji, koji je zgođan za zemljoradnike, ni]e skopčan s većim troškoviina I ne uliva strah prije no se prtdje njegovoj upotrijcbi. Manji zemljoradnik treba u bllzittl svojc Štale, prema broju stoke, da iskopa jedntt jamu. ko’a će blti Široka najmanje 3 m. a duboka 1 m. ili i više. Iskopana površina treba da ima obllk sanduka, all ne treba ostavili odsječtte stratte na oba kraja rupe. već zentlju sa dvijc suprotne strane, koje čine širinu rupe, treba tako obaliti da strane padaJu koso (lijavo), te da kola mogu đužinom rupe ući i Izići. Dužhtske se pak strane mogu ostaviti odsječne. Pod rupe treba tako udesiti, da od dužitiske osovine ka oblenta dužinskim suanama pod pada koso. kako bi se osočfna na obje strane slivaia. Zatim valja u sredlni obe dužhtske strane namjesiiti na pod po jednu petrolejsku kantu 111 kakav đrugi snd. snabdjeven na donioj strani jednirn otvorom na koji će osočina uiaziti u sud j peti se. Kanta ili sud mora bili s gornje »trane otvorena, da bl se osočina, kad sc nakupi, mogla drugim manjitn sudom vaditl l djubre prelivati. Da pak kroz ovaj otvor ne bi u sud ulazilo djubre, slarna 111 što drugo, treba ga uečim pokritl. Kad djubre iz štale bacimo u rupu. treba ga uvijck poravnati. Kad se ono

Beogradske Novlne

n rupi toliko nakttpi da prema zemljinoj površini obrazuje Jedan iuk. možemo preko njcga provod.ti kola I teglcće životinje, da bl sc ito boije ngazilo i sleglo. Kad ono i poslljs gaženja I ponovnog dodavanja iz štaie opet dohije oblik luka, ostavićemo ga na miru. (Nastaviće se).

Uspoiras na tocrtonsita fiinostija. Francuzi sitl republlke? — Kr«ll Albert beigijski — Irancuski pretenđcm. Krvava uspomena. — Jadnl rnali prijefctolonasljednik. — Sudblna princese Marije Terezlje.. Dok Je 1 Inače monarhtetička, a napose rojalistička struja u FrancuskoJ stahto hnala Izvjesnog uticaja. u toku ovoga rata vanredno su ojačali prisialice kraijevstva u FrancuskoJ. U samoj republlkanskoj štampi možete često čitati Jasuilt aluztja, kako bi Francuska ntogla uspješuvje vodlti ovaj rat, da ima na svome čelu kakvo knmisano lice, na koje bl uprii oči cio narod I ctjela vojska. Ta bilo Je već čak I ugiedijijih * o c i j a I i s t a, koji $u, pola u šall, pola u zbiljl. IzjavljivaJi, da bl za Francusku 8 obzirom na ovaj rat bllo najbolje. da opet ima svoga kraUa. (Jovori sa ćak, da su pristaJice kraJjevstva u Francuskoj, odbacLH bourbonske, orleanske 1 bonapartističko preteudcnte, pa da sada za svoga kantKdata za pre»to u siučaju vaspostavljanja kraljevstva u Francuskoj, kandiduju beigijskog kraija A i b e r t a. tvrdeći da je on ovim ratoiu stekao sirnpatije cijeiog francuskog naroda. Prl ovim razmatranjitna mora sa svako sjećatl strašttoga kraja kralja L o u t s a XVI. za vrijeme francuske revolucije. Svalcom su poznate Iz istorije peripeUje njegovog pada. Prvo ie od apsoiutnog vladara postao ustuvni kralj, pa onda lutka na prijestolju, poslije zatočenik i najzad „gradjamin Louis Capet“ koji Je pod optužbom veleizdaje stavljejt pred sud „predstavništva suvozemnog naroda" — konventa. Konvent ga je osudio na amrt giljctinom zbog veieizđaje. Smrtna je presuda izvršena 21. januara 1793. gođine. Prije toga Još osudjena je na smrt kraijeva sestra. Ostalu su kraijevsku porodicu i daije držali u zatvoru, pa ja Iđuće, 1794. godhie. „suvereni narod'* stavio pod sttd l kraljicu Mariju Antoinetu, ćerktf caTice Marije Terezije. Ne mogavši joj pri najboljoj votji pronaći nikakvu stvarnu krivicu, revolucijonarni je prijeki sud protiv nie podlgao tako strašnu optužbu porodične prirode, da se ona u opžte ne može na hartiji ispisati. No, u prko« apsurdnosti optužbe, kraljaci Je ipak osudjena na smrt l pogubljena. No najstrašnija ]e sudbina tek petogodišnjeg prljestolonaslijednika ( M Dauphina“). Nemogavši ga pogubiti, daii sn ga ,,na vaspitanje" Jednoni zvjeru u ijudskom obiiku, obučaru S i tn o n u, ,.dobrom demokratu". Ovaj je nekoiiko godina na najnećuvenijl način zlostavljao nesretno dijete, za najmanju sitnicu gazio ga nogom. pcllvao ga u fttudenint zlmskim noUma hladnom vodom, treskao ga o zernlju. tukao ga voiovskom kamdžljom I t. d. Kada su. pošto je po padu Ropespierreovom, nastupio umjereniji režhn. nek! narodni poslanici najzad uvidjeli da ovo nijesu baš najzgođnijl metod! za sdemokratsko vaspitanie'* kraljevskog stra i stvorili jadnom prijestoionasljedtiiku mogućniji život, bilo je već dockan: mladj je princ ispustlo mučettičku dušu, slomijen od strašnih tjelesnih i duševnih patnji. Jedini član uže kraijeve porodice, žto ga je ..suvereni narod“ ostavio u životu, bila je kraljeva će>rka, koja se po svojoj stara-majci austrljskoj carlci, zvala Marija Terezija a koja Je nosila titulu „Madame Royale‘*. I ona |e mnogo propatHa, tamnujući, odvoiena od svojih a!i je ipak pošio za rukom njenoj rodbinl — austrijskoj carskoj porodlci, da je spase giljotine tli strašnog •»demokratskog vaspitanja“. Jednhn dogovorotn utvrdjeno je, da francuska rcpubiika osiobodi i pusti u Beč miadu prlncozu, a da austrijska vojna uprava u zamjenu za nju pusd u slobođu nekoliko zarobijenih vlših francuskih oiicira. Tu su skoro izašle neke biografske zabilješke o ovoj princezi, koja je tt svojoj m’ađosti preživlla najstrašniju tragediju, koja se da zamisiiti. Evo nekih odiomaka: U Temple-u (tainn’cl, u kojoj su revolucijonari držali kraljevu porodicu) mladu su princezu držali u strogom zatvoru, odvojili su je od njene porodice i dugo vrentena je blla u neizvjesnostl o sudbini svojih. Oslobodjona Je tek decembarsk'ih dana godine 17v5, 18. decernbra princeza Marlja Terezija napustila je svoju čeliju. jeđan žandarmcrijskl narednik sproveo Ju Je do Basela i predao )ednom izaslaniku austrijskog cara, njenoga djede. U jednom pismu, upuvcnom svome stricu grafu od Provence. koji jc docnije došao na prijesto kao Louis XVIII. Marija Terezija ovako opisuje •voje tanmovanje: ,.Ud 10. avgusta 1792. godine do avgusta 1795. godine ništa nisam mogla saznati o svojoj porodlci niti ?ta o političkim dogadjajima... Ne možete ni samisiiti, kako nam je strog i surov zatvor; Ijudi, koji to nisu vidjeli svojim

Utoralr „ , f

očima, nisu u stanju đa to zamisfe. ćak I ja sama, koja sam toliko preturila preko glave, samo s teškom mukom mogu da vjerujem u stvamost I istinitost »vojih uspomena. Moja majka ništa ntje znala o iivotu i sudbi moga brata, koji je sjedeo zatvoren na spratu ispod nje. Moja tetka 1 Ja ništa nlsmo znali o prevodu n.oje majke u đrugi zatvor 1 njeuoj »tnrtl. Tek godine 1795. doznaia sam za to. letku su otrgli od mene da bl ic odvukii na gubilište. Uzaiud sam molila, da mi kažu. zašto nas rastavijaju. Zatvorill su vrata I navukli bravu, ne davši ml odgovora. U sohl Ispod mene (šuster Simon stanovao Je i sam u „Temple“-u), umro je moj brat. a Ja o tome ništa nlsam znala. ćak I o pogtthljenju Robespierre-ovotn doznaia sam tek godinu dana docnije, i ako je 0 tcme još odmah znao cio svijet'*. Izvlešfaj nlemačkog vojncg vodstva. Kb. Berlin, 12. februara. Zapadno boj’šte: Front prijestolonasljeđnlka R u JF Cfechta bavarskog; Istočno ođ Armentieresa 1 , Južno od kattaia LaBassče, prop»1 i su engleski napadi, prlpremljeni že»tokom vatrom. Preko dana naši su položaji 8 obiju strana A u c r c biii izloženl žestokoj artiljerljskoj vairl. U toktt noći Francuzi su izvršlh šest napada na naše vatrom razorene rovove od S e r r e-a do rijeke. Svl su ti napadl o d b I j c n i. NeprijateL čiji su napađnl dijelovl večinom bili odjeveni u naroćlte košulje za snljeg, pretrpio je teških krvavlh gubitaka u našoj odbranbenoj vatrl. a sjeverno od Serrc-a i u borbi prsa u prsa. Napuš'anje Jcdnog reda rovova Jugo-istočno od S e r r e-a, kcji su bili postafi neupotrehlvi. lzvedenc je necmetano, po naredjcniu i u potpunom rcdn Još prije no šio su oočeli engleskl napadl. Istočno bojlite: Front maršala princa L e o p. 9 1 d a b’avarskog. Ispadi ttaših napadniii di’elova na D v 1 n 1 i kod K i s 1 e 1 i n a, zapadno od L u c k a, potpuno su u t p j e 1 L Kod K i s i e 11 n a zadobijeno Je zaroMJenika 2 časnika, 40 vojnika 1 1 mašinska puška. Front general-pukovnika nadvojvode J 0 s i p a: U planinama s obiju »trana oltnszke doline i n doiini P u tn e HIo je n mnogo maha gukoba izntedju krstarečih odjeijenja. Front maršala pl. M a c k e n s e n a: Na S e r e t u predstražarske čarke, na donjem D u u a y u osrednja topnička djelatnost. Maćedonsko boiište: Neina ničeg novog. Prvi zapovjednlk gi«vaog slana pl. Ludenđorff.

jft, - —. r —' A«,>» . SiflBS 2, ~ """ ’ Njemaćka pođmornlca oborBa francusku letiiicu. Kb. Berlin, 12. Tebaiara. Wolffov nred javlja: JeJna j* od naših podmornlca 7. februara mctcM ma olorila jednu francusku pomorsku lefillcu, koju ie zatim razorda. a njenu posadu zarobila. g-.T.'n . 1 Ztmnifne cSlooo. v objava. Uprava je vodovoda ufvrdiia, da pro? tivmo opredjelenjima objave ocl 14. januaj) ra 1917., o prijavama u tvrltu naplate prii stojbi za vodu I kanale, ima Još veitki broj uepodnesenih prijava Rok, koji je pomenutom objavotn odnedjen za pođnašanje prijave, prođužuje *e do 15? februara. Poslije tog roka atupaju na Kuagu kazn-ona opradjelenja, koja su ti objavi od 14. ja<oiara 1917. obnarodovana) U Beogradu, 9. februara 1917. C. j k. zapovjeđništvo mo3ne brane f grada Beograda kao. ©kružno zapovjedništvo. V OBjAVA Objavljujt se, da se *ve rekvirirane ko< flčine koraine ovim aglašavanjem zasJobod? ntida.se ostavljaju vlasniania za pećenje rakije. > ; 1 Ko bi htio peči rakiju, vaha r*di toga da podnese na'itežnoj c i k. financiiskoj »traži prijavu u dva primjerka. U prijavu treba stavitii 1 r 1. Koiičinu komine, odredjene za pe« £*nje 1 količinu iščekivarte rakije odatie i njezinu jačinu. 1 , 2. Da !i će vlasnik zadržati od raicije, tto je misii dobiti, godišnji iznos od 50 K# tara radi sr,-oje upotrebe »li oe ustupitj' cijchi količinu uz naknađu od 2 K 20 h od hcktolitar-grada vojnoj vdasti. C. i k. financdska straža ođr diće danej ka<la će »3 izvrjiti pečenje raki.a- Po za« vrittniom pečenju vlasnik će ođmah prr* javiti toj straži đobivenu količinu rakije, Vlasnik je ovLašćen, da snože zadriati 10 Rtora od đobiven« rakije bez trošaririel Količina, odredjena za svo.u potrebu; podvrgava ss troiariru i otuda se iraa potožiti u roku od ostm dana 65 heiera od litra rakije lspod 25° I 1 K 30 h za onu preko 25° jačitte na kas! Upravnog odi jei>euja c i g. zapovjeoništva mosne brane i grada Beograda, u protivnom konfiskovaće »e sva količrna. Oni šio imaju pravo krčmenja ra« kije i koji bi je sarni ieljii pećl, dužni su ućiniti korak zbog izuzetnog odiobrenja za zadržavanje veće količine rakijc kod uprav* nog odjetenja c. 1 k zapovjednišiva mosne brane i grada Beograda, iroie će donijett ouluku o toiaa i izvrtiti aaviaiu ferožrirme (c. I k. žstvena centrala, naređba Br, 332/1916-: 2 K 60 b od hektolitar-gr*da). Ko protivno postupi prema propisirn® ove objave, kaznić® se u smislu cbjave c> i Sc. žetvene centrale, Br. 822 O. A. Beograd, 26. januara 1917 C i k. zapovjedništvo mosne braii« I grada Beograda kao okružno B?oovjed> ništvo. Koziič i/Uesif -

Nfemačka I odfazak smerijFrfli frgavaS* kih brodova u zabiaitienu zottiL (Nmočiti braojav »BeogracUkrh Novin**; Berlin, 12. februarat ' Povodom Reuterove vijcati o odlasku dvaju američkih brođova u Bordeaux, piše „Vosische Zeitung"! ako Wi!son žtli, đa pomenuta dva broda tibiija probiju njemačku blokađu, onda Amerika može posljeđioe takvog postupka sama eebi prcpisatiSveopšta vojna obaveza u AitiorlcL (Naroćiti brzojav »Beogradsklh Novin.-i«; ! Berlin, 12. februar* Prema fednoj ReuterovoJ vijesti ix Waschingtcna predloiio je senatski odbor za vojničke vtvari zakpn p of>5toJ vojnoj obavezl, prema kojemu • u obavezni *vl gradjanl iztr.edju 19 i 26 godina na polugođižnju vojničku ill mornarsku obuku. Polopljenl rUskl brodovl. (Naročiti brzojav sBeograaskih Novina«/ Stockhohn, 12. februar* 1 Prema Jednoj vijesti tz ArhangeK* *ka potopljeno Je od 1. febiuara 6 ruskih brodova *a ukupno 9400 tona *adržinc. Spanija se pokorava nleiuačko] blokadi. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novlna«; Haag, 12. fcbruarsk »,DaiIy Telegraph" ja\1ja iz Madrida-, Spanjolsld Je ministar spoljnih poslova umoiio tijeraačku vladu za proširenjc slobodne zone duž obaie u korist ribolova. (Prema tome se španjolska vlada uprkos s\-og protesta pokorava njemačkoj blokadi odnosno ob.la\ljenom neorganičenom podmorskom ratu. Op. nr.) Mogućnost uništenla sporaZuntna (rgovačke flote. . (Naročitl brzojav „Boozrauskih NovIn* u J Haag, 12. februara. ; Holandski llsi „Vaderiand" drži m ogućim, da će »redišnjim vlastima uspjeti u doglednom vremenu uništlti »porazumnu trgovačku flotu- Iz Wilsonovog se okiijcvanja zaključuje nesklonost, koja u Americi vlada za pitanje rata. .... 5 ( r

Jedaa pustolov. U Francuskoj je oviii dana pred&it voj* »oni tudu na osudu deveuiaestogodišt^j njia.dić Mercadicr ibog dezeitadj« iz voj« *ke i nagilja, izvrienog nad jednini žau« d tmiora. Aii to j/ijemi jedma djda poćinjena od vvog mladića. Joi prije đvi/o godine, dakle u svojoj sedamnaestoj g<& dmi odtikovao *e visprenošću, <ia vuće za nos vrio ugiedna liude pa ckjnekle i cft jelu Francusku. U pivoj Jeseni ovoga svjetakoga rata »aba\4o Je sebi vojmčTo ođijelo i jednu tneđalju za hrabrost Obu* kao « kao vojnik ! prikačio je ««bi medalju, pa se predstavljao kao ratnik n$| kratkom ctdsustvu, a o svojim pođvizima na irontu psičao je laisovjcnioui svijehi čitava čuda od junaštva. 'Pričao je, kakO ee kao dobrovoljac ušuniao u p>rednje borbene redove, k.iko je taino na brzu ruku naučio đa rukuje oružjem, kako se i| brao tetakao svojim junaštvom, zarobk) trista neprijateJja i dobio medalju za hraf brost. Svijet je počeo da ga kruje u zvijezde, pa čak 1 jedsn osobito ratoboran akademićar dao se * njim siikati, te je ta slrka ušla u neke-ihtstrovane časoplse 1 pomoću ovih raširila mu »e siava po svoj Franeuj ekoj. TaJco se vidjao čas ovdje čas ondjf Izmamljujući od iafcovjernih patriota razr ne sume. AH njegov nešto neuredan život pade u oći jednom žandarmu i ovaj ga pozove, da *e iskaže Iro je Pošto se Istragom uspostavilo, da nlje ni vidio front, bude pnedat vojnom siidu, boii ga zbog prevare osudl na izatvor. Da zatvor Izbjegne, on zamoli, da mu «e kazna odioži, a da g* prime kao dobrovofjca u jedan lovačkf bataljon. Učinjcno mu je po ieitf, ali *e njemu nije svkiio život na frontu, te otnđ brzo dezcrbra ! oda *e orivlinim apažkim nedjehma. Pri jednom ođ o\4h fznenadit ga jeđan žandarm, » on, da bi *e od ovoi. ga oslobodio. potegne na njega revolver ! pobjegne- Drunom fjrflikom n »ličnonf shičaju bude šavJađan ! ponovo prerijst vojnom sudn, ! ovaj će sad Jamačno Imati manje obzira prema ovom mladom pustoj. fovu, ko|i je od. običnor? varalice ubn postao jedan ođ najopasnijjh apa5a pariške olćoli'rc. }' . i