Beogradske novine

/

20. fcbruara -1917.

Beogradske Novine

Uforak

Strana 3,

Broj 49. tara radi svojc upotrebe ili će ustupiti cijelu količinu uz naknadu od 2 K 20 h od heklolitar-grada vojnoj vlasti. C i k financ iska straža odrediće dane, Kada će se izvršiti pećenje rakijc. Po završenom pečenju viasnik će odmah prijaviti toj straži dobivenu količinu rakije. Vlasnik je ovlašćen, da može zadržati 10 litara od doblvene rakije bez trošarine. Količina, odredjena za svoju potrebu, aodvrgava sc trošarini i otuda sc ima poiožiti u roku od osam dana 65 helcr'a od litra rakije ispod 25? i i K 30 h za onu prekc 25° jačine na kasl Upravnog odjeljenja c. i k- zapovjedništva inosne brane i grada Beograda, u protivn.om konfiskovaće se sva kolićina. Oni što fmaju jjravo krčmenja rakije i koji bi je sami žeiili peći, dužni su učiniti korak zbog izuzetnog odobrenja za zadržavanje veće količine rakije kod upravnog odjelenja c. i k. zapovjedništva mosne branc i giaJa Beograda, koje će donijeti pdJuku O.stome i izvršiii napiatu troš.v rine (c. i k. žetvena centrala, naredba Br. S82/1016.: 2 K 60 h od hektolitar-grada). Ko proti.vno postupi prema propisima ove objavc, kazniće se u smislu objave c. i k- žetvene centrale, Br. 822 O. A. O prednjcm se izvještava građjanstvo. Priznanice za pomoć. Priznanice za poinoć za ovaj mjesec izradjene su do broja 4.300 i mogu se dobiti u uredu za potpis činovnika, umirovljenika i umirovijenica, o Čemu se izv.eštavaju zainteresovani. Tražc se. Rađi prijema poslatih novčanih uputnica potrebno je da se jave firmi D. Dmkanovića i Kompanija u Beogradu slijedeća lica: 1. Draga Božić, učiteljica u Sibnici. 2. Dimitrije Djordjević, učitelj u Sopotu. 3. Strašimir B. Ružić, učitelj u Sopotu. 4. Sofija Jovanović, učiteljica u Stojnikti. 5. Siavka A4ilenković, učiteljica u Porcane. 6. Anka Marković, učiteljica u Porcane. 7. Stanoje Bugarski, učitelj u Rajkovcu. 8. Ružica Raketić, učiteljica u Ranilovcu. 9. Danica Laudanović, učiteljica u Ražincu. Ako se isti nalaze u unutrašnjosti, potrebno je da pošalju svoju tačnu adresu, kako bi im se novac mogao dostaviti. Otvaranje jedne njeinačke škole. 1. marta o. g. irnala bi se odobrenjem c. i k. vojne glavne gubernije otvoliti u Jakšićevoj uiici br. 4 jedna njejr.ačka škola. Obuka bi imala obuiivatati 4 godišta u 3 razreda. U ovu školu mogu da budu primljena samo ona djeca, čiji roditelji n i j e s u austrijski, ugarski ili bosansko-hercegovački pripadnici. jer je za ovu djecu odredjena gubernijska škoia. Pri,ave se primaju u vremenu od 20. do 28. o. mj. radnih dana izmedju 10 i 11 sali prije podne u carskom njemačkom konzulatu, Poslanička ulica br. 37. Kod priiave sc ima za svako upisano dijete poiožiti upisnina od 3 krune. Sve se dalje pojedinosti mogu doznati u označenom vremenu kod carskog njemačkog konzuiata. Kretanje stanovništva. IzvjeŠtaj prijavnog ureda od 18. februara: Prijavljeno 25, odjavljeno 26, preseljenja 18; u hoteliina prijavljeno 94, odjavljeno 89, ostalo u hotelima prijavJjenih stranaca 193.

,,Ž i v o t T o m e, a r h i d j a k o n a s p 1 j e t s k o g a“. Uskoro je Račkoni dato novo poije za rad. Kada su slavni S t r o s s in a y e r i njegov zaštitnik biskup Ožegović preduzeli inlcijativu, da se reorganizira takozvani ilirski kaptol sv. Jerolima u Rimu, Rački bude upućen u Rim kao kanonik toga kaptola sa tfm zadatkom. Energično potpomagan od biskupa Strossmayera, Rački se dade tamo na posao, da preuredi kaptoi. da inu povrati stari značaj i da ponovo vaspostavi njegovu vezu sa Južnirn Slovenima. Uskoro i sam Strossmayer dodje u Rim po toj stvari I tom prilikom podari za kaptol 40.000 kruna. Rački je opet marljivo kupio priloge za neke nove gradjsvine oko kaptola, a pametnim materijalnini radom oko uprave nad kaptolom išao je na to, da se iz njegovih višaka mogu izdavati potpore mladim sveštenicima, pa i umjetnicima. koji bi sa slovenskog juga došli u Rim, da se usavrše u crkvenoj uinjetnosti. Stekavši postepeno zahvaijujući svojim vanrednim umnim odlikama značajnih veza u rimskoj kuriji, počeo je zajednički sa Strossmaverom raditi na tome, da knrija koliko toliko popusti»,u pitanju slovenske Iiturgije. Prvi su uspjeh postigii u tome, što je papa zbilja naredlo. da se crkvenc knjige pregledaju od strane slovenskih stručnjaka. Ve<j j e u taj cilj bio obrazovan odbor pod predsjcđništvom Strossmayerovim. a nema sumnje da bl ova dvojica vellkana najzad uspjela, da vaspostave glagoljsku liturgijn na slovenskom jugu, da ih nljesu prllike

HoroHna privređa. Proširenje krajnje granice za emisiiu banknota fraucuskc banke. Kalco „Ntue Ziuricher Zeitung" javlja, iniala bi se zakonita granica emisije nota francuslce banke povisiti od 18 na 20 milijardi franaka. Ta je vijest tim 'jerovatnija, što je faktično kružanjc nota već dosta biizu dosadašnjoj granici. Prcma posljednjem izvještaju francuske banke od 8. ov. mj. bilo je toga dana u tečaju 17,679.761 milijuna banknota. U godini 1912. bila je granica odredjena sa 6.8 milijardi. Neposredno poslije izbijanja rata povišen jc kontingenat nota na 12 milijardi. U maju 1915. povišen je na 15, a u proljeću 1916. na 18 milijardi. Naravno, da ćc se timcu manjiti procenat rlatne jmkIloge tih nota.

Francuske obvezuice za narodnu odbramt. Iz Parisa se javlja: Prenia ,,Tempsu“ ovlašćen je ministar financija, cla privremeuo obustavljeno izdavanje desetogodišnjih obveznica narodne odbrane opet započne. U isto će se vrijeme izdati obveznico po 5»/*, koje će teći pet godina: a kamata će im se isplaćivati unaprijed svakih pola godine. Ujedno će se za te obaveznice prililcom uplate poslije pet godina plaćati dva i po franaka na 100 franaka kao nagrada. Daijnjo skakanje brodskili tovarskih pristojba. „Coniere della Sera“ javlja iz Londona: Od utornika vrijede nove tarifc za neutralne lađje, koje otpreniaju ugljen i željeznu rudu izmedju Engleske, Erancuske i Itaiije. Te tovarne pristojbe iznose do francuskili luka u Kanalu i Atianskom oceamt 50«\< više nego prijo, a do talijanskih luku još 12-shffinga više nad tih 50°/o. Neutraine ladje, kojc voze žeijeznu rudu sa luka Sredozemnoga mora, kojima su doprcmile ugijen, sve do Kanala preko Bristola, dobivaju 70 shilinga za tonu, a za otpremu engleske poštanske lnke 75 šilinga. Šećer u Kubi. Sa izradjivanjtm šećerne trske bavi se, prema zadnjim vijestima iz Havane, 161 tvornica prema 164, dotično 148 i 161 u isto vrijeme triju posljednjih godina. Žetvi šećeme trskc pogoduje vrijeme, s toga i proizvodnja napreduje. Dovozi sirovog šećera iz unutrašnjosti Kube do luka osobito su obiiati, nu ipak za sada zaostaju za onima prošle godine. Zuatni dio kubanske žetve veo je ođredjen za izvoz u Engiesku, u kotiko tomu neće smetati sadanje pomorske piilike, uslijed kojih će se šećer nagomilati na Kubi, ili će poći u Anierilcu.

Cijcua I obrok hijeba u Dubrovniku. Počctkom februara povišen je obrok hljeba u Dubrovniku sa 14 na 20 deka po osobi, a cijena hljebu od ražnog brašna snižena sa 80 na 70 para po kilogramu.

Znanične oftlsse.

Objava. Pogledoin na sada postoječu oskudicu u nilijeku. kao i na postojeće sadašnje izvanredne teškoće za uvoz mlijeka u Beograd, te uslijeđ jako snianjene svakidašnje količine rnliicka, mora da se pristupi novom uredjenju mliječnih obroka. S toga se ovim odredjute slijedeće: Na matere, koje doje djecu do jedne godine srarosti, a koje o tome moraju da se iskažu liječničkim uvj jerenjem, pada prema količini naliodei ćeg se mlijeka dnevno 'l 2 litra mlijeka

natjeralc, da obrate svoju pažnju na driigu stranu. I u Rirnu je marljivo nastavliao svoj knjiženni rad. Pod uticajem slavnoga Pavla Šafarika bavio se prer pisivanjem glagolskog A s e m a n o v o g evangelistara. te je taj starodrevni spomenik slavenskoga jezika izdat 1865. god. Predgovor su napisali sarn Rački i Vatroslav .1 a g i ć. U rimskim se arhivama Rački upoznao sa visokoučenim Isusovcem Avgustom Theinerom, koji je po Strossmayerovoj ponudi izdao za južne Slovene znamenito djelo „Vetera monumenta slavorum meridionalium historiani spectanzis" (,.Stari spomenici iz istorije južnih Slovena"). Prvi je dio ovoga djela izašao još 1863. god. u Rimu, a drugi je dio izdao Rački o tjošku Jugoslovenske akademije 1875. god. Pored slovenske istorije izučavao je Rački i staru rimsku istoriju, i to je svoj rad usredsredio naročito na manje poznate arhive u provinclji. n. pr. u Napulju. Zanimljive rezultate ovoga svoga rada objavljivao je Rački po domaćim listovima i časopisima. 1860. godine vrati se Rački u domovinu, sa namjerom da samo obidje svoju rodhinu, pa da se vrati u Rim, ali je sudbina htjela drukčije. Političke su prilike tada bile takve, da je domovini bio potreban svakl istaknutlji javni radnik. Po Stro8smayerovom pozivu ode Raćkl u Beč. gdje »e velikl vladika tada nalazio sa mnogim narodnim prvaclma, da so sa ovima posavjetuje o važnim polltičkim pitanjima loga doba, Tih je dana ponikla Ideja o osnivanju Jugo-

od osobe. Dnevna količina mlijeka za sve ostale osobe. koja moraju liječničkim uvjerenjem da se iskažu, da su jako bolesne i da im je miijeko neophodno potrebno iznosi na glavu i dan V« litra. Karte za primanje mljjeka izdaju se isključivo samo na osnovi liječničkog uvjerenja u gradskoj upravi, Jugoviča ul. broj 1. Opštinske prodavnice mlijeka izdavaće ovo samo uz prikaz rečene karte. Ma kakve vrste prlmanje odnosno davanje mlijeka kaznimo je i kazniće se kako davalac tako i primalac sa 200 do 1000 kruna glcbe, a ako ova ne bi mogla da se utjera, zatvorom od 20 dana do tri mjeseca. Liječnička uvjerenja za dobijanje karata za mlijeko izdavaće sc od 20. do 27. februara 1917. u gradskoj upravi. Svi u Beogradu nalazeći se i za vršenje prakse ovlašteni Iijcčnici imaju pravo, da izdaju rečena uvjerenja. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i građa Beograda kao okružno zapovjedništvo. Obiava. Na osnovu zapisnika, što ga je c. i k. zapovjedništvo polieije u Beogradu vršilo, odredjuje se, da se d u š e c i i j a s t u c i i t. d. u kojima se vuna na.azi, životiujske dlake. da nojdocnije 28. februara o. g. imaju dostaviti centraii sirovina intendanture vojne glav. gubernije. Dostavljen materijal biće na temelju procjene isplaćen. Primanje tili stvari biće svakog utornika, četvrtka i petka, u vremenu od 8 sati u jutro, pa đo 11 sati prije podne, u stovarištn vune centrale sirovina, savska obaia u zdanju vojnog zavoda za kože. Sve. od strane c. i k. zapovjedništva poiicije u Beogradu zapisani dušeci, jastuci i t. d. koji do 28. februara o. g. ne bi bili predati, biče bez ikakve isplate oduzimani, a dotični sopstvenici najstrože kažnjeni. Beograd, februara 1917. god. Središte sirovine c. i k. intendanture glavne vojne gubemije u SrBiii. S. Br. 2362. OBJAVA. Kaianmenje boginja ti Reogradu, Na osnovu narcdbe c. i k. voj'ne glavne gubcrnijc u Srbi.ii, odjel- 4, br. 4467, tačka 5. od 26 juna 1916. naredjuj'e se: Sva djeca, koja protivu t>oginja nisu još kalamnjena, dalje ona djeca, kojima se kalamnjenjc u prošloj 1916. god. nije primilo, i sva ona lica, koja ne mogu uvjerenjcm utvrditi da su kaiamnjena, moraju se podvrgnuti kalamnjenju. Kaiamnjenje će se vršiti besplatno u vremcnu od 1. do zaključno 31. marta u gra-diskoj ambuianti u Beogradu, Krali Miianova ulica br. 61, svakog dana izmeđju 9 i 12 sati prije podne. Lica, koja bi se poslijc 1. aprila zatekla bez uvjerenja o kalamnjenju boginja,. kazniće se polidjski novčanom kazncm do 300 kmna, ili zatvorom do 30 tlana. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. Ruzne tijesfi. Juuaštvo Varaždinaca. lz glavnog stana za ratnu štainpu javljaju: Leteći jc odio c. i k. 16. varaždindinskog pješačkog puka dobio 21. decembra prošle godine zapovijest, da u noći na 24. decembra tačno izvidi odrcdjen dio r.eprijateljskoga položaja. Taj je nalog doveo odio u prilično zaštićen predjeo, što je bio ispresjecan mnogobrojnim jaruga-

slavenske Akademije. Zna se. da jc Rački bio prvi, kojemu je neumrii Strossmayer otkrio ovu svo-ju misao. U to dodje i čuvena ..oktobarska diploma“, koja je opct prokrčiia put ustavnom životu u monarhiji. 1 Račkoga je povukla za sobom nova struja, pa je za vrijeme važnih i stiđbonosnih savjetovanja onoga doba uvijek bio uz svoga prijatelja i jednomišljenika Strossmayera. Osim tcga su i tadanje političke prilike u Italiji spriječavale njegov povratak u Rim. Prvi put je Rački otvoreno stupio u politički život svojim djelorn, sastavljenim u Djakovu. „0 d 1 o m c i i z d ržavnogprava lirvatske za narodne dinastij e“. 15. avgusta 1861. god., bude Rački izabran za poslanika u saboru. gdjc je aktivno učestvovao u svim važnijim pitanjima. Kada ie otvoreno piianje o potpunom teritorijalnom uspostavijanju t. zv. trojedne kraljevine, t. j. Hrvatske. Slavonije i Daimacije, bude Rački izabran kako u odbor, koji je imao izraditi adresu kruni po toj stvari, tako i za člana deputacijc. koja ie tu adresu imala podnijeti vladaru. U svima novlnarskim polemikama. koje su se tih godina vodile oko tih životnih pitanja, Rački je u prvim redovlma učestvovao u narodnom duhu. 1863. god. bude Rački postavljen za giavnog školskog nadzornika. gdje Je stekao mnogo zasluga oko preradjivanja novih škoiskih knjiga. Iduće godine pored redovne dužnosti poće sa Vatroslavom J a g i č e m Izdavaii „Knjlievnlk**, u kojemu je .on n

ma i polociina. Lcteći je odio bio u 10 i po sati na okupu pred polj'skom stražom, pa je najprije izaslao četiri izvidnice protiv ruskih zaprijeka od žice, koje su bile od prilike 600 koračaja daleko. Bila je tam'na noć, a zcmlja pokrivena lakim snijegom, koji je već kopnio. Jedva su izvidnice 8uIjajući prevalile 150 koračaja, a na njih se prospe kiša taneta. U isti tren udari na njfh cio ruski bataljon. Slučajno su ee namjerilenadveruske oete, kojesu jamačno bile spremnei za kakjv napad. Za maio su časova bile izvidnioe opkoljene. Rusi stt pregrnuli snežne kabanice i „kao da su oko nas sniježne pahuljioe zaigrale kolo“, pripovijedali su kasnije vojnid. Nožem, kundakom i ručnim granatama nastojali su Varaždinci, da sebi prokrče put do svojih. Ziapovjednik kjstarećeg odjeljenja razabrao je graju, i mogao je na 2 irati borbu u prednjem polju, ali nije mogao pucati, da ne bi zaprijetila pogibeij vlastitim izvidnicama. Smisli smjelu odluku: kličući ,,ura“ oborio se je s preostalih svojih 50 vojnika na mnogo nadmoćnije Ruse. Prvi su bili pregaženi. Noževi i kundaci pušaka imali su obilatu žetvu. Rusi su bili zbunjeui, medju njima zavlada mctež, pa se najzad povuku u svoj polazni poiožaj. Krstareće se odjeljenje na to utvrdiio kod poljske straže. Rusi su pokušali još više nasrtaja. Krvavo su ih suzbili Varaždinci. Napckon se sve utišalo. Rusi su se udaljili, prctrpjevši teških gubitaka: na svaka dva momka krstarcćeg odjela po jedan mrtvi Rus. U poia 12 sati u noći leteći je odio nesmetano krenuo u svoj poiožaj. Momčad je pružila nadasve svjetle pritnjere hrabrosti. Ziapovjednik, kojega je opkolilo 5 Rusa, oslobodio sc; s pomoću jednoga pješaka iz nevoIje. Obadvojica su dobili već na Božić srebmu kolajnu prvoga stepena za lirabrost. 1 Da ovdje spomenemo još jedan od mnogobrojnih priinjera: Dva momka desnoga krila izvidnice otisnuii su se od dmgih i stigli, neprestano progonjeni od Rusa natrag k žici poljske straže. Dok je jednomu uspjelo skočiti preko žice, pograbila su drugoga dvojica Rusa i sa sobom ga ođveli. On je pošao na oko dragovoljno. Poslije nekoliko časaka opazi dubok jarak, skoči u nj i povuee sa sobom obadvojicu Rusa. Nastaio je ogorčeno hrvanje. Očajno zapomaganje druga, da mu pritekne u pfomoć. Ovaj tek što je ručnom gTanatom rastjerao četiri Rusa, koji su letjeli protiv žice; čuje zapomaganje, opct preskoči žicu i spusti se u jarak. Sada je inegdan bio jednak: oba su Rusa pnobođcna. Varaždinci.su opct osvjctlali dobar glas svoga puka.

Uvodjenje ljetnjcg vremena u državava emente. „Frankfurter Zieitung" doznaje Iz Basela, da će se po svoj priiici ijetnje vrijeme uvesti u Engleskoj u ponedjeijak po Uskrsu, a u Franaiskoj poslijednjc sedniice fcbrua.a ili prve scdmicc marta. Izgleda, đa će sad i Svajcarska pristupiti uvodjenju Ijetnjeg vremena i to 1. aprila.

Šesfdesetgodišnjica češkog novinara. javljaju iz Brna, 15. ov. mj. proslavio je tajnik „Ustredi starostenskych sboru'* i urednik „Naši Obco“ u Brnu, Antun Danek svoju šesetgodišnjicu, kojoj sc proslavi pridružiše osim velikog dijeia uglednog gradjanstva, brzojavnim čestitkama rodoljubi češkog i ostalog slovenskog svijeta. Kao 22-godišnji svršeni fiiozof stupio je Antun Danek u redakciju „Politike", odakle je osamdesctih gocliiia pozvan za urednika „Narodnih Listv“, te bio jedan od osnivača češkog mo<ie. nog novinarstva. Duševno i tjelcsno krepak, ovaj staiac je organizator malo ne svih českih kulturnih, sokolskih i privrednih udruženja. Od mladosti vječito na putu češkorn zemljom i u doticaju s narodom, privrijeđio je iskustvom i trijeznim rođoijubiviin raciom, da

toku godina izdao ncka svoja najznamenitija djela, kao ,.0 c j e n u s t arijihizvora za hrvatsku i srpsku povijest srednjega vijeka", gdje su pr/i put kritički ocjenjeni značajni stari istorijski izvori. Kao što su Konstantin Porfirogenet, Toma Arcidjakon I t. d. — ,.P r inosiza epigiafiju jugoslov e n s k u“, „O o b r a n i li r v a t s k os 1 a v o n s k e g r a n i c e“ i mnoge druge stvari. Od 2. novembra 1865. god. Rački je opet bio član sabora. Učestvovao je kod izrade znamenite adrese od 10. februara 1866. god. Tada ]e bio izabran i za člana kraljevinskog odbora, koji je imao pregovarati u Budimpešti o odnosima Ugarske pretna Hrvatskoj. U to je vrijeme napisao i jedno djelo o Rijeci, koje je prevedeno i na njemački. Vrhunac Račkove naučničke kariJere predstavlja 26. Juni 1S66. god. kada je zaslužni javni radnik nagradjen za svoje djelovanje izborom za predsjednika Jugoslavenske Akad e m i j e, u kojem je zvanju potvrdjen od vladara 10. aprila 1867. god. Da bi se mogao potpuno odati nauci. dao se razriješiti od dotadanje službe giavnoga školskog nadzornika. Od 1868. do 1872. god. bio je opet u saboru, a pošto se nije slagao tadanjim radom saborske većine, prlmio se vodsiva takozvane nezavisne narodne stranke. na kojem Je mjestu ostao gotovo do smrti, koja ga zateče danas prije 23 godine, u Jutro 20. februara 1894. g. Slava njegovoj usDomenil —...'&

se sadr/ina i tcorija množine brošura fcorisnih po češku narođnost, zaista i prftnfjenjivaia. Sam nije nikada stvarao kulturnih djela fcrajne vrijedhosti, no Ho je duša svakom kulturnom i kniižcvnom pckretu Ceha. Prilikom prosiave šestdesetgodišnjice Antuna Daneka spomenuše 6eški Iistovi, da imcna ovakvih čeličnih Ijudi bilježi u ziatu narodna istorija vjenčajući ih aureolom sa žarišta narodne prosvjetc i rodoljubiia".

Posliisanje Urzoj&une vflntT. Pojedinosti o odiasku grofa BerustorHa. Simpatični ispraćaj. (Naročiti bi 70 jav tBL-ogrcdskili Novina«y New-York. 19. februara. U srijedu u pođne napustio je brod ^Frederick V1II.“ sa njemačkiin poslanikoin grofom Bernstorffoin ne\v-yorško pristanište. Na cijelom putu od Washingtona do New-Yorka ukazana Je groiu Bernstorffu sva moguća pažnja i sve počasti. nigdje nije bilo ni najmanjeg znaka neprijateljskog raspoloženja. U jednom oproštajuom razgovoru sa predstavnicima štampe izjavio je groi Bernstcrff, da je ispunjen zahvalnošću prema svima onima, koji su mu za sve vrijemc raia ukazivali svoje nepokoljebljivo prijateljstvo. Dalje je rekao njemački poslanik, da je dobio toliko oproštajnili pisama i telegrama, da mtt nije moguće da odgovori svima posebice. Nada se, da će se izbjeći rat izmedju Amerike i Njemačke. Prije svoga odiaska iz Washingtona primio je grof Bernstorff na washingtonskoj željezničknj stanici u čekaonici odredjenoj za pređsjednika republike oproštajne posjete. medju ostalim i posjete neutralnih poslanika. Pred sam polazak broda otpravio je grof Bernsdorff teiegram, u kojemu se zalivaljuje američkom narodu na srdačnom i prijateljskom cprcštaju, na poslatom mu cvijeću s oproštajnim pozdravima i pokioniina. Veli, da ne može naći dovoljnog izraza da se zahvali na tolikim izjavama siinpatije. Reznitat talijanskog ratnog zajnta. Kb. Rirn, 19. februara, ..Agenzia Stefani" saopštava: Dosada je upisano za talijanski ratni zajm 1740 milijuna lira. CJjene za benzin i peiroiej ii Parisu. Kb. Paris, 19. februara. Uslijed sve veće oskudice u benzinu i petroieiu moral% su sc, kako veii „Petit Parisien**, opet povisiti cijene za benzin i petrolej. tako đa sađa hektoiitar benzina staje 75.50 fratmka, » petroiej 41.50 franaka. Brodarska krlza n Norveškoj. < Kb. Christiania, 19. febmara. Ovdašnji listovi javljaju, da su pregovori vodjeni iznieđja brođara i vlasnika brodova oko poboljšanja nagrada za sada propali. Do dalje naređbe obustavljen jej sav piitm'čki saobraćaj sa Amerikom. Prlvredna kriza u Americf. _ Kb. Ženeva, 19. febmara. \ „Petit Parisien" javlja, da se privređ-/ na kriza u Americi sve većma razvija, na« ročito u srednjim i zapadnim državama. Loše vrijeme još povcćava loše privredno: stanje. Pristalice rata i branioci mira bore se ogorčenije no ikada. Veiike su suprotnostij opažaju izmedju velike new-yorške štampe^koja želi rat i većine pariamenta, koja jd za otlržavanje mira. * Pctopljeni brodovi. Kb. Mairid, 19. februara. Talijanski parobrod ,,P ro v id e nti a^ potopljen je 6 milja od španske obale. Posada je iskrcana u V i 11 a'J oy os a. Ista je podmomšca topovskim metcima' teško oštetila engleski brod „Buradans li u t“, ali je ovome pošlo za rukom, da’ se dohvati španskog pristaništa Aiicante. Sa obale je vidjen još jedan treći brodl nepoznate narodnosti gdje tonc, a poreel njega je vidjena pođinomica. Kb. London, 19. febniara. „Reuterova agencija" javlja: Potopljeij jc engleski brod ,,Ronsdale“.

tiašlin cenj. pfedplotnicimo! Umoljavamo, da se pretpiata na vreme obnovi, tako da bi se otpravljanje lista i daije moglo bez smetnje vršiti. Pri promeni adrese umoijavamo, da nas se blagovremeno o tome izvesti. Uprava „Beogradsklh Novina". Etapna pošta Beograd.