Beogradske novine

Straaa 2.

8. inarta 1917.

Beogradske Novtne

Cetvrtak

francuske krajeve ni Bcluije! SredKt'.’c .vlasti gledaju i u tu najnoviju ofenzi* yu sa mirom, odlučnošću.i povjerenjem. kao što su gledale u svc dosadašnic spcrazuntne ofenzive. Opasnost se od unlštenja dt sada uvtjek pokazala strahovltom samo za sporazumne sile, ta ’ppasnost ueće središnie vlasti ni u buUuće zastrašlvati, nego ih podstaći saino još na veće uspjehe.

neogranlfent pođmornlćKI nf. Oubici brodova. P r e n; a e n g I c s k i m p o d a c i m a. (Narociti brzojav „Beograđskih Novina"). Rotterdam, 7. niarfa. ,,M aasbode ' javlja: Gubici bro'darstva torpedovaujem iii minama iznose tt februaru 237 brodova i jedrenjaka. Količina tona sedatn brodova Itije poznata; ostalih 230 brodova kofičina iznosi 519.845. lzgubljeni brodo,Vi pripadaju slijedećim narodima: Enlcskoj 96, Norveškoj 45, Francuskoj 5, Italiji 20. Holandiji 12, Svedskoj B. Rnsiji 7, Grčkoj 6, Španiji 5, Danskoj 2, Sjediujenim Državama 2, Belgiji i Portugaliji po 1. (Prema neutral»iin vijestima, potopljeno je u februaru v navedeni su samo pozitivni brojevi 820.000 tona. Op-Ur.) Kb. ljamburg, 7. mar'.a. Parui brod „Livingstone", natovareu salitrom za Englesku, uhvaćen je u Sjcvernom nioru i doveden je u M a m b u r g iz tazloga, što je prenosio gabranjenu robu. I'iigteski ratni brodovi prate holatidsku poštu. (Naročiti br/ojav »Bcograđskih Novina«; Karlsrnhe, 7. marta. ,,N e u e Z ii r i c h e r Z e i t u n g“ lavlja iz Haagu: EtiKleska će u buduće svojim ratnjm brodovima pratiti holandske poštanske brodove. l'redjenje engteskog saobraćaja kroz zabranjentt zonu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Berlin, *7. rnarta. Stockholmski dopisnik „Lokalanzelgera“ javlja: Iz ovdašnjilt bankarskih fcriufova, koji uživaju najveće povjerenje .eugleskog poslanstva, saznajem o novom ttredjenju engleskog saobraćaja kroz zabranjenu zonu slijedeće: Najvažnije lićnosti, kao 1 kuriri engiesske vlade će putovati kroz zabranjeiut gonu u engleskim podmomićama. Izvan te zone će putnićka lica, poštu i robu preliositi neutraini, večinom norveški trgovinski brodovi. Pojedinosti tog novog nredjenja đrže se na mjerodavnom mjestu ;i strogoj tajnosti. Medjuthn saznajem, da j« u posljednje vrijeme engieska pošta prenijeta tim putem 'od škotske obale za Trondlijom, Istina vrlo sporo. 0 tome le več utvrdjen tajni sporazum izmedju engleske vlade l parobrodarskog druŠ’tva Bergjeit-Norden(ieidskog. Direktori tog društva su engieskl konzuli. Uredjenje te nove saobraićajne mogućnosti poteklo je usJijed odlučJiog mišljenja dngleskog admiraliteta, koje potvrdjuje mogučnost, da i s najvećom jpratnjom trgovinski brodovi ne mogu ni nkohko pouzdano ploviti po opasnof zoni. Da se podmornice za redovan prenos ne inogu upotrijebiti, po sebi je razumljfvo. AnteHkti i tredlfnle vlosti. O odgovorn Austro-Ugarske Americi. Kb K61n. 7. marta. Povodont odgovora Austro-Ugar$ke Americi oiše ,,K 61 n i s c h e Z e itnng'': Odgovoi se ponovo odlikuje onim sjajnint govorom, koji uvijek bečke ncte i zvanične spise odlikuje. On lijedno preds:avlja 1 Izjavu o sagiasjiosti sa Njemačkom.

Bryan produžuje sVojhi agitaciju za mir. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina 1 *) Rottcrdam, 7. marta. Iz Ne\v-Yorka se javlja: B r y a it je izjavio jednont r-redstavniku štampe, đa on, i posli.te najnovijeg obrta stivari, ne nalazi uzroka da napusti svoju agitaciju za mir, Dahašnju situaciju je izazvala jedino Wllsonova zabrana izvoza oružja, Odmah će se pucati! (Naročitl brzojav „Beozradsklh Novlna“.) Berlin 7. marta. ,,L o k a 1 a n z e i g e r* javlja iz Amsterdama: Iz N e w - Y o r k a se javlja: PodYukovodstvom podadmirala U s h e r a otpočinje danas naoružanje svih američkih brodova, koji su odredjeni za put u inostranstvo. Mornarski nadporučnik F u 11 o n i topnički Časniđ vrše nadzor nad namještanjem topova na brodovima. Senator L p d g e izjavio je, da upustvo za kapetane naoružanih trgovinskih brodova glasi: Pucaće se odmah na svaku n e pri j a t el j s ku podm o r n i c u č i m s e o n a o p a z i. Američka utakinica plovidbe kroz zahranjeim zonu. (Naročiti brzo/av rBeogrfđskih Novina«; Ženeva, 7. marta 1 . ,.P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz Ne\v-Yorka; ]0. marta će otploviti još četiri broda za Evropu, da kroz zabranjenu zonit prodru do engleskHi i francuskili pristaništa. Za tie plovidbe zaključene stt oklcde u svoti od dva milijnna dolara. Hatnt komiie u Americi ' (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; i Ženeva, 7. marta. Kako ,,J o u r n a 1“ javlja, Rooseveltu je. ponudjeno predsjedništvo u ratnoie komiteu, koji će se obrazovati. Osim predsjednika Wilsona i glavnih tajnika ministarstva, komitetu će pripadati i ncki predstavnici bankovnih društva i radničkih saveza.

tljemcfko I Htksiko. ,,Zavjera“ protiv VVashingtona. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“) Ženeva, 7. marta. ,,Nevv-York Merald“ zatnjera predsjedniku Mcksike Carranzi, što on pokušava da republiktt San Salvador uvuče u zavjcru protivu Washingtona. Carranza je u januaru na brodu jedne topovnjače poslao u San Salvador jeditu bezžičnu stanicu, koju su Nijemci opremili. Japan nabavlja Meksiku municiju I brodove. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; Zeneva, 7. niarta. Pariski „11 e r a l d h javlja Iz NewYorka: Srnatra se kao dokazano, da je Japan prošle godine nabavio Meksiku velike količine municije. I gradjenje manjih meksikanskih obalskih brodova je prije tri mjeseca us'Supljeno japanskim brodarnicama, * Bwbe o MoćetMI. O soltmskoj ekspediciji. Kb. Lugano, 7. marta. „Corriere della Sera“ javlja jz Londona: Povodom povećane nestašice u brodskim prostorima sve se višc u javnosti čuju glasovi protivu proširenja rata na istoku, jer tamošnje operacije traže mnogo brođova. Oštro se kritikuje solunska ekspedicija. Sofijski dopisnici pojedinih Hstova javljaju, đa se podmorski rat u Solunu ’jako osjeća. Prije je bubnjarska vatra bila iivahna, sad se ne ćuje ni življa topnička vatra. Ranije je na niunidjonim san-

ducima četvornoga sporazuma bilo napisano, ,,ne štedi sa ovhn“, sad tib napis«' netna. Slabljenjc topničke djelatnosti neprijatelj nadoknadjuje pješačkhn napadima, otuda njegovi veliki gubii. Naša odbranbena linija nc siabi, nego ej naprotiv svakog dana jača. , i

Enjietko l kolo’tije. Brige oko islirane. , Kb. Rottcrdam, 7. marta. U jučcrašnjoj sjednici engleskog donjeg doma izjavio je iibcral L a m be-rt, da bi 'ratni ured bolje učinio, d a 10.000 v o jnika izuzme sa solunskog fronta i da ih uputi na zemljoradnju. Hert>ert. (liberal) rekao je, da suninja, da ćese ove gođint moći postići odIučni uspjesi. On se nada, da se vojska neće Upotrebiti u velikim razmjerama, ako se Mme ne bi mogla postići odiučna faza. Bonar Lav odbio je da se izjasni za solunsku ekspediciju ili protiv njc, jer ovdje nije U pitanju saino poiitika engleske vlade. B o f a r je jzjavio, đa u cijclom svijetu vlada 'oskudica u krumpiru. Ako se i dalje bude jeo krumptr kao do sad onda ga, » o protjeće u opŠtc neće više biti. Bogati Ijudi ne bi trebalo da ga jedu, da bi ga biio za siroinahe. On ne vjeruje, d;i ga proizvodjači kriju, Nestašica krumpira u Fngieskoj. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina"). Aui^erdam, 7. marta. U subotu ie u L o u d o n u vladala velika oskudica u krumpiru. Mnogi trgovci nisu skoro ništa dobili. Tog se dana vidila prvi put pred trgovinama masa svijeta, nagomiiana radi kupovine krnrnpira. Ncstašica krumpira potiče u glavnome zbog transiiortnih teškoća. Nestaju .»srebrni kuršumi“. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 7. niarlai ,,M a n s c li e s t e r O u a r d 1 a n“ piše u svome posijednjem Članku o izgleditna rara, da i finansijska moć Engieske nije neiscrpiva. Pored svoje ogromne flote ona ima da izdržava i ogromnu vojsku tako da je i ona, kao j tijeni protivnici, upućena na što skorije okončenje rata.

Rusijo. • i I t i t i Sudbina dume. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Beč, 7. marta. „Korrespondeuz Rundschau“ iavjja iz S t o c k h o 1 m a: Kako se čuje, raspuštanje dume je riješena sovar. ,,U t r o R o s s i j i“ javlja, da su novi izbori za duinu već u sainoj .stvari riješeni. Po điugoj vijesti, ministar Protopopov nastoji, da se duma na neodredjeno vrijeme odloži, a ima izgleđa, da če u tome i uspjeti. ,,K i j e v 1 j a n i n“ donosi vijest, da je ministar predsjeanik Galjičin izjavio, da je vlada,voljna da radi s dumom, ali da to zavlsi jedino od dume. Ako bi se pckazaio, da je duma sposobna za vad, produžiče se punomoćje poslanicima, u protivnom slučaju narediće se novi lzbori. Rusi će liapustitl Odesu. (Naročiti brzojav „Beogradsklb Novlna“J f Krakovo, 7. marta. o w a R e f o r m a“ javlja: Rusi ja oČekuje neprijateljski napad iz južnog pravca. Bvuđa se govori o tome, da će Rusi postepeno napustiti Ođesu. Ruski iistovi nastojavaju <ia umire svoje Staoce i izjavljuju, da su vijesii o napuštanju Besarar bije pretjerane. Stanje Rusije u svakom je pogleđu rdjavo. 2ia poljoprivredne radove nema ni prlbližno dovoljan broj rađnika. Ne stoji bolje ni sa Ijudskini materijaiom U vojsci. Izmedju dvora i vlade je zatognutost dospiela do najviše tačke. Vlada u opšte mišljenje da neposredno predstoji dvorska re\x>Iiidja. Carska porodica, na čelu s caricom matcrom, ttošla je u o-

tvorenu šupiotnost s carctn. Vcliki Vnttz Dimitrije Paviovič, koji je učestvovao u ubijstvu R a s pu t i no vo m,. poslat jg u progonstvo. I

PoljjRo Rroijeolno. Ravnopravnost jevreia u Poljskoj. (Naročiti br/o/av »Beogra'dskih Nov'ina«; Krakovo, 7. marta. Iz Varšave se‘ javlja: Na pozdrav štampc jevrejskiji savcza u Poljskoj državni savjet je odgovorio, pod potpisom krunskog inaršala i tejnika državnog savjeta S 1 i w i n s k o g, da državni savjet prima k znanjn patriotske izjave i obećava, da će ostati vjeran predanjlma Vjerskc trpljivosti. On jc iskazao pouzdanje, da će Jevrcji u nezavisnoj Poljskoj biti ravnopravni gradjani. H i okoiicn. Beo$rod u prcšlosti. U jednome listu iz ^odine 1892., ćiji je jedan broj bio posvććcu iskljućivo gradu Beogradu, pisao je tađašrtji predsjednik opštine beogradske Mitovan R. Marinković o prilikama, koje su tađa postojale u Beogradu. Vrlo je zanimljivo sad, poslije toiiko godina, ponoviti to, šlo je rekao taidanji 'gradski poglavica, jer se iz toga vidi. veiiki napredak, koji je učinio Beograd poslijednjih godina, sve dok ovim ratoin nije uspjehe te napredne epoiic izgubio. U svome članku veli M. R. Marinković: Po Ustanovijenom cenzusu iz godine 1889. imao je Beograd 2098 kuća od 'tvrdog i 3350 od lošeg materijala. Sve kuće ukupno imale su 21.386 soba za stanovanje, 8.784 kuhinja, 95 prostorija za zabavu. Gostionica i kavana bilo je 317, radionica i prodav r nica1989, magazina 217, konjskib štala 349. Na dan popisa živiio je u Beogradit 55.868 stanovnika i to: muških 33.357 i ženskih 22.511. Prihodi i rasiiodi grada množe se iz godine u godinu. Tako su na primjer u godini 1891. iznosiii priiiodi 1,630.141.85 a rashodi 1,350.060 dinara, na prema godini 1884., u kojoj su priiiodi bili 596.653.89, a rashodi 797.557.20 dinara. Naglo r,astenje opštinskih prihoda i rashoda dolazi djelimično od opštinske potrošarine, djeliniićno od osnažcnih redovnih izvora. Godine 1891. uvedena opštinska trošarina »liriogrićila je veliki preokret. Poinoću nje mogie su se ostvariti nove gradske investicije, vodovod, kaldrma, kanaiiz'acija, Školske zgrade i podizanje keja. Novi \xxJovod je već dovršen i mogao se 'otvoriti p Petrovu dne (29. juna po starom kalendaru) ove godine. Da bi se grad mogao snabdjevati doVoljnom koiičinom \ođe, položeno je 70.000 'm. Kprovodnih cijevi i iskopano je toliko bunara, da mogu ukupno 6vake sekunde 'davati 65 litara vode. TroŠkovi oko jx)dizanja novog i oko popravke starog vodovoda iznose ukujmo 1.892.000 dinara. Podizanje kalimegdanskog parka i održavanje jcđnog' vrta za snabdjevanje rastinjem svekolikih gradskih vrtova staju opštinu 'znatne sume. 2a kaldrmisanje po modernom sistemu i za postavijanje trotoara utrošeno je preko 500.000 dinara. Živo se rađi na električnoni osvjetijcnju. f Jia grauskom tramvaju. Izgledi su, da 6e še u toku ove godine oboje osroariti, Zt a oba pređuzeća privilego\ ano je parisko „Srpsko-francusko ’društvo“. Žekti je, da se Beograd u skoro oporavi ođ nedaća rata, koji se proteže skoro kroz pet godina, i da skoro nastane vrijeme, kađa će opštinska uprava, rukovodjeaa stvarnim pobuđama, moći da gredi uspješno stazom onoga đoba, koje ihistruju 'gornja data. U preclhodnim rađovima Tk> osjeća se oskudica, jer je vojna uprava la ^jovratak normalnih prilika veKki dio već pridonijela i ubiažavanjem ncizbježnih ijeđica rata stvorila onu osnoVu, na kojoj će zđrava opštmska uprava moći da radi na unapredjenju grada.

Broj 65.

Nesretan slučaj odjelnog predstojnlka kapctana Htfrmanna. U svlma beogradskim krugovinia veoma poštovani odjebti predstojnlk i kapetan v. s. g. Kosta HSrmonn pretrpio Je 6. t. nij. najvećeg žaljenja dostojan nesretni slučaj. Idući iz zgrade gubernije preko trga kneza Mihajlovog spomenika iskliznuo se na neravnoj kalđrmi. koja je već mnogoine napakostila, i to tako nesretno, da je slomio nogu. Nadliječitik dr. pl. Mutschenb a c h e r došao je brzo na lice mjesta i ulvrdio je, da je slomljena desna cijevanlca i da je povrijedjen zglavak ra istoj nozi. Boiesnik, kome se ukazuje svestrano i najtoplije saučešće, jer je zbog svog Ijubaznog ophodjenja prema svakonte bez razi.ke cpšte poštovan i oiniljen, nalazi se od prekjuče u hi%*irškom odjeljenju pričuvne bolnice „Brčko". Kad se uzine u obzir njegova starost i kompiikovanosti povrijede, onda se može utvrditl sa zadovoijstvoni, da je niegovo stanje reiativno povoljno. Prllog. B a n j i n s k a opština, u okr igu valjevskom picdala nam je K 2Wi.—, od kojih snio prcma želji pnložnika, uputih polovinu austrijskom, a polovitiu ugarskom Crvenom krstu. Kazne zbog prckoračenja propisanih najviših cijcna. Neumoljivont strogošću postupa c. i k. policijsko zapovjedništvo u Beogradu prema svima nesavjesnim t<rgovcima, koji se koriste oskuduim trgom da posligmi zeienaške cijene. Posljednjih dana stt kažnjeni slijedeći trgovci: Mihajlo Vojnović, sitničar, ulica Miloša Vlikog 89, zbog prekoračenja najviših cijena ie kažnjen sa 50 kruna globe, a u nemogućnosti naplate sa 5 dana zatvora. Osim toga je zaplijenjena slanina, koja je još kod njega nadjena. Vojnović je prodavao slaninu na sitno, tako da je 1 kg izlazio na 14 K. — Aćira 1 b r a h i in o v i ć. sitnićar na Cvemom iTgu, kažnjen je zbog prekoračenja najviših cijena sa 100 kruna giobe. a u nemogućnosti naplate sa 10 dana zatvora; osim toga zaplijenjen je kupus, koji je još kod njega nadjen. On je kupus prodavao po K —.60 Itg, a utvrđjena najviša cijena jeste K —-.40, pa je prema rome prekoračena za K —.20. Kretanje slanovuištva. . , Izvještaj prijavnog ureda od 6. marta: prijavljeno 67, odjavljeno 16. selidaba 30; u hotelima prijavljeno 100, odjavljeno 105; ostalo u hotelima prijavljenih 196 slranaca. Beogratfskl Orfeuin. • k ji i Sala Varietć-a „Boulevard" (ulaz fr Knez ‘Miletine ulicc) iz osnova je obnovljena i udešena kao pozorišna dvorana novog „Beogradskog Orfeuma". Prostorije su, zahvaljujući Ukrasima, koje je sa mnogo umjetničkog Ukusa i razumijevanja izvršlo muochenski akademski slikar pi. Gy0g y 6 s y, stekle vrlo j>rijatnu sj>oljašnost, tako da predstavljaju jednu od najljepših pozorišnih dvorana, što ih je Beograd ikada imao.

Miia prfvređa. Cijena srebra vanredno poskočila. Iz New-Yorka stiže sasvim netjčekivana vijest, da je cijena srebra „jako visoko poskočila". Prošle je nedjelje srebro u New-Yorku odjednom kotirano sa 79, a to bi na londonskoj berzi odgovaralo 39 d. na svaku unču standarđ-srebra; drugim riječima unča srebra vrijedi sada 3 K i 90 para. To je doista vanreduo visoka eijena, kakovu srebro nije dočekalo ,,od otrag četvrc vijeka“. Treba se vratiti čak do godine 1892. da se nadje cijena srebru, jednaka današnjoj. Onda se je standarsrebro notiralo u Londonu 39.81 d, u našem novcu: 3 K 98 h.

česa na svijetu, što bi ga bilo sklonulo, da nam želji udovolji. Moj mu je prijatelj kovač u lice dobacio da je ,,idiot“, aii taj se vucibatina od policaja kanda na to još više smijac i nešt9 progundjao, Što ne bi ni djavo bio razumio. Austrijanac nam je rastumačio, da je rekao, e smo — pruske kuje! . . . Bili smo Ijuti, gladni, ozebli — ja sam upravo cvokotao te mi je već kovač rekao, da sam čegrruša — i nije čudo da smo jcdnoglasno prihvatili prijedlog kovačev, kad nam je predlo/.io, da napravimo kraval, pogasimo svjetiijke i polupamo koji prozor. Nismo raarili, da nas i na osam dana zatvore! Jer ovako više nijesmo mogli izdržati — pvomislite samo s novcima u džepu! — Demonstracija je započela! Ja sam rlkao gore nego vol i štapom satn udarao po željeznim roloima dućana, a kovač naprosto revoltirao. . . . Ljudi se sakupljali na prozorima, mi stno ili grdili, pokazivali im jezike i bili naprosto prosti ko lički opanci. . . . Ljudi zazivali policiju, a policija ni ttiakact — Dat ćemo vas zatvoritl, vagabundi! derali se purgarl — a mi, da oni z» Bnga no ost&nu s&mo kod prijefnje. još vlše kravalizirtlj.... Napokon se pokaže i jediui stražar. — Zatvorlte ffc bitange! zohtijevafi Ijudt — all policaj tek mlrno odvrati: — Pas lajc i prestaje! Pu&fite ih... ffo «u nruški vagnbtifitll. flemajti kod

kuće gdje spavati, pa hoće da Im damo konaka... ko da je naš zativor za takve ljude... imamo mi i naših ljudi dosta a ne da toš i njih hranimo. . . Sad hoće da nas kravalom prisile da ih zatvorimo. . . . Ali jalov im trud. . . . kad im dodija, prestat će!... Taj nas je odgovor frapirao. . . . Taj je čovjek policajac bio pametniji od nas. Jer ovako nam se zbilja osvctio. — Cekajte, zaviče srdito i već sav promukao kovač, pogodit ćetno mi njima žilicu! Zapjcvajmo „Die Wacht am Rliein“. ... Onda će nas sigurno zatvoriti. . . . Ali da! Pjevaj koliko hoćeš. . . . Purgari, upozoreni od stražara, počeli sad da sc s nama zabavljaju... Umjesto Ijntnje i zatvora smijeh I — plješak. Kao kad bi odobravali talijanovu medvjedu!. . . . Ovo je bilo zbilja previše! Ti su nas ljudi*potpuno nadmudrili — f nama nije preostalo drugo, r.ego da ljuli ko zmije uz smijeh I srdaČne „Adieu!" policija odemo iz tog prokletog gnijezda..,. Kad smo kasnijc vidjdi u jednoj pscćoj kućici Jednog psa, gdje se }e spokojno zavallo u svoj dom, nl ne pogledavšl nas, UVidjell, smo, d& je aj svijet pun »irotfnje,* ifo ilvi gore, nego II p*l....

M tursRe flromotiRe. Ovih je dana u Carigradu poslije dužeg vremena opet izašao na pozomicu nov originalni turski komad, čiji Je predmet uzct iz čisto turske sredine i na osnovu narodnih motiva. To ie ,,B a j kuš“ (,,Sova“), čarobna igra u tri čina od inladog turskog pjesuika Halida Fahrije. Koinad je pisan klasiaiim tipom i u tome odstupa od tradicijonaltiog turskog ritma, kaka\- je inače uobičajen kod turskiii pjesnika, a prije svega kod Mcluned E m i nB e j a. Ako bi se ova nova tvorevina kfasificiraia u okviru turske književnostr, onda bi ona po svome obliku ponajprije potsjećafa na školu Abdul Hak Hamida. Po svojoj sadržiui konfad ne odgovara evropskim pojinovima o čarobnoi igri, već je prije sumorna tragedija u kojoj sova„ tica zloslufnica u turskom narodnom vjerovanju, — kao god i kod nas, — predstavlja prijeteću sudbinu, koja lebdi nad Ijudima. Sadržina konjada od priiike je slijedeća: Ponoć u usainljeftoin ftnadolskom seiu. — U niskoj kolebici previja se na po?tolji u bolovima Mehmcd, tln starog scIjftkfl, mladić od dvadeset I Jcdnc godlne. Starčevo srde puoo )• ttraba I sumornih slutnji: poslao je mladjeg slna u grad, pa' ovta sad luta naipoljc u mećavi. Iz daljine ie čuje glas tove, tice zlosrctnice. što ntno još povećava očcv strah. U to neko kuca na vrata. Ulazf Jedan putnik. To

Bog šalje gosta... Nepoznati sjcđa pored mangala, a starac ie sretan, šio ima pored sebe bar neko Ijuđsko biće, sa kojim može razgovarati o svome strahu i svojitn zlim slutnjama. U dirljivim riječima on priča strancu o neizlječivoj bolesti sinovljevoj i o uzaluđnoj nadi boiesnikovoj u iduće proiječe. A dok on priča opet se čuje jezoviti glas sove. Putnik se trudi. da koje ozbiljnim uvjeravanjem, koje potsmjehom i šaiom, da razbije starčevu brigu. Ali i na njegove riječi opet ođgovara onaj potmuli, sumorni glas iz noćne tmine... Bolesnik se budi, gašeči se u kašiju. Putnika dira žalosna sudbina ove porodice. Žena i ćerka.već su umrie, a sada treba za njima i ovaj sin da ode pod zemlju... Cim bi se pred vratima čuo kakav šum, starac bi se trgao, inisieći da mu se to drugi sin vraća iz građa. U mjesto njega dolaze mu njegova vjerenica Ajša, rumena Anadolka f njena mati... AjŠa sjeda uz postclju samrtnikovu priča mu po njegovoj zemlji bajku: ... Bijašc u nekad jedan kraljevič, Pred njim nosahu barjak zlatom izvezen, Otac mu vladašc nad pola svijeta. Volio je na beskrajnim podjima loviti srnu, A Vad bi veče došlo i kad padne mrak Sjedeo bi na Čardakti, mjesecom obasjanim... A Jednoga dana nadje on u svome vrtu Ptfticu Ijuto strijelom ranjenu Iz njenfh gntdt llpti samrtnička krvca...

,,Ko to učini" pianu mladl kraljević, „Krasna nečesta, vitka kano jela r „Čežnjivih 'očiju k’o u goiubice, „Mlada nani baštovankaI“ — „Dovedite je meni“, K‘o da je bio cvijet porumenio, Zumbnlom iskičene vranc kose Lako ogmuta preko divnih pleća Stupi pred kraljevića mlada baštovanka. i A njemu kao da se mjescc radja... Opet se čuje sovin glas. Napolje inora da se nešto strašno dešava. Kroz bijednu sobicu prolazi kao neki Jedeni daii. Ajša je završila svoju bajku, a u mjesto njenog zvonkog glasa sađa se čuje samo teško đisanje sušičavog miadića... Starac i njegov gost izlaze iz kuče, riješeni da podju u susret drugom sinu i da ga potraže. Drugi čin. Na groblju. Snijeg pada. čuje se poluglasna pjesma iz tufbeta. U to se pojavljuju starac i njegov gost, kada se n taj mali neposredno pored njiii zaČnje jezovita zapjevka sovine. Malo zatim stižu nekoliko seljaka; nose nosila, a na njirna je mrtvo tijelo mladjcga sina starčevog, Najila^koga su vuci rastrgH... U trećem činu vidimo smrt bolesnog Mehmeda i žalosni kraj staroga oca, koji padne u ludilo... * . > • *