Beogradske novine

gflUlHKAT Izlazf: ~

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi

MJesačna pratplata:

U Bttttnlu I u krainlma rtpae'Hntttia *4 o. I *r. r.<t* n o!)«nl <>«....• Mm U Hnatotal-Slnoalil. Bainl - Hcrr«|o>fnl I DtlinocJJI p# cl|«nl ofl...... t# bofora lin. eiog pofltuei« p« dj.nl H. ... 11 holora

U BngraO. I ■ kratanmt ueaij»a««ua M .. ^^ ?J? 1 ** 1 ™P«>‘t«»t«. . I r-m U BeogrMu •« etitmras u lwe« . ... t Mt U Hr.ttskc J -SltvonlJI, Bttnl-Haretgmrttl I DllmtdH . . . g j. U ostoilm iraje«l«u AutlfVugertlit mtetrhUt K rU ImotrMtti« (

Oglasl ps cljtniku.

UrBiiniiitro: BEOGRAD, Vuki Karadžlć* ul. broj 10. Tolofoa broj 83. Uprara I prlmanja protplato Toplltia ronac broj 21. TalefoB broj 28. Prlmanjo oglasa Kneza Mlhajia ul. broj 38.

Godfna 111.

Risinl izujeliojl. izulejtai austro-u$arsKos Slnunot stožera. Kb. Beč, 31. marta. I?iočno boilšte: U j u i n o J B u k o v I u I z a r ob'lle su naše navulne čete. su prlie rasorile tlo remelj.i nepnjat<>jj?ke položajo, 2 r ii s k a Č a s n i k a. 2CK) v o j n 1 k a, a zaplijenilo su 1 mašinskj pušku. U lsto5noJ rtaIicijII Vc 1!n I j I traju borbe ispređ položaja i u 3pješne borbe ti vazduhu. Jugozapadno bojište: Zbog uspjelih preduzeča našib navalnih izvidnica. razvila se u ob'm prošlim noćima vrlo živahnaborben a d j e I a t n o s t na primor* skom frontu. Naše su čete zarob le 25 neprijaidjškili vojnika, a zaplljenlIe Jednu mašinsku pušku. Odbijeni su našom vatrom pokušajl lieprijatelja, .1a predje u navalu kod 'Jnmlana I BIg 1 ie. NeprUatelj ie ponovno pucao na Arco I znatno oštetio protestanlsku crkvu. JuRoIstoCno boiišta: Ncma osobitih dogadjaja. Zatnjeulk glavara generalaog stcžera pl. H6f«r, oođmaršal.

izululta] nkmatkoi uolnoj uođslua. Kb. Berlin, 31, marta. Zapndno bojište: Jedan noćn! napadaj englesklh odleienja s obje sferane L o o s a izjalovio se u borbi prsa u prsa- NanadaJ je enIfleskih bataljuna s oble strane P e r o n n e-F i n s pratiio žestoko djelovanje topnlštva. Kod M e t z a n C o u rt u r e neprijafieij Je odbijen. daije južno dospio je do Ouendecourta i St Emille. Erancuzi su u borbama sjevero-istočnp od Soissons-a u r.ašoj vatri pretrpjell teških gubitaka. U Champagnl bila Je žllava borba 3a uzvisine južno od R i p o n t a. Na obira su krilima Francuz! ođbljeni; u sredlni su njegove Jurlšne Čete prodrle za nekollko satl u naše rovove. no onda su bile opet isitjerane od naših u navali I odbrani oprobanih iurišnih kolona. ' Istočno bojištes Front maršala prlnca Leooolda bavarskog:. U nckim odsjeđina, niro--. . sčv rl, na Stochodu i na Zlota Lipi

Poraz Francuza sjevero-zapadno od Soissons-a. Amerika pred odlukom.

po'ačala se djelatnost ruskog topništva. Lovačka odjelenja, koja su polazila prothr naših položaja, odbijena su. Uspješno su protekla vlastita produzeća južno od W i dsy-a i sjevero-istočno od Nova-Orodeka; srušeno je više stražarskih kuća zarobljeno 70 vojnika, a zaplijenjeno 5 sprava za bacanje mina. Front geueral-pukovnika nađvojvode J o s i p a: Kod navaia u ruske rovove u dolhd Bistrice, istočno ođ Kirlibabe I juino od Mešticaneštia, zarobiii smo preko 200 ljudi, « zaplijaniii više mašinskih pušaka. Kod vojne grupe maršala pl. M e c k e »sena te na maćeđonskom bojištu potožaj j« ueizmijenjen. Prv 1 zapovjednlk glavoog staaa pl. Ludendorff. Izvjesial bugarskcg glavitog stožsra. Kb. Sofija 31. marta, 'Maćedonsko boilšt^: Na cijelom frontu samo slaba topnička vatra, a vrlo živahna letačka djelatnost s obiju strana. Poručnik pl. S c h w e g e oborto je u vazdušnoj borbi jednu neprUateljsku letilicu sjeverno odKsanthia, a Jedna njcmačka vazdtišna eskadra uništiia Je Jedan engleskl vezant balon južno od D o jrana. Rumuujsko bojišiei Mir. UoIJa zs mlrom, Svojun značajnim govorom zauze!( su svoje suajalište prema novora položaju, kojl je nastao ruskom re;'oludjoan austro-iigarskl ministar izvanjih djeia kao l njemačkl državni kancelar. Oba ova državnika nijesu čestitala Rusljl, kao št» su to učlnile Engleska i Francuska, ali nijesu ni žalili pađ carizma. Jednako auslro-ugarski, kao I njemački predstavnik izvanjske politike odbiil su od sebe svom energijotn u inostranstvu raširenu legendu. da su njihove vlade lkada podupirale reakciJonami autokratski režim i biie protiv svalcog pokreta za slobodu u Rusijl. l.)a je to ikad ko učinio, a u prvom redu nje-

maička carevlna. : g:inio Rusfja nlkada ne bl biia stupila >• savez sa zapadnlm demokratima Evrope. Njeniačka { Austro-Ugarska nijem nikada pokušale, da se miješaju u anutarnje prilike druge koje države. Ovo sa osobitom Ijubavlju rade samo šile sporazuma, lcoje su htjele da u Au .iro-Ugarskoj osioLode „podjarmljenc narodnostl“, a u Njemačkoj da uniš:e prusld inilitarizam. Naravno dosada :m nije uspjelo ni jedno ni drugo. Obe središuje vlasti stoje jednako prema revolucbonarnoj Rusljl kao 1 carističkoj: sa obima se nalaze u ratu, ail su pripravne da jednako s njome kao 1 ostalim njezinitn saveznicima skiope za sve ti jeiove Častau mir. Orof C z e r n i a izjavio je izrično, da 1 danas jdt stojt ti krijeposi prijedlog po kojem bi ss sazvala mirovna konferencija svlh ratujučih vlastl, pa prama tome samo ie stvar l.aših protivnlka, da se ovom prijedlogu 1 odazovu. Otuda se vldt, da je v o 1 j a z a m Irom kod sredlšnjih vlasti ostala u cljelosti nepromijen j e n a 1 nlko dar»a3 neće moćl da vjeruje riječima siia sporazunia. koje su u svojoj decembartkol noti nazvaie naš prijedlog za mir varkom, pa prema tome sva odgovornost za daljt nastavak rata pada samo na njih. Oorovost za m(r središnjih vicsti poriče danas ]eđnako kao i u dectmiru prošle godine iz uvjerenja njihove iiuge i pouzdanja, da sve ono, što sv. one j trideset mjesecl rata osvojile, njima nlko neće moćl da otme lz ruku, niti če ncprijatelj ikada moćl da opštt ratni položaj promijoni u svoju korist. a Ođ vremena kada su središnje vlastl ponudile prvt puta mir, prošlo je više od trl mjeseca. Na bojnim poljanama nlje od toga vremena nasrupila nlkakva prcjmjena, jer su zbog zime bile stale sve operacije. Ako ima lcakova promjena. a ta se sastojl u strukturl koalicije koja protiv naa raiuje. Rusija nije više ona, koja je bila u decernbru prošle goditie. U njoj ne viada više ona zajednička volja za pobjec’oin. taino inu danas raznlh volji, koje se razilaze u mnogim tačkama. Javni je poredak uništenjem c.irizma uzdrman u svojim temeljima, vojska se nalazl u raspadaniu, a iz dana u daa raste u'Jlcaj

najradikalnljih eleunenata, kojl ne će ništa da čuju o Imperijaiis.ičkim snovima IJudi, koji su započeU revoJuciju. Ne treba se dakle čuditl. ako 'dauas izbijaju g'asine o žclji Rtisije za posebniiu mirom. ali krivo bi učinlo onaj, koji bi ovlm glasinama ozbiljno 1 vjerovao. Današnja Rusija, kola koleba izmedju želje za ratom i volje za tnlrom, nije u svojoj unutrašnjosti dospjela đo one jasnoće snage pojedinih grupa, pa se prema tome ne može nikako razabrati, a Još manje stalno rećl, da u Rusiji iinade jaka stranka za mlr, toliko Jaka, da bl ona mogla započet! I samim pregovo; ima. Nesmije se zaboraviti, da su danas na viasui u Rusljl on! ljudi, koji su pomoću Engleske zbacili staru vladu, koja se navodno htjeIa sporazumjeti s NJemačkom. Doduše I oni mogu da painu. što više ino/e se očekivati, da će moć prijatelja mira rastl lz dana u dan. što budu dulje trajale sadanje teške i nesređjene prilike. Za nas je današnja Rusija jednalto neprijateli kao i jučer. Spremni smo na mtr, ali u isto vrljemo nastavićemo borbu do kraja. Ovo prolziazi iz govora obili ministara središnjih vlasti, iskrena želja za mlrom, ali ne pod svaku cljemt

Raska reuolueljo. - Vljesti o zasebnoia «r?r»i u aeulralaliM zemljama. (Naročiti brzojav „Beograd. Noviua"). Koln, 31. marta. U švajcarskfm diplomatskim krugovima smatra se, da viiestl o zasebnom m|ru Rusije nUesu bez osnova« Parnica protiv carskih snprHga, Pod optužbom zbog šplia’ naže. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). SDockholm. 31. marta. Prema petrograđsldm vijestima mlnlstar pravde Kerenskij bavi se sad izradom tužbe protivu cara i carice, koji su zbog Špijunaže osumnjičeni. Optužba se osniva na smiješnim okrivijavanju. O carici se veli. da je ona u Carskom Selu cdržavala bežičnu sianicu, da je tim putem slala poliiičke i vojničke tajne u Berlla. O toJ vijestl vell „Ruskaja Voiia": Vjerovatno če rusko milosrdje oprorll-

t! Izopačenoj dinastijl, kojoj su žrivfV vanl milijnnl života rusklh Ijudl. Prvo će btt pretrcs pclltlčarima 1 mlnisbrlma. Od njlhovog ishoda zavl^l sndbina cara. Vojnićko gtasanie o ratu iti mh u. (N«ro£itl brzojav „Bcotiadskih Novtna“.) Zoacvu. 31. tnarta. ,,E c h o d e P a r i s“ javija Iz Pfl« trograda: Položaj je svakhn danr.'ia neia.snijl. Socijalisilčk! revolucijonl sa* vjet pod predsjedntštvom Ccjdže ra* sturuje pozive, kojlma se ništa manjf ne traži, nego da vojska ghsa o prod"« ženju rata. Sudbiua carske porodicu. (NaročiU brzojav „Beogradii-dh Novio»“J StockhoJm, 31. inarta-, Povodom socijalističke propagatH de. da se car stavi pod sud l osudL privrcmena vlada radl na tome, da s* carska porodica što prije ukioni Iz zeau Ije. Oovorl se, da Je carska porodic3 pcd zaštitom ministra pravde ođavr.a dopraćena u pristanišni grad Roir.anow, odakle će se u pratnJf englesi.ihf ! ruskih ratuih brodova prevesii u New-Cast!e. „Ruskaja Volia" traži, da sc car zadržl u Rusiji. jer bi inače rno gao otičl u koju neutraluu zemlju I ta* nio Izdatl vojnićke tajne četvornog sporazuma. Oborena đinastija nalazi u trajnoj opasnosrl. Zakletva člauova doina Roatatiov Kb. Amsturđam, 31. marta. ! w Titao9“ javlja iz PetrograJa od 23. t. m.j Svi i'oliki kncaevi i drugi čianovf dorp« Romanova poiožili ju zakiot* vu privremehoj vladi. Bivši car ?a svojom porođicom nai:»zi u« još u Car»i»o jem Selu. Vojnici, koji se nalaze na straži, pozdravijaju cara kao obićnog časuika i razgovaraju s« 9 njim, oslovijavaju ga sa ,gospodine puko’.aiiče' - '. Apšenje agenata stare tajne polidje, traja t dalja. Sad se tek vidi, da su se medju njima nalazil« i \t!o ngiedne ličnostr, Pokušaj Knčovauja carskc porodiceCNaročitl brzoiav „Beozradskih Novina“.) Malmć, 31. marta. Preina vljestima petrogradske štampe bile su 23. marta u jutru velike demonstracije u Carskoin Selu pred carevlm dvorom. Nekoliko hiljada Ijudi. jako razdražensli, pokušavail su da provale u dvor i da cara linčuju. Oontila je odlučno zahtjevala, da joj se izda car sa svima članovima bivše carske porodice i hivši dostojnid. Velikom mukom tispjela je straža preobrar

Podlistak. Bora SSauković: BeosradsKe ieinia. ,»Kod Ž!če“. Od celoga crkvenoga 1 manasiirSkoga natpisa na kafanl jedhto što se kafedžija. gazda Jovan imao nečega kahidjerskoga pođrumarskog obeležja. Vcčito je bio i kad ručava a možda i kada spava u nekoj crnoj šubari, i obučen u odelu osobltoga kroja I to ad štofa ,,šajaka“ koj! mu žena tka. Lica tamna, kao dobročudna all 1 prepodobna I ma da dvadeset godina živl u Beogradu ipak jednako zanosi u govoru 1 meša dijalekat svoga rodnoga kraja. I dok ponova ne otvori tu svoju kafanu stari njenl posetioci a večinoni komšije iz toga kraja: kasap!, piljarl, šusderi ! zldari svi nekadanjl nlegovi drugovl a I ,,vilajetlije“ obilazili su oko nje. Cisto su izgledall kao nekl siročićl. Ako je praznlk oni se skupe 1 načetaju na ledini sproču kafane. U tome počne I gazda Jovan da Im prilazi i da seda medju njima. Ali oni ga kao odgurivaju od sebe i oturuju* — Šta ćeš. šta sedaš? Šta ne ideš da gledaš da kafanu otvaraš. — BU sam de. bil... Počne gazda Jovan da ih kao uverava. — Bil sam juče u Pasažata I tamo ml Jedan gospodin — a krasan nekl čovek, dobar čovek — Teče: loš samo doktcrot da dodje I da pregleda kafanata da li Je čista... — More kakav ,,'doktorot“ kalrv'a čistoča. —• Jedan od naižustrijih od ostadih prekide ga uvredjcn ca taj niegov.

ležeran, miran, ođgovor. Pa kao da je u podrumu piće njihovo a ne njegovo, Hako ga poče pred svima ostalima izobličavati l kao u „pravoj boji'* prikazivatl ostalima: Nego gazđa Jovan sada prodaje vino kod „Cara*. Ml mu sačuvasmo I podrum I piće I sada on svakoga dana po dva tri bureta kod Cara prodaje ! ,,mlati“ pare, Te tobož ,,gospodin Karloc od Cara“ mu tražl všna, te ona menaža, te ova... A nije. Laže. Nego pošto mi znamo po koju je cijenu groždje kupovao, sratnota ga đa nama išre veliku cenu, zaro gleda da rasproda to svoje vino pa posle tobož: ,,od gazda Rade sam kupio po dve krune" saroo da bi mogao natnl oo tri krune da naplaćuje... E neznam te Ja! Neznam te kada smo zajedno pesak, cigie 1 kolica vukll na gradjevlne! Pobedonosno završavao bi Jovanča cimerman nasiadjujućl se što ga Je pogodio 1 izobličio. I zavlačeći ruku u svoje Jake, radeničke pamalone I natukavš! svoj umetničk!, širokoga nboda, šeš!r na svoje biedo, duguljasto lice demonstratlvno bi se počeo od njih udaljavati. Na ovdikl protest, čak i Ja osetih potrebu da posređujem kod gazda Jove. — Pa zaista, šio ne požuriš sa otvaranjem kafane? ... — More l bolje da je I ne otvarara. Odgovorl ml on nekako namrgodjeno. — Kako, zašto? — Tako! I pokazujućl pogledom na susedne kuće, komšiluk. nastavi: Da je otvorim pa onda rusvajat da mj prave po kafanata. Ne znaš :! njih gospodine! m AI! na sreću ovih !pak se ,,2iČa“ ptvori I poče radlti. Ali n« ona 2 ič«

kao pre. Sada kao podmladjena, pogospodjena. Pod masnom bojom oriban. Na prozorima bele, kratke zavcse. I’o uglovima, do svakoga astaia pijuvaonica. A najvcća novina bili su rastrd čaršaivi na svakome astalu i poređ kutije sa žigicom i tacna u kojoj se morale cigarete i pepeo od njih ostavljati. A i sam gazda Jovan drugi. Nije više išao u čarapama i papučama. Obukao cipele. Nije više bio u prsiaku i u miptanu, već u nekom kratkom geroku do više kolena osobicoga kroja i sa na glavi još večom, omom šubarom. U kelneraju, gde se kuva kafa sedi sa pletivom njegova žena zabrađjena u prazničnu šamiju 1 sa mindjušama u ušiina. Njegov sin, Nikoiča, još dečiia lika, ali hitra, preprcdena pogleđa, da mu ne može ni jedan sekser izmaći prilikom piačanja samo trč! 1 služi goste. Pa i gosti nisu već bili on!, njegovi staroseđeocl. već i od nas ,,gospode“. Tu je već biio moje gospostvo. Pa marvenl lekari i činovnici sa obližnje kianice. Pa Chistav kasapin. On, uvitiljenih brkova, podbuhiih očiju, crnih obrva i punih.napućenih ustiju, naJveć! ceh i!nl I oko njega se cela kafana okreće i kafedžija oko njega najviše obleće. Onl, stari gostl. obućari, tišierl, ztdari, kao I nekađa zauzeše svoje, po krajevima, odmah do ulaza u kafanu sftoiove. 1 jedino što su im smetall čaršavt na stolovima ! one tacne u kojima su trebali cigarete da ostavijaju. AII vldite kako se u čas zaborave. Skinu čairšav sa astala da b! se mogll slobodno. laktovuna ! cijeiim gomjim delom tela naslanjati. A za ispušene clgare koliko puta vidite kako se kojl od njih zaboravL Baci cigaru do sebe na podu I po starom običaju

pliune na nju I uogom je razgazi, all setivši se da nije to trebao da činl, krišom, gledajući u naokoio po kafanl, da ga ko ne spazi, uzima je sa poda i onako pijunutu I razgaženu meće je na tacnu ispred sebe na astalu. Ali za malo vremena ovo gospodstvo, čistoća i mirnoća je trajala. Valjda dok nama „gospodi" nisu „uhva'ili narav“. I kađa vldeše da i mi kada ,,prcdjemo meru“ možda smo gori nego sami oni, poče onda ono upoznavanje 1 pribiižavanje. Tek kada naidjete u kafann, neki od niih javlja vam se i po inienu vas pozdravlja. — Dobar dan, g. Dobro’ I to po imenu oslovljavanje vas prijatno iznenadjuje I samom sebi točnete prebacivati: kako to da do sada sa čovekom ne opštite Kada eto i ime vam zna. Sigurrto ste ss nekađa upoznali sa njime pa zaboravili. III ako vam poiiestane duvana, neko vam od njlh svoju kutiju duvansku šalje po Nikoltd, ke!neru. I kada se vl okrećete da mu zahvaJite, on vas već pređusreta uslužno: — Moiim izvokie. Istina nUe baš kao što treba, all iriak može poslužiti. A najčešće priiikom piaćanja Nlkolica vam saopštava da nemate toliko i toiiko da platite koiiko ste popill, već manje jer Je za vas platio taj I taj za onim tamo astalom. Vi se okrečete da ttoga vldite. a on se fzdiže od stoia ! Javljajući vam se I pozđravljajtići va« kao davnašnjega znanca veli vam: — Molim, đopjstlte •.. Jedino to naše izmodju nas ,,gospode“ I njih upoznavanie i sprijatel.avanje nije se svidjaio kafedžiji, gazda Jovl. Koliko puta ko od nas čuo kako kada neko hoće da platt za nas, on

onoga đosta grubo odbija: — De. de... Nema oni parite da si plate što popiju, nego ti ćeš im p!aćati. — Zašto? Korimo ml pcsle Lafedžiju bojeći se da u očima tih prostih običnih Ijttdi ne postancmo gordl I ncpristupačni. — Zašto? Vidiš. da su to noki đobfrf ljudi? Ordimo m! kafedžiiu zbog toga. — Dobri? Ponavija on to u sebi: Neka samo počnu i»a će te videti niihovu dobrirtju! Završavao bi kafedidja naTnršft’eno i ne hoteći da nam dalje (hjašnjava to, samo njemu poznato saznanje o njima, I zaista se kaiedžifa uzalitd n'je bojao. Uskoro ..počcše". A osol.i’o kada se ču, da če „šliivovica'* poskttpiti. I da b! kao iinali nekog razioga šusteri, oženiše ponovo nekog svoga kolegu sa nekom jdovicom koia mu je u miraz donela stvari za ,,dve sobe i kujnu“ i koje mu podigoše kredit On se od ostaiih razlikovao samo i»o novoj šubar! i po, valjda prilikom venčanja skono ošišanoj kratkoj kosi i obriiana vrata I lica. A Jovanča cimcrman i Stefa Lončar pošto u Novom Sadu svršiii povoijno nekl posao, pobratimiii se, pa sad u čast pobraiimstva jednako: od jutra do mraka. Otloše 1 čaršavi sa astala ! pliuvaonlce 1 tacne za ispušene cigarete. Patos opet poče po s:arinskt da se šareni od tzgaženih cigareta. Po uglovima prozora da se vidi skupLien i sklonjen od samih njlh čaršav od dutičnoga stola. Jovanče cimerman zauzeo sto do kelneraja i sa svojim Stcvom pobratimom nikako ne prestaje da se