Beogradske novine

Nedjelja

Beozradsko Novine

Strana S ,

Broj 102. ' Sporazumne slle ne računajn više sa Rusijom. (Naročiti brzojav »BcogračfsRlh Novinat; Lugano, 14. aprila. „Popolo d‘lialia“ piše u svom uvodniku, da je van svake suinnje, da danas ratnu silu sporazuma saeinjavaju još samo Kngleska, Francuska i Italija. O Rusiji ne treba imati više nikakvih iluzija. Zemlja, koja u svojoj unutrašnjosti mora sve da obnovi. a koja je kraj toga igračka raznili struja, nc može se više računati za ratne inicijative- Obrazovanje socijalističke vojske. (Naročiti brzojav „Becgrad. Novina‘0. Berlin, 14. aprilaS ruske granice javljaju: Radničkl savjet 1 odbor vojnika rade na obrazovanju socijaiističke vojske od 80.000 ljudi, koja bi imala zadatak. da podupire težnje radnika i vojnika na suprot težnjama vlade. Ovo potvrdjuje i ruski list ,,Pravda“, dodajući, da je i vlada ,već preduzela slične mjcrc na suprot socijalistima. Oba tabora spremaju sc ii potaji za odlučnu borbn. Kongres kadjetske stranke pokušao jc uzalud da postdgne zbliže"je izmcdju radnika i Vladc, jcr sc oba tabora u mnogim pi'tanjima razmiinoilaze. Tako ne mogu 'da se slože u pitanjima o ratnim ciljevima, o načinu produženja rata, o sudbini cara 1 carlce, o rijesenju agrarnog pitanja, o društvenom zakonodavsivu i 0 budućem državnoin obllku. Za sad nema nikakvog izgleda, da će se protivnici siožiti. Ruski pokret za mir. Kb. Koponliagen, 14. apriia. „Berlingske Tideii|de“ javlja iz Stockholma: švedski socijaliste Branting 1 Byden po\ ratili su se juče iz Petrograda u Haparani!U i šrjavili da u Rusiji viada jaka struja za mir. (Naročiti brzojav „Bcograđskih Novina") Rotterdam, 14. aprila. ,,T i m e s“ javlja iz Petrograda, da radničkl i vojnički savjet objelodanjuje u svom oficijelnoin organu niz zakljufaka, koji ne dopuštaju nikakvc sumnje o fcoim, kako radhički i vojnički saVjet želi, da vladu spriječi u njezinom rađu i porazom ruske vojske lioće da Okruni svoja nastojanja za mir. Radničy je savjet osnovao naročiti odbor xa intieimacijonalnu vezu, koji namjera,va otvoriti pregovore za mlr. Taj će naročiti odbor otputovati u Stockholin, gdie će se započeli sa pregovorima za mir. Pređstavnicl radnlčkog savjeta u vrhovnom ratnorn vijeću. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Amsterdam, 14. aprila, Dopisnik ,,DaiIy Maila“ javlja iz Petrograda od 11. ov. mj.: Privremena \Ia'da odrodiia 'je dva člana revolucijonog rađjničkog savjota u vrhovno ratno viječe sa »avjefcujućim glasoin. Baltička ilota pod engleskim zapcvjednlštvom. (Naročtti brzojav „Beograd. Novina“J Malmo, 14. aprila. U Petrogradu se uporno održava vijest, da Će uskoro ruska flota u istočnom moru doći pod englesko zapovjodnist'.o. Istočna flota, koja je zbog revoludjonarnih jdogadjaja dosta protrpila, čiji vea dio liije ni sposoban za borbu, inora se u što kraćein vremenu ponovo osposobiti i sprcjniti za borbu. Engleska je poslala u Rusiju veći broj mornarskih mjernika, koji če do rad ubrzati. I iz odredjenih vijesti, koje u posljednje vrijeme donosi ,,Riječ“, Vidi se, da će flota doći pod engksko zapovjednišh'o. Sjednica radničkog i vojničkogsavjeta Kb. Petrograd, 14. aprila. U toku sjodnke radničkog i vojniekog sarjeta predložio jo izvjcstftelj Zarebelli odluku, kojom se ističe ogromni značaj proklamacijo priVremene vlađe od ft. aprila, jer je ruska demokratija smaira kao važan korak za ostvarenje deinokratskih načcla na polju spoljiie politike. On je rekao, da ćc revolucijonarnr ruski nafrod produžiti 6\ - ojo napore za niir na losnovi bratstva i jednakosti slobednih naroda. Oidricanje svih vlada svoga aneksilonog programa bilo bi moćno sredstvo za i;.končanje rata pod sličnim uslovima. Dok se ti usIo\ r ne ostvare i dokle rat bude trajao, ruska demokratija priznaje, Ua bi prcdor na frontu i malaksanje sroje otpome snage bio sudbonosan udarac za sh'ar slobode. S toga kongres rariničkog i vojničkog savjeta poziva s\ai ruslai demokradju, da se mobilišu sve iive snage naroda na svima poljima narodnog života, da bi se pojačao front i pozaljna. To neminovno zahtjeva sadanji trenutak U interesu uspjelia velike revoluđje. Kongres poziva sve radnike u tvomjcama i rađionicama, kod željeznica, kod pošta I brzojava, i kod jdrugih poduzeča vojrt'či I u pozađini, da u svomo radu razviju što veću marljivost. Zatim je uzeo riječ ministar Korenski i rekao je: Vetika se revohidja nalazi u tome, što se njome pojavila nska demokradja i što njena prisustnost mijenja cilj rata. Demokradja znači slobođnu, prijateljsku zajednicu naroda u lokviru brastva i jednaJcosti. Ali ipak ima trenutaka, koji zahtjevaju, da se vlastrfi

hiteresi štite, a taj je trenutak sadanji Ruska je demokrađja odbila svaku misao aneksionista. Ali dok se na našim granicama ne čuje riječ a odstupanju evakog osvajanja, mi moramo ostati na našeani mjestu da štitimo stobodu otadžbine. Radi poštovanja krvi, koju su u toku sadanjeg rata prolili junad na našoj granid, mi moramo slijediti onini putem, koji su nam oni označili i moramo se truditi đa ostanemo slobodan, nezavisan, moćan front demokracije. Prosvjed ruskih sociiallsta protiv francuskih i engleskih socijalista. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Stockholni. 14. aprila. U otvorenom pisinu odbora rtiske socijalističke organizacije, koje su potpisali poznati socijaliste Achsclro! 1 , Astrov, Markov, Martinov i Semkovvski, a koje je upravljeno prcdsjcdnika radničkog i vojničkog savjeta Cajdze-u, izriče se optužba protiv šovinizma engleskili I francuskili socijalista- Ovo pismo prema „Stockholms Politikcn“ glasi: „Druže Cajdze! i:ngieski i francuski socijaliste, te tako zvana većina, započeli su sistematskom kampanjom, kako bi izveli pritisak na ruski prolctarijat, da ovaj napusii borbu za mir i samostalnu rusku politikn, koju diktira internacijonaliia solidarnost i razrcdna borba. U ovu su svrhu francuski i engleski ,,socijaliste“ posiali brzojave ruskom proletarijatu, u kojima se ne opaža odveć velika radost nad ovako izvršcnim ruskim prevratom. lz tih se brzojava daije vidi, da bi ruski narod trebao svoju teško izvojevanu slobodu sada ponovno žrtvovati tako zvanim nacijoiialističkim i šoviiiis.ičkiin interesima. Rusko se radništvo lioće razniin frazania primorati na jednaki gradjanski mir sa liberalnom buržoazijom u svrhu militarističkog impc; ijalizma, koji danas u Engleskoj i Francuskoj ,,demokratizira“ radnički pokret. Ova uzajamnosic sa imperijali'anom stoji u protivurječju sa istinskom zadačoni ruskih radnika, koji u Rusiji žele da osnuju jednu temeljnu demokraciju. To se vidi iz Guedeovog brzojava: „Najprije pobjedu, onda republiku!“ Guesde je medjutim ovaj princip u viasiitoj zemlji oživotvorio na taj’ način, što jc republiku izdao onima, koji su obećavaji pobjedu. Takve izjave lipravljaju se na ruski proletarijat od strane oficijđnih zastupnika socijaJizma, a u isto vrijeme usljedjuju sa sistemarskom kampanjom francuske i engleske vlade protiv ruske revolucije kako se počela da razvija, protiv ožlvotvorenja demokratskih tražbina, a prije svega protiv tražbine za republikanskim ustavom i odstranjenjem dinastije Romanov. Francuskoj i engleskoj štampi naloženo je od njihovih vlada, da radničkl savjet, revolucijonarnu vojsku i privremenu vladu podraže na protiv-revolucijonarni prevrat, unište moć ulice, a sudbinu ruske revolucijc da stave pod nadzor eiigleskcga poslanstva. Došlo je do izravne grožnje sa finansijskim bojkotom- Izjavljeno je, da francuski bankari, koji su svoj novac uložili u romanovske državne domeiie, iinadu pravo, uplivisati na sve zaključke ruskoga naroda, koje ovaj stvara u svrliu svoje bolje budućnos;i“. Ravnopravnost jevreja u Rusiji. tNaročitl brzojav „Đeozradskih Novlna u .) Koln, 14. aprila. „Kolnisehe Zieitnng" donosi OVaj brzojav iz Amsterdama: Na zboru fevrejske petrogradske opštine proslavljeno jo ukidanie ograničenja, kojima su dosad jevreji bili potčinjeni. Riješeno je, da se pođigne jodna sinagoga ravnopravnosti u vezi sa jednom ustanovom za proučavanje pitanja o rasi. Upis, koji je odmah izvršen, idonio je milijun rubalja. Njeinačka štampa o maniicstii rusko vlade. (Naročiti brzojav iBeogradstih Novinatj Berlin, 14. aprila. Vcći dio lijeinačke štampc smatra novi manifest ruske vlade o ratnim eiIjevima kao popuštanje vladino i kao pobjedu radnika nad kadjetskom strankom, te spokojno očekuje dalje vijesii u toj stvari, pošto dosađašnje jedna drugu pobijaju. Manifest kao da je plod kO'mpromisa, jer desavuiše predjašnje izjave Miljukova bar odnosno traženja Bosfora i Dardanela za Rusiju. Dalje ističe njemačka štampa i tu okolnost, štto se i ostale tačke maniiesta mogu na svaku ruku da tumače. Engleska štampa protiv Ćajdzea. Žcneva, 14. aprila. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. ,,T e m p s“ napada vrlo žestoko na čajdzea, te veli, da će on i njegovi Ijudi imati da prime odgovornost za tešku krivicu, koju su nanijcli Rusiji I sporazumu. Opet Petersburg umjcsto Pctrograda? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina**) Stockholm, 14- aprila. ,,R J e Č“ zastupa mišljcnje, da se ruskom glavnoni gradu opet nadjene ime P e t e r s b u r g, jcr da ime Petrograd potsjeća na najcrnije vrijeme ruske povjesti.

Kadeti za demokratsku republiku. (Nsročltl brzolav „Beogradsklh Novlna'*.) Rotterdam, 14. aprilaNa k'oHgresn kadeta lzjavio je profesor K o 1 j e š k I n, đa je pristalica demokratske republike po francuskom, a ne po američkom uzoru. Državni grb provizorne vlade* (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Zeneva, 14. aprila. Nova Tuska provizorna vlada uzela je kao državni grb Rusije dvoglavog orla bez krune i žezla. Otpuštanje interitirnnili iz Istočne Pruske. (Naročiti brzojav „Beograđskili No.vina“). Stockholm, 14. aprila. Petrogradska brzojavna agcncija potvrdiuje vijest, da js na prijedlog mlnistarstva izvanjih djela ruslca provizorna vlada o s I o b o d i I a sva ona 11 c a, koja su internlrana za vrijeme ruske invazije u Istočiioj Pruskoj u godini 1914.—1915. Poteškoće kod povratka rusklh polltičklh emlgranata. jP^aročiti brzojav »Beogiadskih Novina«! Berlin, 14. apriia. Središnji odbor za povratak rusklfi političkih emigranata, koji se nalaze u Svajcarskoj brzojavom je upozorilo poslanika Cajdze-a na to, da do sad ni jedan jedinjl emigrant nije mogao dospjet'i u Rusiju. Sve okolnosti govore o tomo, da povratak političkih bjogunaca na putu preko Francuske i Engleske r.ailazi na ogromne smetnjo. Po uvjonenju odbora ostaje joŠ }eđini izlazak: sporazum rusko vlađe s njemačkom vladom, prema kome bi se ruskr emigranti propuštali kioz Skandinaviju, a Ma se za to u zamjenu pusti u slobodu odgovarajući broj njeniačkili gradjana, koji su u Rusiji internirani. Odbor istim brzofavom moli nisku vladu, da u tom pravcu preduzme odmah potrobne korake. Uapšcnici u Petro-pavlovskoj tvrdjavi. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Amsterdam, 14. aprila. Javljaju fz Petrograda lomdonskiin Kstovima, dsi se u ovaj čas u Petro-pavlovskoj tvrdjavl nalazi uapšeno 35 miiiistara, medju njima 1 Stflrraer, koK nlje umro, kako jo to prije pogrješno javljeno. Bivši minislar spoljnih poslova potpuno Je deprimiran, pa je zapao u neku vrstu vjerskog ludila. On čita cijeli dan samo vjcrske knjige i od vremena na vrijeme uzdiše i veli: „Tako je sigurno htjela su-đbina!“ Najmirniji od sviju je bivši mfeiisfar predsjodnik G a l j i č i n. On je novoj vladi izjavio, đa je protiv svoje volje knenovan ministrom predsjednikom i da je mjesto prihvatio satno zato, jer se plašio da ne padne u nemilost kod cara Nikole. On potpimo inače simpatiše sa ruskini revoluciionaniim pokretom.

fimerlkn u ratu. Jaka opozlclja u kongresu protiv daljih Wilsonovlh mjera. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Zeneva, 14, apriia;. Opozidja u američkom kongresu protlv daljiii Walsonovih mjera n a g 1 o r aste. Prijedlog, jda 'se američke čete ne šalju hikuđa iz zoinlje, dobio je već 71 potpis članova kongTesa. Držanje iužno-aiiterlčkih republika. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinas; Berlin, 14- aprila. Ovdje se sa sumnioni primaju vljesti Reutera i Havasa o držanju država južne i srednje Amerike. Misli se, da su te republike pedlegle ekonomnom i finacijskom u'.icaju Unije i da je ovaj uticaj dobio novu hranu u protivnjemačkoj agitaciji, a cilj svega toga đa je prekidanje odnosa izmedju tih država i evropskih središnjih vlasii. Ova struja kao da je za sada najjača u Braziliji i da će najprije dovesii do željestruja kao da je za sada najjača u BraBrazilije svodi na ispitivanje dogadjaja o potopljejiom brodu „Parana", te se misli, da brazilijanska vlada ne će ništa pređuzimati, dok ne sazna rezultat te istrage. Do duše Brazilija stoji u tijesnim odnosima s Portugalskom, a ta je okolnost podesna da pojača protiv-njemačku stouju u BraziJiji. Ako dodje do prekida, njemački poslanik ne će otići u Montevidco, već pravo u Njemačku. Slične prilike vladaju 1 u Peru, a donekle u blažijem obliku 1 u Chili. Tome na suprot očekuje se u Berllnu, da će Argentina objaviti svoju neutralnost 1 ostati pr! ovoj sve dok njezini Interesl ne budu direktno povrijedjeni. Bojazan zbojz Meksika. Kb. Bern, 14. aprila^ Agencija ,,Radio“ jarvlja Iz NewYorka: Iz Meksika dolaze uznemlrlvaiućl glasovL Prema njima sumnja se na CaTranzu, da sa NJemačkom stojl u tajnoi vezl. Službeni krugoivi su zbog toga u .velike zabrlnutL,

15. aprila 1917. Neutralnost republike Chlle(Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Berlin, 14. aprila. „Unlted Press“ javlja iz Santiago, da je Chilc obnovila izjavu svoje ncutrnlnosti s "adom na skorl mir. Neutraluost Uruguaya. Kb. Bern, 14. aprila. ,,Teinps“ javlja iz Montevidea: Uruguayska vlada izjavila je svoju neulrahiost u njemačkoi-amcrikanskokubanskorn ratu. Vrbovanje 1 rekrutovanje u Americi. Kb. London, 14. aprila. ,,D a 11 y T e 1 e g r a p h“ javlja iz New-Yorka, da zbog držanja opozicije u kongresu postoji izvjesiui zabrinutost, kako će ispasti glasanje o prijedlogu za vojsku.-Wilson je za obveznu vojnu službu i savjetovao je lično vodjama stranaka, da prihvate dotične mjere... Medjutim je ratni departman stvamo već otpočeo, da vrbovanjem dobrovoljaca prikupi vojsku od pola milijuna, koja bi imala da služi za vrijeme trajanja rata. S tim brojem imala bi amerikanska vojska 724.000 ljud'. Uhvaćen brod s municiiom. Kb. Bern, 14. aprila. ,,T e m p s“ javlja iz Ncw-Yorka: Dva amerikanska torpediui razorača uhvatlla su u Tihom oceanu jedan brod, koji Je nosio municiju za m e ksičkog generala Vlllu. Eksplozlje u Americ?. (Naročiti brzojav „Eeograd. Novina‘9. Ženeva, 14. aprila. Pariški ,,Jo u r n a 1“ ima ovu brzojavmi vijest iz Phlladelphlje: Trl uzastopne eksplozije uništiie su minicijonu tvornicu u Deystone. Dosad je prebrojano 100 mrtvih I 50 ranjenih. Druga municijoua tvoraica u Tautoim (Massachusetz) izgorjela Je.

fiusfro-UžarsKo. Novi austro-ugarski ministar rata. Kb. Bcč, 14. aprila. Ratni ininisiar, general pješadijc pl. Stdger-Steiner itigao ic jutros u Beč. Konlerencije u Beču. Kb. Beč, 14. apriia. Državni tajnik pi. Stumin stigao je ovamo te sa ministroni spoijnnli poslova grofom Czerninom održao politički dogovor.

H J C m fl f H fl. Neosnovanl glasovi o boiestl njemačkoga cara. Kb. Berlin, 14. aprilai. U stranoj štampi šire se glasovi kao da je car obolio. Glasovi su ti posve bez ikakve osnove. Veliki uspjesi njcmaćklli leiilica. Kb. Berlin, 14. aprila. Wolffov ured javlja: U mjesecu martu izgubile su sporazumne silc na zapadu 192 letilice, na istoku 9 letiiica i 19 vezanih balona, dok njemački gubitci iznose na zapadu 30, a na Istoku 7 letilica- Na žalos? je opet zadesila smrt dvojicu znainenitili njemačkih Ietača. No naši uspjesi medjutim pokazuju, da u njemačkoj letačkoj četi duh Bolckescv živi u jednakoj mjeri, kao I prije. U poglcdu svojili veiikih gubitaka u mjesecu martu ne može više sporazum da zatajuje njcmačku nadmoć u vazduhu. Tako je u engleskoj donjoj kući Bonar I.aw 4. aprila izjavio, kako je istina, da Engleska u ovaj čas ne posjedujc prvenstvo u vazduhu. Njegova sva nada sastoji se u tome, da to ne će za uvijek trajati. Na pitanje poslanika Billigesa, da li itna pouzdanc nade u poboljšanje tili prilika u budućnoisti, odgovorio je Bonar Law izvinjavajuči se sa primjedbom, da bi buduči đogađjaii tnogli odgovoriu i na ovo pitanje. Poslileilnle brzolaune ullestl. Pogreb princa Friedricha Karla. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). . Ženeva, 14. aprila, Francuski listovi Jjavljaju iz Rouana: Princ Friedrich Karlo pruski sahranjen je na groblju Rouvray kod Rouaun. Pola satnijo englcskih Vojnika odavala je vojničko počasti, kojo princu kao konjičkom •atniku pripadaju. Faiglesiki letački časnici poloiili su na odar dva Iijepa vijenca, D\ a engleska svešteniika čitali su molitve, poslije ovoga cu ispaljena tri plotuna a trubama su dati znaci žalosti. Pogreb je izvršen u onom dijelu grobija, kojo je rezervisano za njemačke zarobljenike, koji umru u engleskim bolnicaina. Kao i za rve, t ako je i na grobu princa Frieđriclia poboden običan (drven krst, na koine je bpisano ime, godine starosti i dan smrti.

Crad I okoilca. HRISTOS VASKRES! Našim sugradjanima pravoslavn« vjere čestitamo praznik Hristova vaskrescnja sa željom, da ga u krugu svo» flh milih 1 dragih u zdravlju I zadovoljstvu provedu I proslave. Raspored bogosluženja na danc svjeflog VaskrsenJa Hristovog u ovd. pravoslavnlm crkvama. Na dane svjetlog Vaskrsenja liristovog bogosluženje u ovd. pravoslavnim crkvama vršiće sc po ovome rasporedu: Danas. u nedjclju (15. aprila) na svijetli dan Vaskresenja HristovogCm Vaskresenja sa litijom u 5 saii izjutra, za iijim se nastavlja: jutrenja, a cdmali zatim sv. liturgija Jovaiia žlatoustog. Sutra. u ponedjeljak' (16. aprila) I prekosutra u utorak (17. aprila) drugi 1 treći dan Vaskrsa; juirenje u 7, a Ji, turgija sv. Jovana Zlatoustog u 9 sati prije podne. Bože, Bože moj .. . Sva tri dana Uskrsa u Sabornol crkvi pjevaće crkveno-pjcvaćko društvo, pored uobičajenih uskršnjili pjesama i pjesama na liturgiji, i veliki psalam: B o ž e, B o ž e r.i o j . . . kompoziciju velikog ruskog crkvenog kornpozitora P. G. G r i g o r i j c v a. LJekarsko veče. U Iiirurškom odjolenju c. i k. pričuvnc bolnice ,,B r č k o“ završio sc jučeranjim interesantnim predavanjem stožernog nadliječnika dr. K. B i e h I a o „Ljekarskim ratnim iskustvima bolesti ulia“ prvo kolo ovogodišnjih ljekarskili večeri. — Samo predavanje dr, B i e h 1 a nije bilo namijenjeno široj publici, ncgo vojno-ljekarskom auditorijm No iz predavanja je uvaženoga liječnika mogao ipak i lajik da crpe velike koristj, jer je iz poučnih njegovili podataka mogao da vidi, u kolikoj je mjeri u ovom ratu napredovala mcdicinska, napose kirurgijska znaiiost. Dr. Bielil nam je inedju ostalim kao dokaz toga velikoga napretka podao zanimivu statistiku iz njcmačkoga carstva. Po toj je statistici od njemačkih vojnika, koji su se nalazili u ratnim lazaretima 86.5 postotaka oper usposobijeno za vojnu službu. Taj je postotak u bolnicama u K zadini bio još veči, naime 90 od sto. ortalitet je iznosio sanio 1.3 po sto. I u Austro-Ugai-skoj postigii su se g ot o v o j e d n a k o p o v o 1 j n i r e z u It a t i- Naročito su se mogle tako reći posvcma svladati z a r a z u e holesii. Kolere je gotovo posve nestalo, a pjegava groznica nije nigdje poprimila karakter epidemije; — š:a više ui u ouim prijedjelima, u kojinm je, kao n. pr. u S r b i j i prije u velike haračiia, mogla se posvema ugušiti. S ponosom se može reći, da danas u cije’.oj našoj vojscf na frontu nema ni jednog slučaja cpidemije. To se dakako u prvom redn imade zahvaliti požrtvovnom radu naših liječnika, koji su sve svoje sile uložili u to, da sačuvaju zdravlje tnjših' junačkih vojnika. — Prešavši konačno na svoju pravu temu predavanja, razdijelio ]e učeni predavač svoju gradju u dvije grupe: u ozlijede zadobivenc u rafliu, i u oštećenja, nastala zbog bo!esti zadobivenih na bojncm polju. Iuteresantna razlaganja zaključio je predavač. važnim uputstvima za racijonalno postupanjc kod bolesti uliaU mjesto vijenca — za sirotinju. Beogradski apotekari na dan pogreba pok. Mih. Vikforovića, apotekara, u mjesto vijenca na odar pokojnikov priložili su 300 kruna za siro•tinju beogradsku i istu svotu poslaii sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda. Ovaj plemeniti dar za beogradsku sirotinju, liijc mogla biti ljepša drugarska uspomena na svoga preminulog druga. Izlazak stanovništva. Uvodjenjem novog ljetnjeg vremcna u život produžuje se vrijente slobodnog izlaska stanovmštva i zatvaranja javnih lokala u Beogradti u večc, po novom računanju vremena, do 10 sari u veče. Kudelja i Jan. 1- Sva količina sirove kudeljc i lana, kao i proizvodi od kudeljo i lana u cijcloj gubeniiji, nalazeći se kod proizvodjača, drugili lica i društava, koje s.i na čuvaiiju, kao i sve količine, koje se budu još očekivalc, uznpte se (zabranjuju se) za račun c. i k. vojnc uprave i isplaćuju se u gotovu. 2. Roba, koja se već nalazi na s ovarištima, a u svoje vrijeme i žetva, Imaju se prijaviti dotičnom srcskom zapovjedništvu. ,. 3. Zabranjetio je predcnje kudjerje i lana. .. 4. Prijciu i isplatu vršiče sredisr.jica sirovina putem sreskog zapovjednišflva. 5- Zabranjujc se svaka notačna pnjava, svaka prodaja i prcdaja drugima no sreskom zapovjedništvu, svako odvlačenje, prikrivanje kao i svako dru-< go raspolagauje sopstvcnika rohom. koja se nalazi na stovarištu, a i ticeki1 .vajuće žetve. Presiup ove zabrane