Beogradske novine

Broj 52.

23. iebruara 1917.

ne preuhltrava sa ofenzlvom. On razfaže. da je pri današnjem topničkom djelovanju defenziva ubltaćnija nego li ofenziva i zaključuje, da danas ofenziva nije skuplja nego defenziva. jer se najzad kod pobjedničke defenzive zadržavaju sanio položaji, dokle kod ofenzive, ako slučajno- uspije, a slu čaj to može sobom donijeti, postoji bar izsrled, da se dodje do odlukc i izvojuje pobjeda. Grtka i sporazumne sile. Sputavanje Orčke. fNarcJiti brzojav »Bcogradskih Novinat/ Milan, 22. februara. ,CorrieredellaSera“ javlja iz Atene: Poslanici Francuske, Engleske i Rusije na najozbiljniji su način upozorili grčku vladu na neprijateljsko držanjc većega dijela grčke štampe. Poslanici su izjavili, da saveznička vojnička kontrola nije o tome uvjerena, da je grčka vlada dala dovoljno sigurnosti za izvršenje sporazumnog ultimatuma. Zbog toga trajeblokada idaije. Atena je posve mima i ako je ponestalo hljeba. Dnevni je obrok najlošijega hljeba smaujen na 125 grama za jedno iice.

Borbe u ilaćedonl]!. Valona, talijansko ratno prlstanište. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Lugano. 22. februara. Miianski listovi javljaju, da će se radi izgrad-ivanja Valone za ratnopristanište italije potrebna srestva uneti joŠ u ovogodišnji državni budžet.

tiojnoviie 6fzol3vne vijeiil. Zašto je došlo do ostavke portugaiskog kablneta? (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Madrid, 22. februara. Mađridskl listovi javljaju, da je do demisije portugaiskog kabineta došlo zbog toga, što su se čete, odredjene za francuski front, pobunile. Medjutim se već duže vreniena znalo, da je položaj kabineta postao neodrživ, jer stanovništvo zauzima sve oštrije držanje protiv ratne politike vladine. Ispravka taiiiauskog izvještaja. Kb. Beč, 22. februara. Iz giavnog stana zu ratnu štampu javljaju; TaJijanski generaini stožer Jayio je 12. o. mj.: Ćete neprijateljskih ,,ski“-skih odjeljenja pokušale su se približiti našim linijama na B o s b l-u. One su odbijene i rasturene. 15. o. mj. sjeverno od Tonezza jedna je neprijateljska baterija pogodjena punim pogotkom. — Obje su ove talijanske .vijesti opet potpuno neistinite. U ob!asi B o s b l-a nijesu s naše strane napadala nikakva ,,ski“-ska odjeljenja, a isto tako nije ni jedna od naših baterlja pogodjena punim pogotkom, Prodaja dansklh zapađno-indijskih ostrva. (Naročiti brzojav »Beograđsfcth Novioa«/ Washington. 22. februara. Američka predstavnička kuća (đonjl dom parlamenta) usvojila je pređiog zakona o zajmu od 25 milijuna dolara za kupovanje danskih zapađnojndijskih ostrva. Prijein je ove osnove osiguran i u senatu.

i ■' Holandska komoraKb. Haag, 22. fettuara. Prva je komora prihvatita predlog zakona o suzbijanju krijumčarstva. Otmjenl rumunjskl gosti u Londonu. (Narofiti brzojav „Beogradskih Novina"). Frankfurt. 22. februara. ,,F r a n k f u r t e r Z ed t u n g“ saznaje pouzdano, da je rumunjski generai Iliescu, koji je prije ulaska Rumuujske u rat bio načelnik ministarstva vojnog, npravo ministar vojni, nedavno šamarisan u Jašu. Pošto je Iliescu tim za njega vrlo neugodnim dogadjajem postao u svojoj domovini nemoguć, sad ga je njegova vlada posuala u Francusku i Englesku. Predjašnji vlasnik lista ,,A d e v er u 1“, ratoborni Konstantin M 111 e, došao je u London, jer se plaši za svoju ličnu bezbjeđnost. Mnogi pobjegli podstrekači rata nisu još mogli da predju Skandinaviju zbog pooštrenog podmorskog rata.

GM I oKoiiCS. Traže se : Umoljavaju se, da se jave lično ili da pošlju tačriu odresu: I. Društvu Crvenoga Krsta ut. i k. v. glavnoj guberniji u Beograđu, Simina ulica 2. Učiteljice: Kreta Rajičkovića i z Kamen Dola, Mileva Ojorgjevića iz M. Ivanče, Darinka Stojkoviča iz Orocke, Darinka Adamovića iz Orocke, Marija Petrović iz Grocke, Zlorka Stojkovića iz Kamen Dola. II. Oosp. Dr. V o j. 2. D j ord j e v i ću, opšiin. ambulanta u Beogradu. Poštanski činotTnici iz Kratova: Milan Bogojević, Mileva Blagoj e v i ć. U č i t e l j i c a Lepcsava S t o j a n o v i ć. U č 11 e 1 j i: Drago O br a d o v i ć u Priboju, Apostol Adamović u Priboju, Jovan Mitrović u penziji iz Prijepolja, Lazar Ziečević iz Koloieća kod Prištine, Miaden N i s i ć iz Korrniljana kod Prištine, Ojorgje Popović iz Ogasta kod Prištine, Vasilije Petrović iz Požaranje kod Prištlne, Miian Ajr s i ć iz Raniluga kod Prištine, Oligor Jovanović iz Rogacište kod Prištine, Bogdan M u č a 1 i ć iz Saplje kod Prištine, Gjorgje Nedić iz Livadje kod Prištine, Janićije Gjurgjevič iz Lipijane kod Prištine, Stoja Popović iz Vrbelnice kod Prištine, Veljko Recić iz Outaja kod Prištine, Oliver Kuskunić iz GotovuŠe kod Prištine, Stevan Despotov i ć iz Nerodrmlje kod Prištine i Dragutin Petronogić iz Ferizovića. III. Oosp. Dragutiau Ojorgjeviću, Dobračina ulica 16. Učitelji: Dimitrije živić lz Vitine, Dimitrije V. Ristić iz Doruorovca i Stojan č e m e r i k i ć iz Kamenice. IV. Oospod. Mih. St. I vkovlću, prof. SJmina ul. 21. Učitelji i učiteijice: RaJiša i Stanka K o s i ć a iz Sopića, Lcposava BI agojevića iz Amerića, Petar Dimović iz Vel. ivanče, Viđosava Dimović iz Vel. Ivanče, Natalija Kostić iz Vci. lvanče, Akscntije Ivanović iz Koraćicc, Mileva A. Ivanovića iz Koraćice, Femka Ojurgjević iz Koraćice. Poziv. Nestao je Stevan Balabon, koji je dugo godina bio u službi kod jednog bgovca u Beogradu. Poiođica njegova, da bi mogia utvrditi njegovo imovno stanje, potrebuje bliže podatke. Mole »e »vi oni, koji nestaloga poznaju da, u interesu srod-

Petak

klisura znali tako tačno, da su nam hlijade i stotine frcaie kao Iz rukava. 'Jedno smo brdo prozvall „Mariahugelom", drugo ,,Anna-bergom“, tre’će ,,Hexentanzom“, četvrto „Totengipfelom“, peto ,,Sch\veizerbergom“, šesto, sedmo — ko bi se već sjećao, kakvim smo ih sve imenima okrstili. Za -jedno smo pričali da je na njem neki razbojnik ubio cijelu jednu porodicu; za drugo, da se je jcdan učitelj sa najviše njegove klisure strovalio u bezdan, a njegovoj dobroj ženid da je itslijed žaiosti zbog te katastrofe puklo srce; a ja sam pak naročito svojem crnookom idealu za jedno brdo ispričao čitavu tragediju dvoje zaljubljenih, lijepog pastira nekog i Još ljepše načeinikove kćeri. Voljeli se do ludila, no otac djevojčin, gavan, nije o toj ljubavl htio ni da čuie. Ljuba\mici na to odluČe zajednički umrijeti. Dogovorlše se 1 sastaše tamo na onom ,,Totengipfelu“, 1 jednoga jutra zagrljeni skočiše u dubinu. Ondje su ih zajednički 1 pokopali. Orob Im je još i sada taino, okićen cvijećem i vijencima nesrećnih roditelja, koji se za svoj čin poslije toga ljuto pokajaše. Piakali su svi . . . 4 Konaćno smo, jer smo 11 a svoju sreču opaziii, da njjesmo z^Iutali vfdTć se već u nedalekoj udaijenosti ponovo njihov hotel — prediožili, da tnaio otpočlnemo l da se onda rastanemo. Do pred sam hotel da ne možemo r~ a ml se toga ozbiljno i plašismo — jer đa bi nas zavidni 1 bezobrazno skupi ,vodići izdevetali, budućl da smo im preoteli posao. Naš se predlog usvojio, »ni smo opet svi zajednlčkl posjedali; ona je debeia baba prostrla stolniak I počeia da vadi iz toumistera prave batake od gusaka I piiadi, dok je onaj

gospodin sa notesom sve rnarljivo ubilježavao, što Je vldlo i što smo mu mi putem ispričali. Onda sitio se najeli kako Bog zapovijeda i srdačno oprostili. Mora da smo im se silno svidjaii. Dali nairi svakomu po deset franaka u zlatu. Meni je kraj toga onaj cmooki andjeo pružio svoju lijepu ručicu i slatko mi dobacio: — Adieu, adieu, inladi Francužei Mi snro medjutim kidnuli, da im što prlje Izmaknento iz očiju. One večeri po prvi puta nijesmo reflektirali u švajcarskoj na hotelsko utočište, nego smo se kao prava gospoda uputili na prvu stanicu, da se odvezemo ravno u Bem. Meni je u prkos toga još I danas žao onog cmookog andjelka, što je morao zbog mene da dodje negdje u grdnu nepriliku, pričajući ostaiim gostima onoga hotela o Ijepotama Hexenberga, Hexentanza, Totengipfela, Marienhiigeia, Annenberga, Schvveizerberga i, dabome moga ,,se!a“ — Velebita . , ,

HALI PODLISTAR,

Broj štampanili knjiga. Broj knjiga štampanih od proiialuska štampe do pred ovaj rat iznosi ni manje ni više od 11.638.810 prhnjeraka. Na pojedine perijode ova se kollčina ovako rasporedjuje: Od 1500. do 1536. godine pojavilo se svega 1250 knjiga. Do 1700. godine prosječno je štampano godišnje 10.000 primjeraka, 1887. godine prvl put je broj godišnje štampanih knjiga prežao cifru od 100.000, Naših se godina polavljuje godišnje oko 200.000 novih knjiga.

Beogra dske Novina . nika i rodbine nestaloga, ukratloo saopšte „Beogradakim Novinama", da li pomcnuti ima kakvogod nepokretno iji u opšte kakvo imanje. , v , Kažnjeni zbog pretjeranih cljena. Janaćko Janković, pekar, Cara Uroša ulica 59, lcainjen je zbog pretjerane cijene sa 100 K globe, u slučaju nemogućnoati naplate sa 10 dana zatvora, jer je u jednom slučaju prodao 1 kg. hljeba po K 1.60, mjesto po utvrdjenoj djeni K —-.80. Arandjel Ilić, rabadžija, Vidiaska ulita 100, kažnjen je zbog pretjerivanja podvozne tarife sa K 50 globe, u slučaju nemogućnosti naplate sa 5 dana zatvora, jer je za prenos 1 metra drva za goovo naplatio 15 K mjesto utvrdjene tarife K f> Kretanje stanovnlštva. Izvještaj prijavnog ureda od 21. februara: Prijavljeno 69, odjavljeno 38, preseljenja 39; u hotelima prijavljeno 117, odjavljeno 89; ostalo u hotelima prijavIjenih stranaca 212.

Mno zdraolje. Prozeh ruku i nogu. Uzrok, liječenje I predohrana. U „Aerztlicher Anzeiger“ pokieće jedan Ijekar pitanje, kako bi se vojnici na bojnom polju a i rađrrici po šumama saČuvali od ,,prozeba“ ruku 1 nogu. Da bi se na to koliko savremeno toliko i važno pitanje moglo iscrpno odgovoriti, potrebno je prije svega objasniti, kako taj tako nazvanl rnraz, koji može da desetkujc đjelti vojsku, postaje. Kod ozeblosti rrije glavni uzrok, kako se to u opšte misli, velika hiadnoća, nego nekretnost, mrtviio udova pri Jednoj temperaturi, koia 1 ne mora biti baš tako niska; i kod blagog vremena su noge, ako se po nekoliko sati rtalaze u čizrni ukočene, izložene opasnosti da prozebu. U ranijim ratovirna, a naročito u bosanskom ratu, kojl je, kao što se zna, bio u ljetnjem dobu, zapaženo Je, da su vojnicima koji su po nekoliko sati stajali u vodi, koja je imala 8 stepenl toplote, noge bile iprozeble. Isto tako prozebu i prstl u rukavicama 1 pri nižoj temperaturl, ako se po nekoliko sati ne kreću. &ta se dakle dogadia kod ozeblosh? Dugotrajna niska temperatura, dakle mraz, umrtvijuje one živce, koji kreću krvotok. Ako su oni u nogama umrtvljeni (oduzeti), onda prestaje krvotok, koji zagrijava 1 oživljuje. Utrošena venesna krv zastane, a smrznuta noga đobije plavenkasto-crveuu i cmo-crvenu boju. Opaža se nesposolmost za svako kretanje, nastupe jaki bolovi, ud počinje da obarolre. ^ Iz samog uzroka zla po sebi postaje način njegovog liječenja i njegove predohrane. Najviše stoji do toga, da se krv održi u toku u vrhovuna udova, d.iicle prstima ruku 1 nogu, ušima, obrazima, vrhu nosa, koji su tako isto svi Izloženi ozebotini. To je glavna taćka postupanja. To se postizava turističkim vježbanjem. Trijanje je odlično srestvo. Ako vojnik vrhove svojih smrznutih prstiju uz duž rukc do mišica nekoliko puta protrlja, on će time dovesti u vrio dobar tok. Ali je najboije srestvo ići bosonog po hladnoj zemlji ili snijegu, i to 30 do 40 minuta ako je moguće nekoLiko puta dnevno. Na tabanima se nalaze nckolika jaka pletiva krvnih sudova, čim se ova bo6cnogim hodom jače nadraie, otpočne ponovni kr/otok ne samo u nogama, ncgo i cijetom tijelu. U tabanima je najrasprostranjenija rnreža kožnih živaca. Dokle svaki dio tieia, kao n. pr. koža ruke, noge, trupa, ima samo jednostavno pletivo. u tabanima se nalazi četvorostruko. GIa\mi živci su oni, koji cijelu životnu snagu spiovode središnom nervnom sistemu, koji i kivotok održava u redu. Tvorac je taban opređijelio za to, d a bude što je moguće više u nepoerednom dodir u sa podom. Bosonogim hodom se krvotok pokreće ne samo u nozi, nego u djelom tijeiu. Nadliječnik Buttersak veli: „Bosonogi hod dodiruje svaku ćelicu tijda i nju potini'.ađjuje“. Piof. Winternitz (Beč) veli: ,,Pri bosonogom hođu se krvotok silno dovodi u polcret; čestice krvne se množe“. Prirođno je, da se tisn muoženjem dobija nov izvor toplote u tijelu. Prof. Ooldscheider (Berlin) izjavljuje: Pranje nogu, a na prvom mjestu bosonogi hod pokreće u čovjeku snagu duševne osjetljivosti, uvećava mn moralnu odlučnost; neraspoloženje nestaje; na njeno mjesto dolazi samcponzdanje i riješenost“. Još se nešto mora napomenuti: Prof. Aufrecht (Magdeburg) izvrsio nedavno vrlo dragocjene pokuse o bolestima od nazeba; kad je on pojeđine dijelove žiTOtinjskih tijela izložio podjednakom aazebu, sličnosrarzavanju, našao je, da se u obližnjim unutarnjiin org.anima, uvijek pak u plu'ima i vratiiim organima, razvija u tekućoj krvl fibrin, dakle đa i ti organi, kratko da se izrazint, oboljevaju. Kad dakle jednom vojniku prozebu rulte i noge, on je u opasnofiti da se razbole i od unutamjih organa. Ako pristupi bosonogom hodu, on će tada sačuvati ne samo pojedine dijelove, ncgo 6: i cijelo tijelo spasti od boleštine, i to jedino pokretnim krvotokom. Vojnici sa istoka sami su mi rekli, da su tamo za vrcme oba zimnja rata mnogi njihovi drugovi išli bosi, d nevno po nckoliko sati, i da su •e jedino oni sačuvali od prozcblosti i da su uvjek bili vrlo dobri vojnici. Drugo je važno srestvo topio je!o, vruća čorba, koja je mnogo korisnija nego li kava, koja i n« hrani. Toplo jelo potpomaže svarivanje i pokreće krv, odgovara •vojim dejstvom gore već navedenim srestvinia. Nogama dobro čine još 1 podmetd |od čohe lli *rtije u čbmania, oni su zaštitno

■restvo protivu prozcba, ali, razumije *e, ni iz daleka nemaju onaj značaj, koji fcna bosonog hod, trljanje i tjelesno vježbanje. Treba se čuvati pretjerane upotrjcbe alkohola; dokle alkohoi u manjoj mjcri upotrijebljen pokreće življe krvotok, dot!e on u većoj mjeri upotrijebljen dejslvuje kao i mraz; on koči žile i spriječava krvotok. Alkohol je dakle pravi brat mraza; i on zadržava venezjiu krv u udaljenijim organima, vrši time pritisak na mozak i izaziva poznatu glavobolju. I ono prcstaje kad se gomja srestva upotrijebe- Kao što je sa alkoholom, tako je isio i sa duhanom. Zfimi 1914. god. su austrijr.ki ljekari zapazili, da su ruski vojnici, koji su prozcbli, većinom bili strasni pušači- Još prije rata su njemački ljekari saopštavali, da su strasnim pušačima skoro ređovno morali sjeći nogu zbog zapalenja „branda". Ti su bolesniđ. uvijek boiovali od jako razvijenog kreča u sudovima; ta ukočenost arterija, uslijed čega udovi 4*jela obainiru, tako isto je pojava dcjstva pušenja kao i prozeblosti. Rdzno liljeifl. Ženska vojska. Pred strahotama datiašnjega svjetskoga rata isčezavaju svi ratovl prošiosti. No pred interesantnoš* ć u nekih prijašnjih ratova može da se sakrije i sadašnji najstrašniji od sviju ratova. Ljudi ratuju često, to je več nešto „običnoga". što nikoga ne može da iznenadi, afi kad ratuju — ž e n e, to je već nešto. što se ne dogadja svaki dan. Na takav jedan ženski rat žeiimo u ovom času da podsjetimo naše čitaoce. U srednjem vijeku, kad su krstaški ratovi stavili cio svijet u pokret, jedna visoka piemkinja riješiia se, da i cma obrazuje pohod na Svetu žemlju, i ot na čelu gomile — ž e n a. Na ovu neobičrm misao došla je austrijska markgrofica 11 a. kći cara H e n r i k a Iii. i žena markgrofa L e o p o 1 d a III., kad joj je niuž umro 1100. aodine. 11 a je uspjeia, da za kratko vrijeme prikupi veiiki broj žena, voljnih da podju u krstaški rat. To je bila neobična, šarčna vojska. Djelomice ratno oružana kao Amazonke. djelomice opremljena raznim kućnim posudjem. Ova jeđinstvena vojska krenula je veseio na težak i opasan put. Poslijc mnogo muka, ženskl krstaški pohod stigao je u Malu Aziju, i odjednom se nadje pređ veiikim nepriJateljskim logorom, u korne je bilo preko 20.000 Turaka. Iznenadna pojava ženske vojske obradovala je Muslimane, koji brzo navališe na iijerpog neprijatelja. pobijediše ga i — zarobiše. Vojskovodja i t a pala je n plijen jednom paši, koji je — uze za ženu. Ona mu je rođila sina, E m a d-E d i n a, ko]i je docnije vladao u Aiepu i Mosulu. Ovo nije pripovijest, izmišljotina lli produkt bujne mašte; to ie prava pravcata istina, koja pripada istoriji. Jeđno proročanstvo o prcpasti svijeta. Jedau je američid naučenjak, pirofeaor na sveučilištu u Filadelfiji, „izračunao“, koliko još naš svijet itna da živi. Po niemu, zennja će Imati živih stvorova na »ebi još ,,samo“ pet milijuna godina. Poslije toga roka ona će postati jedno od onih velikih tijeia, na kojima nema nikakvog traga od života. Američki .astronoin misli, đa će izuiniranje ljudskin rasa, životinjskih vrstj i biIjaka nastupiti otuda, što će se sunce rashladiti toiiko, da neće više moći da nas razgrejava. „Utješite se, bijedni Ijuđi! kaže arnerički prorok na kraju si’oje studije o izumiranju svijeta, čovječanstvo neče propasti u kakvoj strašnoj katastrofi u vasioni; ono će se ugasiti polako".... Pa i to je jeđna utjeha!

Rađnl prcgram njemačkog „Reichstaga". (Naročiti' brzojav »Beogradskih Novina«!

Berlin, 22. februara. U sutrašnjoj će sjednlci „Reichstaga“ državni tajnik ministarstva obrazložiti osnovu o porezima. Osnova bi se o novom ratnom zajmu imala takodje riješiti u sutrašnjoj sjednici. U subotu i ponedjeljak ne će biti sjednice. U utorak će, kako se misli, uzeti o poiitičkom položaju riječ državni kancelar. — Giavni Je odbor „Reichstaga" nastavlo juče sa tajnim vijećanjem o političkom poiožaju. Državni je tajnik spoljnih poslova Z i m m e r m a n n ponovno izvjestio o glasovima štampe odnosno pregovora sa Danskom i navodnim pokušajlma zbliženja sa Amerlkom. Izjave su državnog tajnika primjlene sa opštim odobravanjeni. Novl porezi u NJemačkoj. Kb. Berlin, 22. februara. Iz objelodanjene se osnove o porezu na ugalj vldi, da se predlaže 20%tno oporezivanje one vrijednosti ugija, koju on ima kod izvadjenja iz rudnika. Očekuje se od toga dobit od 500 mlli-

Strana 3. Juna. I uvoženi |e ugalj podvržen po* rezu. ^ Francuski siužbeni izvještaji o potop* Uenim brodovima. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novina’',) Ženeva, 22. februara. Fraucuskc su vlasti odlučile, da u bu. duće donose dnevno službene izvještaje o gubicima na brodovima da tako uguše sve privatne vijesti. U njima je u ta dva dana potopljeno brođova sa ukupno 36823 tone zapremine. Kod toga nijesu uračunaui novofundlandski jedrenjaci „Rosse" i ,,Do* rothy“, talijanski jedrenjak ,,Ala“ i engic* ski pami brod ,,YoIa“ sa 3500 tona zapremine. Još o novoj katastrofi u Arh a ngeisku. (Naročiti brzojav »Bcogiadskih Novma'j Stockholm, 22. fcbmara. Finski list „Haparanda Nyheter“ dozoaje: Nova je ek.:p!ozija iniHiieije, lcoja se zbila u Arhangelsku 27. januara bila jedna straliovita katastrofa, kod koje je zaglavilo na hiljade ljudi. Najveće je skladište na svijetu odietjelo u vazduh, katastrofa je imalaposvemakarakter jakog zem* ljotresa. Dijeiovl su munidje i ratnog rna< terijala pokrivali površinu od 2 kilometra dužine i 1 kilomctra širine. Od eksplozije je razorcna željeznička stamea, udaljena 2 kilometra od mjesta ekspiozije. Materijalna $teta iznosi više stotina hiljada rubalja. Do eksplozije nije došlo nepažljivošću, nego se strogom istragom ustanovilo, da je do ekspiozije došlo podmetnućem jednog paldenog stroja. Đo sada je uapšeno preko 100 Finaca, zbog sumnje sudjefovanja u tom atcntatu Gubici engleskih brodova od pocetka neograničenog podmorskog rata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“J Berlin, 22. febimara. Iz Amsterdama javljaju: Sveukupni se gubid engleskih brodoviasničkih udruženja od početka neograničenog podmorskog rata (1. februara 1917.) ne dadu Još ni iz bliza pregledati, jer i santi netačni „Llov6ovi“ izvještaji označuju dosadašnje engleske gubitke sa 200 OtiO tona. U tom broju nijcsu kraj toga uračunati ni stražarski ni ribarski brodovi. Najveće su gubitke pretipjela brodovlasnička udruženja u Londonu, Liveipooiu, Giasgovu i Newcastleu. Demonstracije protiv skupoće u New-Yorku. (Naročiti brzojav »Beogradskih Noviaac; Rotterdam, 22. febniara. ,,Daily News“ javljaju iz New-Yorkai U utorak je došlo u predgradjima do bur-nih demonstracija protiv skupoće. Polidja je uapsila mnoge ijude. — „Dailv New's“ drze, da je uzrok ovim nemirima njemački neogi-aničeni podmorski rat. Puštenl na slobodu Američani s neprljateljskih trgovačkih brodova, Kb. Berlin, 22. februara. Wolffov ured javlja: Kako doznajemo, pušteni su u slobodu amerikanski članovi, zarobljeni s posadom sa neprijateljskih trgovačkih brodova. I ako je s njima moglo da se postupa kao sa ratnim zarobljenicima, ipak je još odmah u početku riješeno, da se puste n slobodu, jer tada, kad su stupili na te brodove, nijesu još inogll znati, da se s njima može postupati kao sa ratnim zarobljenicima. Do sad su držani pod prismotrom, dok se nije od strane A.merike zvanično đoznalo, da njemački brodovi u Americi nijesu zaplijenjeni, a njihova posada da niie internirana.

Zssnfčne obiaue. Gbjava. Pogleđom na sada postoječu oskudicu u mlijeku. kao i na postojeće sadašnje izvanredne teškoče za uvoz mlijeka u Beograd, ie uslijed jako sinanjene svakidašnje koiičine mlijeka, mora da se pristupi novoni uredjenju miiječnih obroka. S toga se ovim odredjuje slijedeče: Na matere, koje doje djecu do jedne godine srarosti, a koje o tome moraju da se iskažu liječničkim uvJerenjem. pada prema količinl nahodećeg se mlijeka dnevno */» lirra mlijeka od osobe. Dnevna koiičina mlijeka za sve ostale osobe. koja moraju liječničkim uvjerenjem da se iskažu, da su jako boiesne i da im je miijcko neopbodno potrebno iznosi na glavu i dan V« litra. Karte za primanje mlijcka izdajn se isključivo samo na osnovi liječničkog uvjerenja u gradskoj upravi, Jugovića ul. broj 1. Opštinske prodavnice mlijeka izdavaće ovo samo vz prikaz rečene karte. Ma kakve vrste primanje odnosno davanje miijeka kazniino je I kazniće se kako đavalac tako i primalac sa 200 do 1000 kruna glcbe, a ako ova ne bi mogla da se utjera. zatvorom od 20 dana do tri mjeseca. l.iječnička uvjerenja za dobijanje karata za mlljeko izdavaće se od 20. do 27. februara 1917. u gradskoj upravi. Svi u Beogradu nalazeći se i za vršenje prakse ovlašteni liječnici imaju pravo, da Izdaju rečena uvjerenja. C. i k. zapovjednišlvo mosne brane 1 grada Beograda kao okružno zapovjedništvo. Vl t *'