Beogradske novine

16. februara 1917.

Beograđske Novlne

Petalč

Broj 45. i zaslužlna čestitanja svojih ^rijatelja i poitovalaca. Veliki je uspjeh pr%'Og izvodjenja Safranekove „Simfoničke Ouverture“ doprineo tomc. da će se na oplti zahtjev stvar i veieras ponovo izvoditi, i to opet kao prva tačka programa. dr O.

GraJ l oKoiica. Prliog. DruStvu ugarskog Crvenog krsta je priložio 150 kruna vinarski trgovac Dušan M i 1 i ć e v i ć, iz Čačka. — Svota jc i4>ućena svojoj svrsu Prilozl. Putcm c. i k. kotarskog zapovjednišria u Paianki priložile su austrijskom i ugarskom Crvenom krstu opštine baniCinska 214 i cerovačka 186 Kruna. I oee su svote upućenc namijenjenoj S' rst. Kažnleni zbog pre jerivanja cijene. Stamenković Petar, sitničar, Cara L'usana ulica 92, kažnjen je sa 30 kruna novćane kazne a za slučaj nemogučnosti naplate sa 3 dana zatvora, zbog toga, što )e u jednom slučaju prodao pola kiic jabuka po K 1.20 mjesto po najvišoj odrecljenoj cijeni od K 1.—. Gabaj Sarina, sitničarka, Skenderbegov'i uiica 35, kažnjena je sa K 60.—, a za s’učaj nemogućnosti naplate sa 6 dana zatvcra. zbog toga, što je u jednom slučaju prouala jednu cepanicu drva za gorivo po K 1.50, mjesto po utvrdienoj cijeni od 80 Lelera. Ljubomir V e 1 j k o v i ć. rabadžija, policijski je kažnjen sa 200 krma novčane kazne, a za slučaj nemcjaćnostl naplate sa 20 dana zatvora, zbog toga, što je za jedan prenos drva zahtjevao 32 krune. Nov cjenovnik najviših cijena životnih namirnlca. Na osnovu člana 27. tačke 5. zakona o opštinama, gradjanski povjerenik pri opštini grada Beograda svojim riješen>jm propisao je nov cjenovnik najviših cijena životnih nam.rnica u Beogradu. Ovaj cjenovnik stupa u život i važi od 20. februara ove godine. Cjenovnik obuhvata slijeđeće životne namimice:

1. Kromplr

po 1 kgram a

Kruna 080

2. Pasulj

2 —

3. Kupus prijesan

0-60

4. , kiseo u glavic.

0 70

5. . , ribanac

090

6. Keli

0 90

7. Crni (crveni) luk

1-20

8. Bijeli luk

5 00

9. Piaziji luk podsječen

0 50

10. Spanać

0-60

11. Crvena repa (cvekla)

C 6)

12. Suve šljive

2-fO

13. Pekmez od šljiva

2-60

14. , inješovit

2 00

15. Jabukekrupnijezdrave

300

16. . obične

200

17. Orasi

400

18. Maslac (buter)

12-00

19. Kajmak čist bez sira

12 00

20. Sir prevreo mastan

500

21. . posan užićki

4 00

22. . mlad

4-00

23. Zelen, jedna veza

030-

-040

24. Jaja, jedan komad

0 40

Sve radnje, koje prođaju ovu robu tnoraju ovaj cjenovnik najviših cijena živo.nih namirnica na vidnom mjestu svoje rađnje istaknuti i njega se moraju strogo pridržavati.

Pragu na 24. aprila g. 1860., dakle baš u godini prije Šafarikove smrti. One jc godine Pulić bio u Zadru upraviteIjcm gimnazije. Safarik u toin pismu ti velike zahvaijuje Puliću na njegovim pismima i poslanim knjižicama, a to su zanago bile Pulićeve znanstvene i 1 pedagogijske disertacije štampane u gimnazijalniin prog.ramima. l'jedno u velike odobrava Pulićev rad na po.lju škoiske nastave i književnosti, te ga bodri I na daijni uspješiti rad. Ovaj je list Safarik diktirao, drugi mu ga je pisao, a^njegov je u dnu potpis ..Pavcl Joscf Šafarik mp.“ i rečenica: ,,!gnosce senesceuti, aegro!“ Evo toga pisma n cijelini u priJevodu: Vele štovani Oospodinc! U redu sam primio dragocjena pisma i njlma priloženc knjižice. s kojitna me je Vaše Gospodstvo izvolilo počastiti lani dvaput, a i ove godine jedanput. Izrazujem duboke hvale za tako osobitu Ijubeznost i obzir Vašeg Gospodstva prema maiovrijednim moJim zaslugama na polju slovenske literature, te moliin za oprošienje, što to činim tako kasno, veoma kasno. Česta moja boležljivost i mnogi posli jedini su uzrok tomu. Bog nek dade VaSemu Gospodstvu dobra zdravlja I puno sreće u svakom plemcnitom trudu na polju naših škola i našc literature. S najdubijim poštovanjem Vašem Gospodstvu odani sluga Pavel Josef šafarik tnp. U Pragu, 24. apriia 1860 Ignosce senescenti. aegro! * V: *

Ma kakva prodaja preko ovih najviših cijena kainjavaće se najstrožije kako novčanom kaznom, tako i zatvorom. Proizvodjači i uvoznici, koJi nemaju otvorenih radnji obavezni su prodavati gornju robu, kadauvezu, sa 10®/o jeftinije. Osim toga oni su dužni svu uvezenu robu iznijeti na pijacu, radi prodaje. Ma kakva prodaja po kafanamai poulicamazabranjuje se najstrožije. Protivno postupanje ma u kom ^mislu protivu ovc naredbe i ovog cjenovnika najviših cijena, povlači oduzimanje robeod strane pijačkih organa op* štine grada Beograda, a u korist bpštinske sirotinje, kojom prilikom gube i koncesiju za d o v o z. Cijena govedjem mesu. Odlukom gradjanskog povjerenika pri opština grada B;ograđa, poviŠena je cijena govedjcm mesu od 3.70 kruna na 4 Jcrune po kiiogramu. Ova nova cijena mesu vrijedi od 17. ovoga mjeseca. Uhvaćen kriumčar. Mica Matić iz Palanke pokušala je da prokrijumčari 3 kante masti i izvjesnu količinu svježeg inesa, prilikom svog doIaska na željezničku stanicu, ne plativši odredjenu trošarinsku pristojbu na istu robu. No ipak je uhvaćena, pošto joj isto preduzeće nije uspjcšno ispalo za rukom. Sva joj je prokrijumčarena roba oduzeta, pored toga što će dobiti i zasluženu kaznu kao krijumčar. Grad anstvo u interesu svome ne bi trebaio da se izlaže osjetnim kaznama, izbjegavajući p’aćanje ništavnih trošarinskih pristoibi. Neka je i ovo opomena svima onima, koji žeie, da izbjegnu plaćanje trošarine u nekoliko kruna, a time gube po više stotina kruna kazne i robe. . Otttmarao pas. Otumarao je jeđan bijeli ruski lirt, duge dlake, oko 60—7U cm. visok. a 100—110 cm. dugaćak. Imao je okovratnik. Treba da se preda natporučniku Emilu J u s t u, Birćaninova ulica 28. Zrtva svoga strasnog pušenja. Dimitrije R i s t i ć, Maćedonska ulica br. 10, zaspao je 13. februara sa gorućotn cigaretom. Od cigarete se zapale pokrivač i košuija, te je Risiić dobio teške opekotine na grudima i rukama, od kojih je u gradjanskoj bolnici. kuda je bio prenijet, uniro, Kretanje stranaca. izvještaj prijavnog tireda od 14. o. mj.: Prijavljeno 51, odjavljeno 23. preseljeno 38; u gostionicaina prijavljcno 120, odjavljeno 120. ostalo u gostionlcama prijavljenih 169 stranaca. Itandfifl KtvRds. Pruo Kiijanje sjemena pserta. Već više godina bavim se prvlm klijanjem sjemena povrča j mogu reći, da sam tim načinorn ubrzavanjem rašćenja postigao tako dohre uspjehe, đa Ui mogu u opšie svakome preporučiti. Izvodjenje prvog pređklijanja sjemena povrća pruža đvostruke koristi, na prvom mjestu se time utvrdjuje sposobnost klijanta sjemena u opšte, a poslijc se i sama njega povrća znatnim načinom ubrzava. Sposohnost klijanja sjemena povrća je vrlo razlićita. Samosujednu godinu dana sposobni za klijanje: iisnati

S drom Gjurom Puličem bio je u dopisivanju i glasoviti Šibenčanin, Nikola Tommaseo. Tommaseo. Dalmatinac. koji osjeća hrvatski, a piše najvećim dijelom talijanski, dijeii. kao i dr. Pulić, sudbinu inteligentuih sinova malih naroda, koji, prisiljeni prigodama u kojima živu, često poznavaju bolje tudji nego svoj jezik. Tonnnaseo. koji je bio nc sami prvi talijanski filolog, nego i spadao u prvake inedju pedagoškim strukovnjacima, pa i napisao dragocjenih knjiga o uzgoju naroda, o uzgoju žene i djece, uveiike je cijenio Puliča, rodoijuba i pedagcga. i s njim se javno dopisivao. Tako je Tommaseo Puliću, koji mu bjcše poslao svoju lijepu knjigu ,,iđeai“, posvetio 2 filozovska pisma. i ova su Pulića tako zanijela, da ih je u Trentu dao štampati. U njihovu koresponđenciju spada i pismo, koje ovdje iznosim, a pisao ga je Tommaseo u Firenci na dan sv. Lorenca Giustiniani, na 8. januara god. 1874. To je pismo, na talijansicom jeziku. pisano eto malo mjeseca prije smrti Tornmasea, starca i slijepca. Kao takav bijedan Totnmaseo samo bi potpisao pismo, koje bi mu pisar njegov napisao prema njegovu diktiranju. ili je cijelo pismo bilo pisano pisarevom rukom. kao što mi se čini da je slučaj 1 s ovim pismom. I Pulić I Tommaseo nalaze se daleko od svoje miie uže domovlne, od đalmatinskih ćarnih žala. Obojica ljube svoj narod I ponose se. što iz naroda potječu; obojica su velike moralne ličnosti po onoj „frangar non f!ectar“, zazlrući od prijateljstva mogućnika, od časti, pohvala. Ljubili su svoju domovinu. žalili su njene nevolje, ž'gosali mane I zloporabe. I niihovf su listovi

pasulj, loboda. korenje; dvije godine su sposobni za klijanje; pasulj, grašak, majoran, lulc, repa, celer; tri godine su sposobni za klijanje: glavičasta sala'a, blitva. peršun, crvena repa; četiri godine su sposobni za klijanje sve vrste kupusa, sve vrste rotkvi, rotkvice i repe; poslije pet i šest godina mogu još klijatl krastavcl l tikve. Krastavci su za klijanje sposobni i poslije deset godina. što je sjeme starije, s tim je probitačnije za zasijavanje. s tim se boljc krastavci razvijaju. Trajanje sposobnosti klijanja zavisi i od čuvanja sjemena. Suva i hladovita mjesta vrlo povoljno utiču na održavanje sposobnosti klijanja sjemena, dakle u vlažnim mjestima sjeme vrlo brzo gubi snagu za klijanje. Ako je sjeme već duže vrcmena održano, pa se onda neposređno r.a samom mjestu zasije, može se dogoditi, da je veći dio sjemena već izgubio svoju moć za klijanje, te ieje ostaju prilično prazne. Za dalje zasijavanje često sc dešava da je vrijcme prošlo. upravo okraćalo za razvijanje. Zasijavanje izmedju rdjavo zasijan'ih ie'a vrio se rijetko može izvesti a da se ne ošteti več razvijeno sjeme. Ako je pak sa sjemenom izvedeno prvo predhodno klijanje, onda Je time utvrdjena l sposobnost kiijanja. Ako sjeme iznevjeri, možemo još dosta blagovremeno drugo nabaviti. Predhodnim klijanjein mi se ne čuvamo samo štete, nego nii time ubrzavamo još i razvitak biljke. Biagovremeno zasijavanje često puta se ometa s proljeća rdjavim vremenom. Osim toga još i neko sieme sporo klija. Kad je vrijeme pogođno, a tako i isto i zemljište, ako ouo nije suviše jako i hladno. nego je višc iakše l toplo, proklija salata i spanać već posiije trećeg do petog dana: kupusi, repe, rotkvice poslije b—o daaa; grašak, pasul;, krastavci. crveua repa i t. J. pcsiije 8—10 dana; peršun, maičina c'ušica, majoran posiija 14 dana; luk biiel: poslije dvijs do četiri ncdjelje. Mnogo sjemenje leži poduže u dovoljno još nezagrijar.oin zeinljištu s proIjeća. druga su opct dosta csjetljiva na mrazu i često uginu u santern mcanin. zbog čega se ona tek u jnl vitii mr.ja zasijavaju. Ali majsko sjeme iskljačuje dvostruku žetvu sa jcdne I ls;e leje. jer se'Mjkd tada vrli* sporo ra/.vija. Uskor&vaaj'j žctve vrlo »nncgo đoprinosi predniitlnj klijanje. Kako se vrši predhodno kUjanje? Sjetne repe, crvene repe. luka pomeša se za prsdhodno klijanje viažnim, čistim pijesk v.n, na.boije rijećnim pijeskom. rn se onda tom iniešavincm napune lonm ili pii:k! sandučići i postave na topio mjesto u sobi. Svakih osam dana izmiieša se sadržina suda rukom. $a bi. svako sjeme dohilo podjednakjj r v;lagu I toplolu. Po koji put treba, sjenaeua poiiri I uilakom vodom. Predhodno klijanje se vrši m.cseca marta, tako se zas:javanje u vrtovima može preduzeti početkotn apriia, kada je zemijište \eć dovoljno isušeno. Razumije se po sebi, da sc zasijavanjcm ne snvie dugo čckati, da se klice nebl sa sviin razvile. jer bi tada pri zasijavanju mogle otpasti. Prilikom zasijavanja već isklijano sjeme ne smije biti suviše toplo. Predhodno klijanje graška za prvo zasijavanje vrši se u martu. pasulja krajem aprila, krastavaca sredinom maja, — najboije da sve ovo sjemenje u pilotini prokiija. Grašak. pasulj I krastavci proglijaju poslije nekoiiko dana-A ko je poslije izvršenog klijanja vrijeme pogodno, može se pustiti da

puni toplog osjećaja za svoj narod lirvatski. Tommaseo više puta u svojim pismima spominje ,,il povero nostro paese“, ,,la povera nostra provincia". Pismo. hrvatski pisano tt god. 1844. Vjekosiavu Babukiću, počinje ovako: „Gospodine! Poslat ču Vam u brzo mala pisanja moja svrhu žalosnc moje Dalmacije". I u pismu, koje ovdje donosim, spominje Tommaseo .,il nostro paese disgraziato". No ova su se dva veiikana, Pulič i Tommaseo, razilazila u načinu, kako da se pomogne toj jadnoj domovini. kako da se hrvatski narod u DaJmaciji podigne. Tommaseo Je ljubio svoj hrvatski narod, kako on jednom reče. „svojim načinom", Kako radi naš Pulić, rodoljub, Hrvat, dalmatinski aneksionista! A Toinmasco. autor aivnih „Iskrica", svojom svestranom kuitnrom, neumornim svojim radom dao je vrlo ninogo Itaiiji, za nju je vrlo mnogo uradio, mnogo pretrpio. A za svoju hrv. Daimaciju, za hrvatsku književnost? — Razmjerno malo, da malo. On je isticao svoje dalmatinstvo. iiirstvo, slavenstvo, a bio je u Italiji agitator za ujedinjenje Italije. Ova đva velika Čovjeka, mlrni a svojoj savjesti, ustrpijeni u mnogim svojim nevoljama, u radu svome posve odanl Bogu I crkvi, ostaii su nam u tome pravim uzorima. Takovo krščansko shvaćanje u Tommasea prodire l lz ovog pisma; time zna on lijepo tješiti i krijepltf svoga prijateija: patnika Pulića. Lijepa ona senteucija, koja se nalazi u Tommaseovoj ..Iskrici X.“ „Radimo, vjerujemo, molimo", nalazi se u lilenoj varijanti i u ovome pismn.

se grašak i krastavci u loncinia i sandučićima razviju u maie biijke, pa poslije toga mogu odmaii I zasaditi. Pasulj mećem ja još poćetkom aprila u ionce napunjene tresetom zadjubrenom zemljom, i to četiri do pet komada u sredinu lonca. pa ih početkom maja u zemijanim loptama rasadim, razumije se ako nema više izgleda za rnraz. Na isti način ja dobijam tri nedjelje dana ranije pasulja u mehurama. Isto tako može se i grašak zasijati u tresetom zadjubrenoj zemlji u loncima, pa docnije rasaditi. U tresetom zadjubrenoj zemlji biljke uhvate dosta jak korjer, koji mnogo doprinosi njihovom daijem razvijanju. A. R. Mjere za unapredienje stočarstva u RusijL Rusija je imala prije rata oko 59 miii}una rogate stoke, a godilnjl priraštaj iznosio je 3 milijuna. Od toga broja je za vrijeme rata koje dopalo neprijatelju, koje poklano oko 12 milij'una. S toga je ministarstvo narodne privrede pređuzeio svc potrebne mjerc, da se taj manjak u što kraćem roku popuni, pa i da se stočarstvo znatno unapredi. Zaključer.o je, da se još ove godine otpočne kupovinom teladi boije rase u predjelima, gdje je teže baviti se stočarstvom, i da se ta telad po kupovnu cijenu i na otpiatu ustupaju privatnima, udruženjima i privrednim ustanovama, gdje se stočarstvo može probitaćnije da vodi. Za ovu godinu aabaviće se 27.000 teladi oba poia i gajiće se za priplod i oplemenjavanje ioših rasa. Sama država podićiće u raznim krajevima, a naročito u Sibiru velike ugiedne stočarske stanice s ogromnim pašnjacima. Osim toga će novčano pa i inače potpomagati postojeća i nova uđruženja za unapr/JJenje stočarstva. Tim udruženjima razdaće država miadu prasad p'.emenite pasmine takodje radi gajenja za priplod Još će se postarati u toku ove godine za racionalnu ishranu i tovljenje, a naročitim popularnim brošurama pnižiće pouku, kako se gaji i iskorišćuje jogata stoka, svlnje, ovce, pa i pemata živina.

lm\M obitnrc. I OBJAVA. Brema § 1. 'naredbe vrhovnog zapovjednika od 10. apriia 1916. Zbor. br. 10, stavljene su pod prinudnu upravu tvrtke Ranko Godjevac, željezna tigovina i braća Oodjevac, že'jezna tvornica, obje sa sedištem u Beogradu prva u Donjoj ulici br. 30, dmga Topčiderski drum (Gjurgjevo brdo). Za prinudnog upravnika Je postavljen Oskar Tiller, direktor šećerne tvornice u Beogradu. Stupanje na snagu: 1. febniar 1917. Zapovjedništvo c i k. mosne brane i grada Beograda kao okružno zapovjedništvo. Roznc cilssti. Povljest Radziwilia. Kneževska porodica Ratlzivvill je jeđna od najstarijih u Litavskoj i Poljskoj, gdje ima velike posjede. Kao što je biio srodničkih veza izmedju poljske kraljevfke porodice Jagellona 1 njemačkih Hohenzoliema, tako ih je bilo i izmedju Radzivvilla i Hohenzoliema. Povjesnica priča o nekom knezu Janu Radzivvillu, kastelanu od Wilne, da se godine 1613. ožcnio princezom Sofijom, ćerkom izbornog kneza Jovana Oeorga od Brandenbuiga, i to iz poiitičko-vjerskih obziia Knez Jan obrazovao se na njemačkim univerzitetima, bio je revnosna pristalica protestantizma.

uz druge neke lijepe sentencije 1 aforizme. U pismu se spomfnje I Pulićeva majka. To je bila gdja Marija Rulić, rodj. Katić, udova pok. Jakoba Pulića. Ta vrla i svjesna majka starica stanovaia je sa svojim milim Gjurom I u tudjinstvu, u Trentu, i tamo joj počivaju mrtve kosti uz sina Joj, Gjurova brata. Grgura, koji premiiiu kao umirovljcni poinorski kapetan Lloyda. Na njihovom grobu sačuvan je i dandanas lijepi natpis. Evo toga značajnog talijanskog pisma u cijelosti, u prijevodu; Dragi Puliću! Možete mi vjcrovati, da moje čestitke za blagđane i za novu godinu ne mogahu isključiti Iz Vašili utjeha život, što se može radosniji. vaše mile majke. Ne čudim se onomu, što mi pripovijedate o našoj nevoljnoj zemlji. Nova z!a ne liječe srtara, već uništavaju 1 troše što je preostalo od prijašnje jakostl. Mimo namjere I protiv namjera onih, što viču, da su onl cijcla zemija. Bog će imati miiosrdja prema narodu pravomu, koji, nedttžan, trpi; all to nije ni zasluga ni slava po onoga, koJi se diči, da mu (narodu) čini trpitiMolimo. te u uskom krugu. u kome se svatko naiazi, radimo s poniznim, neumornim rouzdanjem. — Obavijestite me, kad primjerci stignu, te tri od njih. molirn Vas. pošaljite gdjl Etelindi Avanani u Pergine. Na dan sv. Lorenca, Glustiniani. Fir(enca) (18)74. Vaš odanl Tommaseo.

Strana 8 ., te ga je zbog toga poljski kralj Žigrnund III. lišio svih zvaaja, uslijed čega je Ja ti ustao otvorenom borbom protiv njega, I ako bez uspjeha. Kad već niie mogao ovom borbom ništa da postigne, on je sa svojom suprugoin živo potpoinagao protestantizam, naročito u Utavskoj, podizanjem mnogcbrojnih akava i škola Nji-; hov sin Bogusiav dobio jz pođ nadzorom. matere odLčno njemačko vaspitanje. Prir likom poljsko-švedskog rata stavio se Bo. gusiav na stranu strica svoja matere, izbornog kneza Friedricha Wilheima, voju- 1 jući jednom protiv Poljske a poclije opet! protiv Švedske, te je ovotna pomogao, da se oslobodi svoje zavisnosti od Poljskc Ž da zadob je vrhovnu vlast nad Praskom. Godine 1657. postao je giavni guverner u Pruskoj i umro je 1669. • f Boguslav je bio oženjen svojom rodjakom, kneginjom Marijom. Iz ovog braka potekia je jedinica kći Lujza Sariota, kojal već u drugoj godini svoga života ostadc bez rođitelja. Za njeno vaspitanjc postarao se rečeni Friedrich VVillielm i uđao je za markgrofa Ludwiga od B-andenburga. Antonije Radziwiii, rodjen 1775. i va« spitan u Beriinu, oženio se priiKiczom Lujzom Friederikom, t trkom princa Ferdinanda od Pruske i sinovicom pruskogj kralja Friedricha Wilhe!ma II. Knez Am tonije RadziwiII, postavijen je godine 1815; za namjcsnika velikog vojvodrtva Poznanjž ske i vodio je otvorenu kuću u Berlinuj gdje su saobraćale najčuvenije ličnosti,' medju ovima i Humboldt On sam bo je za muziku jako obdaren i komponovao je ! muziku za Goethe-ovog Fausta. Iz braka kneza Antonija Radziwilia i princeze Lujze rodjena su četiri sina i dvl'e kćeri, od kojih je jedna, Eliza, b la poznata miadalačka ljubav cara Wiljema I. Nadjeno 35.000 rubal’a. Dvojica su prolaznika našla na obalr rileke Zg!owionczka u Wlociawcku (Poijska) svotu od 35.000 rubalja. Nalazači s« biii pošteni ljudi, pa su taj novac predali svešteniku Kuiinski-u u Brest-Kujaw« skom, gdje ga vlasmk može da podigne. 1 Pokretne kuhinje u PoIJskoJ. Kako .Kurjer Polski* javlja, naručio je glavni odbor za pomaganje siromašnog stanovništva u Poljskoj pokretne kuhinje, iz kojih bi siromašno stanovništvo za male pare dobivalo toplu ćorbu. Prve će se pokretne kuhinje uvesti u Lodzu, jer je ovdjenjihovo dejstvo najpotrebnije. Koiiko se čuje topovskl tutanj. Privatni docenat dr. P. Ludewig napisao je u „Prometeusu" zanimljivu rasprdvu o daljin!, u kojoj se može čuti topovska rika. Opažanja su crpijCna za opsadc Anversa, za božićne bitke u SunđJ gau 1914. god. i na više mjesta zapadnoga bojišta. Područje ovih zvučnih valova' diieli se na troje: na normainu zonu, na‘ zonu tišine i na normainu zoim jeke. Prva*’ se računa do 100 kilometara udaljenosii, druga se nalazi u prostoru od 100—150 kilometara, a treća od 150—230 kilometara. Zona tišine se geometrički još ne može tačno opisati, jer je kađikad bila ; samo jednostrana, a kod Anversa prirr.jerice imala je karakter koluta. U anor-» malnoj zoni jeke može se topovska tutnjava čuti samo uz stanovite vremenske pogodnostL U zhni dobro, u ljetu nikako.; Karte za hijeb I brašno u Bukareštu. \ Od 12. su februara prema naredbJ carske gubernije uvedene karte za hljebi i brašno u Bukareštu. — Cijena je hlje-« bu: za 440 grama 15 bania, za 300 grama) 10 bania, za 140 grama 5 bania.

PsiMebrzgjnvnevijetf!. Nadvojvoda Friedrlch stavljen na raspoloženio. Kb. Beč, 15 februara. Javlja se Iz glavnog stana za ratnu štampu: Nj. Veličanstvo izvoljelo je premilostivo Izdati slijodećo previšnje svojeručno pismo: ..Dragi gospodlne bratiću, maršalti nodvojvodo Friedrlchu! Od kada sam Ja preduzeo vrhovnu komandu vojske I od kada boravhn u njenom štabu, rad se Vaše MilosM kao moga zastupnika kreće u vrlo uskim granica< ma. Odajući priznanje Vašiiti velikim zaslugama kao vrhovnog komandanta vojske, ja Vas razriješavarn službe inoga zamjenika I stavijam Vas na raspoloženje moje vrhovne komande. Jai ću Vašoj Milosti u pojedmim slučajevH ma povjeravati naročite •’.adatke. Vašai će se svita od sada sas'Ojati Iz jednog! gcneralnog adjutanta, jednog krilnog adjutanta, jednog ličnog adjutanta i Jed«( nog ordonans-oFicira. Karlo s. r. , ’ ( ■ j i Potopljen američkl brod. / K Kb. London, 15. februara. . Reuterov ured javlja: Američkl ja( Jedrenjak .,Lynan Law“ (1100 toua) pct» topljen. Posada je spašena. Apsolntna blokada uad Engleskom, Kb. Stockholm. 15. februara. \ O apsolutnoj blokadi engleske oba< le svjedoči medju ostalim I činjenica, daj od 2. februara nije mogao ovamo djj stigne ni Jedan cngleski list.