Beogradske novine

Strana 4.

Nedjelia

Bcogradske Novln«

£. apriia 1917.

Broj 96. .

l 7 a toga }o ra\-nntelj banko g. Josip Cvctko pročitao ovaj poslovni iz\’ještaj ravnateljstva: Općo su privredue prilike i u proSloj godini bile naravski pod krutim utjecajcm svjetskoga rata, kojl ja sve grano gospodarskoga života podvezao i podvrgao Bvojim ciljeviina i interesima. Radi toga j© država i dalje sku|>ijala sve niti u upravi uarodnoga gospcđarstva u svoje ruke i nastavljala je odradjivanjem odavojnih zabrana i maksimalnih cijena, pa provodjenjem contralizacije u proizvodnji, a osobito u prometu raznovrsnih dobara. Što se tiće napose poljopriviednoga poslovanja, koje nas uvijek najviše zanima, ne moženio o njeinii potanje izvjestiti, jer nam manjkaju potrebiti za to pouzđani statistički podatd. U glavnome je ipak sigumo, da je poljcđjelska proizvodnja bila općenito u prošlo/ godini dosta slaba i da se u ovim ratuim godinama redoin svako godiue postepeuo umanjujo, što je s obzirom na izvanređne prilike i posve naravno. Naročito se ovo nazadovanje poljoprlvredne proiz'/odnje svodi na sve veoe pomanjkanjo radnih sila i različitih gospodarskih potrcbština, papose na padpunu nestašicu umjetničkih gnojiva, zatim na oskudicu krepkoga krmiva, pa ua neđostatak valjanoga sjemena. Opća je žetv'a osim toga tipjeia prošie godino I zbog nerodo vite kasne 6jotve. Budući da se svaki rad i svaka roba skupo i u gotovu napladvala, a novčana su srestva siavljana u promet bez redovite stege, nakupljao se novac na švim stranama i pritjecao onda u novčane zavode. Kraj ove poremećenc cirkulacijc novca postalo ja jedino novčano tiiišto prenapunjcnim. Za plasiranje jo ratnih zajmova bio taj položaj svakako povoijan, pa su novčani zavodi mogli biti, a faktično su i bili, državi kcđ doiččnih aubskripclja od veliko pomoa. I naš jo zavod sudjelovao pri tom poslu, pa jo kod Iias subskribirano na ratno zajmovo u prošloj godini K 2,339.950, a na svo prijašnjo ratno zajmo\'e ukupno K 6,135.050. U gla\Tioj našoj poslovnoj grani, u zadnižuom poslovanju, pokazujo so sve to manja potreba vjeresije, a nasuprot su otplate prijašnjih dugova kako zadrugama iOd ’njihovih članova, tako i nania od zailniga pritjecale u znatnim iznosima. Zadmge su kod nas odplatile u god. 1916. ukupno K 3,083.247.Sl), a na tekućiin su računiina potraživalo od nas na dan 31. decembra 1916. K 4,677.401.14. Voći se Interes pokazivao kod zadruga za nabavu ramovrsnih poljoprivrednih i živežnih potrepština. ’Prcnida su za razvitak našegn zadrugarstva sada ncpovoljne prilike, ostalo je povjerenje u njihovu gospodarsku i ćudorednu vrijednost, što najbolje dokazuje iinjonica, da smo na vlastiti poticaj zadrngara osnovari i u pVošioj godini 5 novih Žadniga, kojo vcć uspješno i posluju, dok jo prcstala poslovati samo 1 zadruga, tako ie krajem g. 1916. iznosi ukupni broj zajdniga u našoj vozi 351. Gd toga odpada ha zadmge u Hrvatskoj i Slavoniji 287, a na zadruge u Bosni i Hercegovini 64. O stanju i razvitku pojedinili naših poslova i lačuua spominjcmo naročito ovo ppdatkei Ulošci su ua knjižice iznosili koncein god. 1915. ukupno K 10,212.256.54, uložeuo i pripisano na kamatima u god. 1916. K 4,355.731.67, ukupno K 14,567.98S.21; povraovno u godini 1916. K 3,724.999.02, pa je prema tomu bilo stanje na 31. deoenibra 1916. K 10,842.989.19, koja poka»je porast tih uložaka u god. 1916. za 630.732 K 65 helera. Na tekućim je računima bilo uloženo krajem god. 1915. K 2,343.437.28, uložono i pripisano na katnatima u god. 1916. K 6,620.696.06, ukup®o S,964.133 K 34 hel.; povraćeno u god. iOlO. 3,999.856 K 44 hd., ;>a jo prema tome bilo stanje ua 31. decembra K 4,964.276.90, koje se povećalo od onoga u god. ‘1915. za K 2,620.839.62. Ukupuo fttauje uloška ua lcnjižica i tekuće račune jx»većalo so prema toine za K 3,251.572.27. Stanjo svih mjenica krajcm god. 1915. fiilo j» 8,520.626 K 86 hel, cskomptirano 9 godini 1916. K 9,644.493.68, ukupno K 18,165.120.54; izkupljeno ii godini 1916. K 12,933.840.04, stanjo iMi 31. decembra 1916. 5,231.280 K 50 M„ manje ja dakle od stauja u goJ. 1915. za K 3,289.346.36, Uknjižene su parcelarne tražhine iztiosile krajem god. 1915. K 1,490.943.69, prMošlo u godini 1916. IC 682.274.34, ukup(10 K 2,173.218.03; otplnćeno u godinl 1916. « goto\ r om K 934.58716, sfanje na 31. deoembra 1916. K 1,238.630 87, Iznosl manje od stanja u godini 1915. za K 252.312.82.. 1 • W •• > i l Ukupni je naš promet u poslovanju * robom bio u god. 1916. K 10,626.225.19, t. j. prema godini 1915. veći za K 5,877.335.45. Sveukupni je pak promet uašoga poslovanja u god. 1916. kođ centrale u Zagrebu, j>odružiiica na Rijeci 1 u Sarajevu pa ispostava u Bribiri, Cabm 1 na Hroljini iznosio K 401,195.583.03. Premda jo zasada potreba uovca orv ćenito neznatna, odiučili smo ipak da na temeJju ovlasti sadržine u čl. 8. društvenih' pravila provedemo jx>višenje dioničke glavhioe. Na to nas Je ponukalo s jedne sjratm uvjerenje, da je sadanje obiiie novca samo prolazna situacija, j>a da naš zavod čekaju j>oslije rata sj>ecija!no veliki zađatci 1 zahtjevl, kojima žellmo biti doraslima. pa se tuiaprijed za to opskrbi-H, a s jdruge strano ieljeli smo naša vlastita sredstva dovesti u bolji sklad 1 razmjer s uloženfma kod nas tudjim glai’hlcama, lcoje pokazuju znatan florast. Porađl toga povisill stno u geđ. 1916. dioničku glavnku za K 238.400, t. j. ha K 2,000.000, a pod kraj smo te godme zaključili povisiti dionlčloi glavnicu

za daljnili K 1,000.000, t. j. na K 3.000. 000. Ovo je drugo povišenje provodeno u god. 1917. cniisijom otvorenom na 1. januara, a zaključenom na 31. januara t. god. Nakon toga budo pročitano jx> pradsjedniku nadzornoga odbora dru. Rudolfu Sign'jaru izvješče inadzornoga odbcrn te predloženi ovi: zaključni računi: Račun razinjere: Imovina: Gotovina K 234.008.66. lUošd kod dmgih zavoda K 8,616.055.12. Vrijcdnosni papiri K 1,184.898. Valuts, de\ize i kuponi K 21.754.07. Mjenico K 5,231.230.50; Hijjotekarni zajinovi K 493.682.64. Uknjižene parcelarno trazbine K 1,238.630.87. Vlastite nekretnino: a) bankina kuća K 133.576.73, b) dobra za parcelaciju K 120.511 01, ukupno K 254.087.79. Dužnici K 4,860.886.59. Roba K 574.971.95. Nared kod uprave svilogojstva K 30.185.46. Iiiveutar K 28.234 46. Svoukupno krtina 22,768.670.11. Dugovina: Dionička glavnica K 2.000. 000. Prićuve :* a) redovita pričuva K 558.870.08, b) tečajua pričuva K 12.000. c) gospodarska zaklada K 5.000, d) mirovinska zaklada K 160.038, ukupno K 735.908 03. Ulošci: a) na knjižice K (0,842.98919, b) na tekuće račune R 4,964.276.90, ukupno K 15,307.266.09. Vjerovnici K 3,902.983.11. Nedignute 41* videnide K 23.843, Prelazne stavke K 63.822.83. Čisti dobiiak K 234.853. Sveukupno K 768.676.11. Račun gubitaka i dobitaka: Gubicis Kamate na uloške K 591.122.44. Upravni troškovi I< 233.425.12. Porez na posao 1 na kamate nložaka K 71.101.80. Otpis od inventara K 3137.14. Razlika na tečaju vrijeđiiosnih papira K 11.130 45. Čisti dobitak K 234.853. Ukupno K 1,114.769.95. Dobici: Prenos dobitka iz goJine 1915. K 12.916.77. Kainate i providbe K 916.408.28. Dobitak na valutama i devlzama K 1434.93. Dohodak od nekretnina i parcelacija K 43.315.15. Piiiiod u posltl s roboin K 170.496 82. Ukupno K 1,144.769 95.

* S đotacijama u god. 1917. i s nadoplatkom na dionice oinitirane početkom g. 1917. jrovisuju se pričaive na K 1.017.000.

Tržne tilene stocl u Mšho] ! SisosnUL Tržne cijene stođ u Hrvatskoj i Slavoniji bilo su za vrijeme bđ 25. inajta do 1, aprila 1917. po kiiogramu ižive vage: 1. u županiji ličko-'krbavskoj: volovima od 2 K 80 fil. do 5 \K 20 fil., bikovima od 3 K do 5 K, kravama od 2 K 40 fii. đo 4 K, junicaina odi 2 K 40 fil. do 4 K, telađi ođ 2 K 50 fil. do 3 K, svinjama (debelim) od 6 K do 6 K 30 fil„ svinjapia (mršavim) od 4 K do 6 K; 2. u županiji modruškO-rijecS ko j: volovima od 3 K 70 fil. 4o 5 K, bikovima od 4 K 50 fil. đo 5 K, kravama od 3 K 20 fil. do 4 K, junicama od 3 K 50 fil. do 4 K 40 fii., teladi od 3 M 50 fil. do 5 K, ovcama od 2 K 50 fil. ido 3 K 10 fil., kozama do 3 K, svinjama (debelim) od 6 K do 6 K 80 fil., svinjama (mršavim) od 5 K do 6 K; "3. u županijl zagrebačkoji vcćovlma od 3 K 60 fil. đb 6 K, bikovima, pd 3 K 40 fil. do 5 K, kravafna od 2 K 50 fil. do 4 K 50 fil., junicatna od 3 K 60 fil. do 5 K, ieladi ad 3 K doi 4 K, ovcama ođ 2 K do 2 K 30 fil., svinjarna (debolim) od 5 K 20 fil. 'do 6 K 80 fil., svlnjama (mršavlm) od 5 K do 6 K| 4. u žnpaniji varaždinskoj: velovima od 3 K 70 fii. .do 5 K, bikovfcna od 3 K 50 fil. do 4 K 60 fil., kravama od 3 K 20 fil. do 4 K 40 fil, junicatna od 3 K 50 fii, do 5 K, telarii od 3 K do 5 K, svinjama (debelim) od 5 K 80 fil. do 6 K 80 fil. svinjama (mršavlm) od 4 K 40 fil, Uq 6 K; 3. u županiji bjelovarsko-križevačkoj: volovima od 4 K 40 fil. do 5 K 60 fii., bikovima od 3 K 60 fii. gfo 6 K, kravama ođ 3 K idb 5 K. junicama od 3 K 50 fil. do 5 K, tolada ođ 3 K do 6 K, svinj'anta (debeliin) ol 5 K do 6 K 80 fil„ svinjama (mršavim) od 4 K 40 fik do 6 K; 6. u županiji požeškojf volovim* od 3 K 60 fii. đo 4 K 40 fii.* bikovima od 3 K do 4 K 30 fil, kravama o:l 2 K 80 fil. đo 3 K 60 fil., junicama odi 3 K do 4 K 40 fil., teladi odi 3 K do 5 K, kozama o l 2 K 40 fil. do 3 K, 9vlnjama (cfebeHm) od 6 K do 6 K 80 fil., svinjama (mršavim) oj 5 K do 6 K; 7. h Ihipanijl virovitlčkoj: vo lovima od 3 K 50 fil. tfrv 4 K 40. ffl., bikovima od 3 K 20 fil. ido 4 K, kravama; od 3 K 20 iil. do 4 K 50 fil, junicaina o»l 2 K j 90 fil. 'do 4 K 50 fi!., telaJj od 2 K 40 fil. do 4 K, kozama ol 4 K cio 5 !C, svinjama (đebelim) od 5 K đo 6 K 80 fi!, svinjafna j (mršavim) od 3 K 60 fll. do 6 K; 8. u županiji srfjemskojt volbvhna od 3 K 60 fil. do 4 K 40 fil, bikovitna od 3 K 69 fil. tdo 4 K 20 fil.« kravama od 3 K 20 fit do 4 K 40 fil., junicaiinai f*d 3 K 60 fil. do 4 K 20 fil„ telaJi od 3 K do 4 K, ovcama ojdi 6 K dfć* 6 K 20 fif., svinjama (debclim) od 3 K 60 fil. do 6 K 80 fil.j Svhijama (mršavim) od i K do 6 kmna. - "a »"ji*

tlaSn mornnrlca u sodlnl 1916. Dr. Actitin pl. Mor! napisao je u „Fremdenb!nttu“ od 29. marta inieiesantaii člunrik, uun podatsjca, o raciii naše flote tokom prošic godiiie. Taj Člaliak đonosimo u prijevoiiti liašim ćiiaocinm. Neću ovdje iznijoc! nikako bomb&stično izvjcšće. T-ikove l>iti:c. kao ona kod Skagerraka, ?:\l nasc fioie nijesu moguće. Nei>rijatcij«ka je premoć j>revelika. Prema nc.šoj mnienoj flotf stoj; ne saino daleko nadtnoćnija taliianska flota, već i francuslca. kcja jc još veća cd taiijanskc, i’csim toga i cnglcska flota na Sredozemnom morti. I jeđnako našt flota nc može da izvrši onaka krstarenja, kao što su ih izvršili njcmacki bnxlovi ..Emden'* i ,,Mo\ve“, jcr ie Sre'jozomiio more p.ren.a Atlantskom oceaiut, kao čašica prema umivaonilm. Osim toga zrak je na Sredozemnome' moru jalro bistar, dok jc na SJevernome troru i u Atlamiku maglovit, Krsraš, koji bl zaplovio Sredozemnim mcrem, navuk io bl na sebe j u tren oka čitavu Iiaijku goniiaca. A poznato je. da će gomili pasa dočl kraja ne samo zecu, već 1 lavu. Štn jc dakle uaša Iirabra flola proš!c godine postigia pored svih nepovoljnih ]>riiika? Godhie 1916. naši sit ratni brodovi unlš’.iii ove neprijateJjske ratne brodove: Dne 12. dccembra 1916. faiijansk’u ubojnu iadju „Regitia Marglierita". Ta ie ladja mogla da istisne 13.400 tona. Bila je izgvadjena god. 1901. a potonula je, jer je mbasala na minti. koju jc podmetnula jeđna od naših podmornica. Dne 8. januara 1916. potonuo je taIijatiski jiomoćni krstaŠ „Citta di PaJermo“. Taj ie brod iniao 3400 brutro-re- ! gistar-tona. Uzrok njegovoj propasii ; biia je jedna naša mina. na koju jc 1 ndario. Dne 8. Jula 1916. go'd. naša je j>cdmo'rnica ,,U 5“ potopiia kod Valone talijanski pomočni krstaš „Princlpe Umberto“ od B 000 titi’M-registar-toua. Dne 23. juna 1916. god. naša jc podmornica .,U 15“ po'opiia talljauski pa- [ moćnl krstaš ,Ct ; a di Mes>ina“ od > 3500 brutto-registar-tona. ■ Dne 18. rnai-ta 1916. god. naša je ; podmornica ,,U 6“ potopila francuski torpedski razarač ,,l?enattdin“ od 800 tona. Taj je bj-od iho izgradjen gudine 1913. Dne 10. jii!a 1916. god. naša ie pođmornica ,,U 13“ potopila francuski torpedski razarai „Fnutcne* od 680 tf>na. Dne 10. jula 1916. god. naša je podmomica ,,U 17“ pv.op.lo talijanski torpedski razarać ..Impe: uso '. 'i'aj je brod mogao ’tla istisnc 766 tonaDne 14. juia 1916. dvije su totpednjače potopile talijat.sku podmomicu I „Baiilla". Dne 15. jula jeđna ic eng’cska podmorniea nepoze^.og imena nabasaia na minu I potonula. Dne 31. jula 1915. zajii’.jenili smo sa čitavom postulom talijansku pođmorntcu „Oiacinto Puiliito'*. Dne 15. septcmora naš jc hidroplan , ,,!j 135“ uni.šdo francusk’.i podmr.rnlcu ,,Foucault“. /ćar''bili smo časnike i moančad. Osim toga Talijani su izgubili radom naših hidroplana 3 zrakoplova. Gd tiii je jedan oboren u plainenu kod Visa 5. au« gusta 1916. Due 12. augusta 1916. naš jo 'mornarički aeropl.in ,,L 126“ digao ti lagum zrakop'ovno spremišt© Cainpalto kod Mletaka. Tom je pritikom propao i jedan zi akoplov, koji se u njemu nalazio. Dno 11. septembra 1916. unlštio j‘a jx>monuti tiaš mornarički aeroplan zrakoplovivo spremište u Jesiju, u kome se nalazio jedan zrakoplov, koji je takodjer propao,, Na koncu potopili smo pri mnoglm bombardiranjima Mletaka iz aoroplana koje petuaestak talijanskih oklopljenilt motorskih čarnaca, Svega su dakle naši ne|>rij'atelji mnd. 1916. izgubili radom naše flote: 1 ubojnl hrođ oJ 13.400 tona, 3 torpedska razarsča od ukupnih 2216 tona, 3 jaomoćna krstaša od ukupnih 15.900 tona, 4 pedmornlce i 3 Zrakoplova. Naravskf, ovdjo smo nav.'-It samo one neprijateljske gubitko, koji su bez jwfgovora utvrclfeni. Naša je flota naprofiv izgtihila satno 2 jx>dmorniee — ,,U6“ 15. inaja 1916., i ,,U16“ 16. okfobra 1916. Kađ se usporpde gubitd, vidi se na koioj je siranf jjobje.da 1 korlst. » MsRje „JunoKa iz Like.“ Lička narodna pjesma. Ptoranila velebitska vila U zoncu prije jarkog sunca, I’a se šoće ladjanu sluidencu Da umije prebijelo lico I da pij© lajjane vodice. K’ada mlfoda do izvora dodje < ipazila list knjige bijole —• Čim je knjigu mlada uglpdala šarnu knjigu pdmah otvorila. Kada knjigu pročitala bila, Nasmija se i milo joj bješe, Jer je knjiga sa bosanske strani Od sestrice sa \rh Klekovače, R* ]© seja u knjtzi jrozdravlja, Da se vine na bosansku stranu Savije se nad Petrovac mali, . U njemu se čedo narodilo Junačkoga soja 1 koljena Pa je veće ono narodjeno, Nego drugo ođ tri godinice; Zato treba zadojif grt vila 1 *

Ne bi li ga snagom zadojiia. Htjela ga je ona da zađoji, Al’ joj mlijcko tisanulo bi«o, |er je čeao ispod Veiebita LiČko krvi soja i koljena! Kad razarbra ovo bijeia vil« Brže bo>jo hce je umaa, Pa se d.že nebu pol oolakc l savi se u Petrovac maii; U Petrovcu čeuo nalazda I svoiim ga zadojila mlada Cjeliva ga nekoliko puta Cjeiivajuc čeao govoraše: Rasti, rasti Marijane mladi Da Bog dao. da mi junak bio, Jcr sam dosad očamila bila L! gorici bez svakog ajduka, Na zemijici bez svakog jnuaka, I fuga imi već dolijaia Sto nam traži Lika i Krbava, Moj posinko, ir.aša postojbina, 8to ne 'ima u jijojzi junaka U 'gorici ni jednog hajduka Da Junačko djclo uzunaju Svoju niilu Liicu razdragaju! , Kada vila čodo zadojila Kradom došla, pa i odlaziia, A lostad© čedo prenejako U bešici čekajući majke! Raslo ćedo oiali Marijane Raslo milo ji bešici maloj Što su đrugom ruke obaivijo Sto li drttgom prsi i oelenka Marijanu jedna nika bila; Marijanu dvostručila snaga, I još čuđa malog Marijana; Kad ustao na nogo nejake Odma vato katnen u idesiitcit I zameto kamena s ratnena! Koga god 'je mladjan odbacio Podići ga idrugi n© mogaše. A kada s© opasao snagom 1 junačko srco osjetio, Obio se j>o bijelu svijetu Kano pčela po mirisavit CvijeftL ; Kuda gcd je junak prolazio . ' . _ I 'junako snažtie sttkobio, Svakoga je zemlji oborio ' 1 I uađjačo sa junačkim daroiti, •* Kad li ču se po bijelu svijetu* - Ko inadjača ličkoga atletu! j Posiati če iunak nad junacitn’ » ? I dobiti velikoga dara! > . t Kad so ovo jx> svijetu čulo Počešo ga vrebat inegdaii'džtjc č Cijel© Bosne i zcntlje Hrvatska Sveg Balkana i o’jei© Ugarsk« Italije i drugi krajeva Kuđ junačiđ bijatJe zniajeva; Ali nidje no dočeka majka, Da je jačeg’ odranila ranka Pa nijedna prebijela vifa Da je jaćeg idje zadojiia Već jedina s Velebita vil.a Pobrala je svijetu lovorike: Bog živio „Iimaka iz Li!ce!“ PoilHsdnjs brzojsvne vijssfl. izvjsfis] njsmpfitoi uojnos uofijfua. Kb. Berlin. 7. aprila*. Zapadno bojištet Sa lcralkitn stank’ama. ali sa Jednak’otn žestinom traje još uvijek topničkl lx>j od L e n s a do Arrasa. U području uz oba obale rijeke Sotnm e tratfu bojevi manjih izvidničkih odjeljcnjai. Fraticuzi su pucali na St'. 0 u e n t i n, Kod L a f a u x a, sjeveroistočao do Soissonsa ntjc usjtio jodan neprijateljS'ki napad. Duž A 1 s n e 1 kanala Aisna - Marne bila jc tojv nička vatra na vrijeme Jača. Odbijen je francuski napad, da opet csvoje izgubljene rovove kod Saplgnuela. Uzete su od našeg topništva pod var tru, pcšto su ih otkrile naše Ietilice, neprijateljske baterije i čete. koje su se skupijale kod R e i m s a- U A r g o un i m a protjerane su neprijateijske i l vidnice. Na lijevoj obali rijeke Maase navalili su poslije Jake topničke prlprenie frattcuski bataljuni tri puta kod šume Malancourt, all bez svakog uspjelia. Da uzmognu uspješno provcsti svoja Izvidjartja upotrijebio je neprijatelj vrlo jaka i brojna lctačka odieijenja, all su ovapretrpila vrlo vellke gubitke. Više neprlJatcljskili lctačkih eskadrila potpuno je uništeuo. Poručnik V o ss svalio je svoju 24, a pornčnlk B e r t r a b svoju četvrtu neprijateljsku Ietilicu. Izmedju Solssonsa i Reimsa preduzeo Je ncprijatelj napad protiv naših u ovom području ukoiovljenih osmatračkih balona. Nepriiatelj nijo postlgao svoj cilj nslijcd naše obranbene vatre i djalovanja tiašilt lovačkih vazdušiiih eskadrila. Uništetta su satno dva balona. Posmatrači su se iskrcali potnoču padobrana. Neprljateij je jučer I z g ub i o 44 1 e t i 11 c e. Od toga Je neprijateij izgubio 33 letilice u vazdušnoj borbl, uslljed naše obranbene vatre 8. spustilo se iza naših položaja 3, a naših 8 letača nije se višc povratilo.

Istočno bojlšte: Frout tnaršala princa L c o p o l* da bavarskog: Na raznim odsjecima traje živahnn topnlčka vatra. Odbijen Je neprijateljski naj>ad kod Barano\vicza 1 Južno od S t a n i s l a \v a. Front geueral-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U š u m s k i tn K a r p a 11 ma i na 1 granici Moidave jc došlo često do | borbi ispred poiožaja. Front marialapl. Macken-« se n a: Položaj sc nfje promijcttio. Maćedonsko bojišt«: izmedju Vardara i Dojranskoga jezera pckušali su Englczi, da nas poslijc jakc vatre i jiovicitna ra“ zavaraju. L'j ravili smo jaku vatru na neprijatelisk© položaije, koji su bili pimi vojnika' Frvl zapovjedulk glavnog stana pl. LudendorfL

Poča^na sabija suhana niemačkom car«. Kb. Garigrad, 7. aprila. Princ ZI a I: d i n efendija puto.vaće skotih dana u njemtčki glavni stan, gdje če kao zastupmk sul'.anov predaii njemačkom caru W 1 i It e 1 m tt, počasnu sabliu. Uapšeni holaudski brzojavn! ćlnovnici Kb. Haag, 7. aprila. r’rošiog petka le u Haagu uapšen brzojavnl ćinovnik zbog povrede zvattične tajne. .Tuče je ti glavnoin brzojavu u Amsterdaniu uapšeno nekoliko brzojavmlt činovuika zbog istog postupka. Radulekl pokret u Španljl. Votljo radnika pušteninaslob o d u. Kb. Bern, 7. aprila. ,,T c ni p s“ javlja iz Madriđa: Vlads je pustila u slobodu sve one, koji su potpisali raduički manitesfc,

imM objnve. OBJAVA Sjenie zapasu!j,suncokretiku= kuruz mož© gradjanstvo kupiti u sjemenarskoj jvrodavnlci poljo« privredn© ttanice u Beogradm (Kralja Aleksandra ulica br. 68). Svugdjc, gdj© su zasijane biijke, koje valja okoj>avati, moraju so yrtovi i njive za« sijati suncokretom. To isto važi \ za vinogTada. Na smij© se dakle nigdje naći njiva, vrt i t. d. da j© zasijan rastinjem z& ol;'>pavanje, a da nijesu zasijane i suncokretoin. Svaki ima da nabavl sjem© najdalje do 20. aprila o. god., a kupljeno sjeme smije se ujx>trijebiti samo za sijanje. Neisptiniavanjo ove zapovijesti kazniće se zatvorom. Beograd, 6. aprila 1917 % „ C, i k. zajrovjedništvo lnosne brane T građa Beograda, kao okružtio zapovj^dništvo. ’ • E. Br. 4645/1917. OBJAVA. I j>ored nekoliko opoinona oi stranc c, j k. Zapovjedništva tnosne brane i grada Beograda ima još dosta neobradjenog ziratnog zemljišta. S toga se naredjuje: Sva polja, vrtovi i druge prostorije, koje se mogu obradjivati, moraju do 20, aprila biti obrađjcne. Sjeme i biljke mogu sa kujtiti u poljoprivrednoj stanid Beograda u Kralj Altksandrovoj ulid br. 68, a lukac kod c. I k. srcdišta za iskorišćavanjo žetve. Polja, čiji vlasnid nijesu ovdje, dužni su susjedi obraditi. Ako nedosiaje radn© snage, treba sc radi toga obratiti nijesnoni ređarst\enom zajx>vjedništ\ r u. .Vlasnid zemljišta, koji ma iz kog uzroka —> a koji se mora navesti — no moguobradjivati svoja zemljišta, moraju to prijaviti mjesnoni redarslvenom zapovjođnišlvu. Stanovništvo treba đa so medjusobno pomažo, nego !i da tumara bez ikakve cijelji po ulicaina ili da sjedi po kavanaina. Ko se ovoj naredbi hc odazove, biće kažnjen zahorom. U Beogradu, aprila 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne brana i grada Beograda, ttpravno odjelonje. E. Br. 4.733. * OBJAVA. Zai>ovijeda se: Svuda, gdjc su pasijane ili gdje će se posijati sjeme biljaka, koje treba okopavati, imaju se njive i vrtovi posijati i sjemenom suncokreta. Ne smije se tiaći vinograd nitf njiva, zasijana naročito kuktiruzont, krotnpirom ili reporn, u kojima ni.ie posijan i suncokret. Sjemenje suncokreta tnože sc dobiti u sicmenarskoj prodavnlci poljoprivredue stanice u Beogradu (Kralja Aleksandra tilicl br. 68.). Cijena 60 filira po kilogramu. Neispunjavanje ove zapovijesti kazniće se zatvorom. Beograd. 4. aprlla, 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne brane I grada Beograda, upravno odjelenje. ^