Beogradske novine

Srijeda

Beogradsko Novine

Strana $

Broj 105.

18. aprila 1917.

lioraoj ulicl broi 92 , svote od r-o 50.kruna. Ovi divni primieri poniaganja svojih sugradjana, koji su u bijedi, ne mogu se dovoljna istaći i pobvaliti. Otvorena prodavnica povrća i zcleni. Od 15. ovog mieseca otvorena ie prodavnica povrća i zcleni poljoprivrednc stanice u Beogradu, koja sc nalazi u Balkanskoj ulici broj 7. Gradjanstvo sc može istom koristiti i vrSiti nabavkc svih vrsti zeleni i povrća po vr10 umjerenoj cijcuiIzvještaj prijaviiog urcda. l(j. aprila prijavljeuo 57, odjavljeno 13, scoba 37; u llctelima prijavljeno 64, odjavljeno 39, ostalo u liotelima prijavljenib 213. Norodno zdrovlje. 0 tuberkulozi. II. Sto jc zapravo tuberkuloza? pitac će innogi od našili poštovanih čitatclja, — da nam se odjedared đosadjuje prikazivanjem tmurnih slika, na mjestu, na kojemu smo vični čitaii dnttovnc feljtone, beletrističke ertice i slično, koje bismo u ovim ozbiljnim vremenima :rcbali, da se nakon teškog dnevnog rada razonodimo? No ozbiljnom vremenu prisiaje katkada i ožbiljno razmatranje, a pogotovo o predrnetu, koji ako i ne zanima svakoga, ipak može posredno ili neposređno prisiliti svakoga na ozbiljne misli, jer itluberkuloza (sušica, uektika) preastavIja u Hrvatskoj upravo vć narodno zlo, od kojega umire, kako je uvodno sponienuto, svake godine 11.357 osoba. Sto je dakle tuberkuloza? Pod tuberkulozom u širem smislii razumije,vamo sve one bolesne promjene na čovječijem tijelu I u njemu, koje nastaju uslijed zaraze „Kocliovim bacilom ffluberkuloze 11 i njegovog razornog djelovanja, Budući pako đa ,,KocIiov“ bacil možc da uspijeva gotovo na svakom tki\ u, raznovrsne su i bolesti, koje prouzročujc. A što je „Kochov"* bacil’? Sitna je to gljivica od 1-5 do 4 mikrona (1 mikrou = tisućuina milimetra) duljine i samo 0.4 mikrona širine, koja ima oblik nepomičnog štapiea, koji je često malo savinut, te se samo siinozorom može vidjeti (veličina niu je poprcčno V 3 ili Vs promjera crvene krvne bobice). Bacil tluberkuloze možc sc i kultivirati na uinjetnim hranilitna, no dosta teško, jer sporo raste i to kod topline izmcdju 29 do 42° C., ie lako ugine u bujici ostalih bacila. Bacilc pod sitnozorotn (povečalom) nc možemo vidjeti, ako ih ue bojađišemo i to staiiovitim anilin-bojama. Bacili tuberkuloze sastoje se od tvari, koje se u žesti i etcru topc (masti) i od tvari, koje se ne tope (bjelančevina), te proizvode otrov, od kojega njihovo razorno djelovanje potjcče. Bacili tuberkuloze kao i svaki bacil uninaža se i to dijeljeiijem (rasko11 se), od jednoga budu dva, a kraj povoljnili priiika razvije se tako za 24 sata iz jednog bacila I 6 V 2 milijuna. Razvitku škode, tc ga niogu spriječiti prevelika toplina, raztia lučbena sredstva, svijctlo suncn, pomanjkanje nužne vlage i t- d., dok imi osobito prija vlaga i sunirak. A gdje sc taj bacil nalazi, da nani je tako opasan? Bacil tuberkuloze jironadjcn jc doselc izvan čovječjeg iijcla samo u prostorijama (stanovima, javuim mjcsti-

nia, željezničkim kolima, pa i 11 a cesti), u kojima bolesnici od mberkulozc stalno ili prolazno borave i u kojiina svoju hrakotinu izbacc ili rasprskavaju prigodotn kihanja, kašljanja i govora sa bacilima pomiješanu slinu; nalazi se napose u zraku u neposreduoj okoliri boIesnika ( 11 a prlmjer oko glave bolesnika, koji leži, višc ncgo li pri dolnjcm kraju kreveta). Vrlo duliovito prikazani su nam zuačaj i životne prilike bacila uopšte, a tubcrkuloznoga napose u ,,P ri r 0 d i“, u članku Karla Twa!da pod nasiovom: „Pet velevlasti“. (u 6 . broju od g. 1916.) U čovječjem tljelu nalazi sc bacil tuberkuloze u svim organitna (u kostima, žlijezdama, na koži, ua i u crijevu, na potrbušnici i porebrici 11 bubrezima i mozgu, tc na mozgovnim opnama itd ), pa prema t'omtt se prouzrokovana bo!est i nazivlje: tubcrkuioza kostiiu, žlijezda, kože itd. U tijclu nalazi se b'acil ili jednolično razdijeljen ili u skupinanu, več prema naravi i tečaju bolesti- No najčešče se nalazi u disaliina (grkljanu i plućima), U; u erijevu. Izvan čovjcčjeg tijela pronadjen je i u tijelu domaćih životinja, te u životinjskim živežniin predmetima: u mlijeku, maslacu, niesu itd. No bacil tuberluiloze, koji se nala/.i kod živoflnja, drugog je značaja, premda može i čovjeka zaraziti (i obratno životinja može oboljcti od čovječjeg tipa bacila tubcrkulozc), a od te vrsci najviše nas zanima onaj, koji se nalazi kod goveda i uzrokuje bolcst pod imenom „ikričavost goveda“ (Perlsucht) Da se uspješno uzmognemo obraniti od toga bacila, porrebno nam jc znaii. gdje i kako dospjeva bacil 11 našu okolinu, te kako dospjeva u naše tijelo. Bacil može dospjeti u našu okolinu u svakom slučaju, kad oboljeio tkivo leži pristupačno vanjskomc svijetu. Tako iz plnća sa lirakoiinom, kod kašlja, kod kilianja i govora rasprskanjem sline, sa izinefiriama naročito s mokraćom, s tubcrkiilo/n ii rana sa gnojnim izcjedkom itd. Ojlobodjeni bacil napada čovjeka iz bus’oe i ulazi mii u tijelo krcz disala, kroz cr jevo, lcroz kožu i rane kože, i preina novijim nalaziiua str.|čnjaka i kroz nnnuulc (žabiv.c) Prirodjena ttiberkuloza je iako rijetka (navodno i ne postoji), da nije nužiio, da se njom osobito bav'mo. Najčešče ulazi bacil i- j. najčešća je zaraza kroz disala i probavila užitkom prbesnog mlijcka i mliječnih proizvođa, žlijezda ili mesa bolesnih životinja, pa je prema tomu i najčešća tuberkuloza disala (grkljana i pluća) te probavila (crijeva). Prvu nalazimo češće kod odraslih, potonju kod djece. Da bacd tuberkulozc zaista napomeuutim putevima ulazi u 'ijelo, itiožcmo dokazati pokusima na životinjama, jer kad se na pr. bacil tuberkuloze uštrca kuniću, zamorčetu, štakoru (pacovu) ili majmunu, naročito u žile odvodnice (veue), ili iin se dadc udisati i!i se primiješa hrani, onda oboli, na mjestu zaraze nastane sirasti čvor (ruberkulnm), od kuda potječe i naziv bolesti, a u cijelom tijelu se bacili rašire. Ovakav pokus je ujedno doicazom, da bacil čovječje tuberkuloze mo/.e zaraziti životinju. Protivni se pokušaj na čovjeku iz razumljivih razloga ne može nčiniti, ali se slučajne zaraze, 11 a pr. na koži sa bolesne životinje mogu smatrati nehotičnirn uspjeliin pokusoni, ? oboljenje tubeirkuloze crijeva dokazom jc, da bacil govedjc tuberkuloze nije bez opasnosti za čovjeka. Vanjski znakovi oboljenja veoma su razni, prema tomu, koji je dio tijela

obolio, pače su tako raznolični. da bi se često moglo posumnjatj, da bolcst nije tuberkulozne naravi, da nije u takovom slučaju uspjelo pronači bacil tuberkuloze (na pr. je Lupus tuberkuloza kK>že, a tuberkuloza žlijezda, naročito vratnih, nazivamo skroiulozoni)Prema ovoin, što smo dosad naveli, niožemo oboljeti od tubcrkuloze udisanjein bacila, jelom, dodirom zaraženib prcđmcta, odnosno bolesnili dijelova tijcla, izlučinaitia itd., i to prema raznim prilikama, u kojima živimo, te prema dobi života, u kojoj se nalnzimo. Na načiii okužcnja utječu i običaji života, zanimanje, brakovi izincdju rodbilie, a i six)l. Glede spola napominje se nuzgrcdno, da sc u dječjoj dobi još nc pokazuje velika razlika, ali oko 20 . godino čcšćc djevojke, dok iza 20. godi11 c višc muškarci. Nepobiuio je utvrdjcna činjenica, da tuberkuloza nastupa pretežno u mračnirn, vlažnim i zagušljivim stanovima sirotinjc, u stanbtnim kasarnama, gdjc po 6 i više osoba stanuje zajedno u maloj kuhinji i sobici, dok rijetko prodire u bigijenski gradjene stanovc i palače, koji su stiabdjeveni svim stečevinama medecinskc znanosti za suzbijanje sušice. U potonje se bolesi ponajviše uvlači s bolesnim dojkinjania, učiteIjicama, služavkama itd., koje opet potječti iz gospodarstveno slabijih slojeva narodaTubcrkuloza je dakle b 0 1 e s t s ir o t i 11 j c. Da to nije puka tvrdnja, dokazuje ovo inalo statistike. U gradu Ltibecku 11 a pr. umrlo je od 100 porezovnika sa godišnjini prihodom od preko 3500 maraka po prilici jcdan, od porezovuika sa prihodoin izmedju 2000 i 3500 maraka dva, sa prihodom izmedju 1000 do 2000 maraka 3, sa prihodom ispod 1000 maraka 5 do 6 osoba. &to je dakle veće blagostauje, a prema tome i naobrazba, tim je manja smrtnost od tuberkuloze i obratno. (Nastaviće se).

Poruke urednlitvn. , G. Ž. Vuk. — Ovdje. Vaš „Zračak radosii" prckasuo stigao za uskršnji broj. G. 2 . Mih. — Ovdje. „Truboba“ je odviše subjektivna, a da bi zairiteresovala širu publiku. G. Lj. Di. Jov. — Ovdje- Vaša inače lijepa uspomena # Na bijegu“ nije još dozrela za štamjji. Ninliii privretio. B^ikanska akademija u Szegedlnu. Praivac trgovinc monarliije, a narcčito Ugarsike ukazujc na jug; a što ta trgovina ne zauzima na Balkanu 0110 mjesto, koje rnonarhiji a napose Ugarskoj po geografskonr položaju pripada, uzrok je poglavito ta okolnost, što monarhija, odnosnd Ugarska ne raspolaže dovoljniin brojenf- obrazovanih trgovaca, kojima bi prilikc na Balkanu bi'le dovoljno poznate. S toga je ponikla misao, da bi u Ugarskoj valjalo ustanoviti trgovačku akademiju, u kcjoj bi se poređ ostalih trgovačkih znanja učili i balkanski jezici, i grad Szegedin je tu skoro preko naročitog izaslanstva umolio ugarskog ministra za javnu nastavu, da se ta akademija otvori u Szcgedimi, a ininistar je ođgovorio da uvidja potrebu takvog zavoda i da ćc poraditi, đ a s c isti jcš 1918. godine ostvari. Za izdržavanje takvog zavoda potrebno je godišnje 120.000 kruna, od

djc u višim slojevima našega naroda, a tonie je uzrok 11 zapuštenom kućnom odgoju. U radničkim krugovima mora majka radi zaslužbe boraviti veći dio dana izvan kuće, dok u višim krugovima inora to tobože radi toga, jer to je onaj Aloloh, komu se žrtvuju danomiee najsvetiji interesi života. Domaći život zauzirna u daištvu čovječanstva tako znamenito i uzviše110 mjesto, da se, čim se malo rasklinia, čim malo oslabi, odniah to opaža 11 cijclom društvenom organizmu. Matcra n a in t r c b a, rekao je Rousseau, a treba ih i nania- Tu pomozimo zborom i tvorom, pa snio učinili velcbno patriotično djelo. Na prolivenoj krvi junačkih hrva'tskih sinova treba preporoditi domovinu, a to je velika zađaća Hrvatica. Žcnc su bile od uvijek najznamenitiji faktor naroda; one su znatno utjecale na razvitak čovječanstva. U rtikama žcne ležala je često sudbina naroda. Stenko Vraz piše izmedju osialoga pomenutoj Dragojli Stauduar u pisinu od 20. veljače (februara) g. 1842.: ,,Vi jedine ste kadre nmški naš svijef uzbuditi na đotnorodstvo (jer eetc ga natjerati na stid), a zato treba da ste Spartanke, žene junačke, poslene, težeći za činjenjem, za preporodjenjem duševnim i flzičkim domovine. Treba da osnujete uredmi društvo sa statutima, da odaberete predsjednicu, a onda stc gospodarice i sudbina liirije biće u rukama Vaširn“Hrvatske majke, supruge, učiteljice i ženska mladež, ta uzdanica naša, imadu biti svečenice u narodnom hrvatskom hramu i imadu živjeti i raditi za svoj narod, te ga konačno dovesti k prosvjeti i veličini.

i hrvatskome narodu, uziniaju se k nji111 a tudjinke, da ih opoje tudjinstvom. A kad dorastu za obuku, onda se šaiju kćeri u inozcmstvo u kojekakove zavode, da se ondje tobože izglađe. U takav zavod stupa djcvojka sasvim bezazlena, stupa u nj poput nerazvijcna ružina pupoljka, punoga miomirisa budučega zvanja, a ostavlja ga krcata polovičnim znanjem natueajući više iezika, a nc.mareći za svoj matcrinski jezik, jer joj se za nj nije ulijevala lju'oav. Što Hrvatima trcba slati svoiu ujecu u strane zavode osim, ako je 10 baš prijcko potrebito radi kućnih prilika. U nas ima zavoda svake vrste i svi stoje na svojoj visini, pa se niogu takmiti sa svakim zavodom izvan domovine. U očinskoj kući, na žarkom materinjem sreu neka se hrvatska omladina ogrijava za sve, što jc lijepo i plcinenito. Roditeljska kuća neka bude hramom, gdje se štuju i njeguju narodne svctinje, narodni običaji i hrvatski jezik. U njcžna srca djece svoje ima majka da ulijeva narcdni ponos, narodnu samosvijest. Već maienu djecu valja nadahnjivati narodnim duliom pripovjeđajući joj narodnc pričc i bujke, pjevajući joj narođne pjesme, jer svaki naroi misli i pjeva 11 a svoju. Kako je već rečeno, u nas danas kao da sc zazire od hrvatskoga jczika u višim, pnčc več i u nlžim krugovima, ali treba znati, da nema tome više od 130 godina, otkad su žene prvih naših velikaša, kako pripovijeda Adam groi Oršič, govorile samo hrvatski i :ako svoju djecu odgajilc. Biće višc od dvjesta godina, što je slavna banica Katarina Zrinjska napisala molitvenik na hrvatskom jeziku za žene. Sto može 11 tom pogledu inajka, jasnim nain jc dokazom majka Marka M a r u l i ć a bo-

goduhoga pjesnika. On je isprva pjevao latitiskim jezikom, ali ga je majka stala zaklinjati, neka materinskim glasom, neka zlatnim ustima Splita hrvatski prozbori, da ga narod razumije, jer ga tudjim jezikom zagrijeti ne će- Marulič je poslušao rnajku i pjevao otad milim majčinim jezikom. Potom ist'iče predavačica, da se vršenjem dužnosti znatno oćitujc otadžbeništvo. Kad bi svak zdušno izvršavao svoje dužnosti od najvišcga do najnižega, domovina bi nain uvelike procvala. Tko je 11 a svom mjestu, taj je i svoj — nije nieija prikrpina. Strogo ispunjavanje svojih dužnosti najsigurniji je put k slobodi i sreći doinovino. Prelazi zatim da govori o ratu i njegovim posljedicama. Nebrojeni su hrvatski sinovi poprskali junačkom svojom krvlju ratišta u većem dijelu Evropc, prcmnogi su našli svoj giob u tudjini, a onima, što će se vratfti moraćemo osigurati život, kruli i privredu. Eto dostatna patriotičkoga rada. Naš ’podmladak, koji je u ratu izgitbio svoga hranitelja i branitelja, treba podigniKi i osposobiti za rad svake vrste, kako će, čim doraste, ispunjavati ncdostatak u iiarodu, koji je nastao poradi rata- Tu svakoga čcka uzvišeita rodoljubna dužnost, a za to treba i :op!a osjećaja za sirotinju, tu je izdašno polje rada za Hrvaticc. Pomoči treba, gdjc sc pomoći možc; na sebi manje svilc i kadife, 111 anjc zlata i draguija, a zato siromahu zalogaj kruha. Ne treba za to čekati zgodu, več je treba tražiti. Ne radi se tu samo 0 fom, da gladne naranimo i gole odjenento, već sc radi i o tom. da sc stane 11 a put raspuštcnosti naše mladcži, koja gotovo od daua 11 dan preotima raali, i to ne samo u nižim, nego tnVo-

kojih grad Szegedin prima na sebe 40.000 kruna, dajući uz to još i 100.000 kruna glavnice, od čije bi se kamate imaii potpomagati siromašni djaci akademijc. Monopol trgovine žitoin u Rusiji. Kako solz Petrograda javlja, saflanja 'je VlarJa odlučila uvesti monopol trgovino žitom. Revolucijonarna se vlada tom Ot'Hukom vraća namisli, koja jo vcć ii god. 1912. našla svoj izražaj u zakoaskoj osnovi, lcoju je p<xlnijelo 80 poslanika raznih stranaka u dumi. I’o toin se projektu fmalo 'Žito predati u državno hambare, djena žita, razdioba i količina žita, koja feemože izvesti, iinale su se ostanoviti zakonitim putem. 'Mf.slilo se p.ak, da se provedenje inonopola žita i s tiin skopčane operadje povjere zemstvima i uprav a m a k o t a r a. Vrhovno vodstvo iinalo bi sc pak predatf poscbnom žitnom v i j eću u irgovačkoin ministiarstvu, koje bi imalo sastojati iz poslanika sviju interesovauih institucija Zemstva i burzovnoga <xlbora. totno se vijeće imalo poimence skrbiti za jeftinu vjeresiju, urcdjenje hambara, pobijanjo neurednosti, kao printjcricc ponečišćenje žita I motriti krenje žitnlh icaldha u Rusiji, kao i jnostranstvu. fzvodjeuje zakijučaka žitnoga vijeća i uprave monopola, imalo se urediti posebno žitno bdijeljenje u ministarstvu frgovine. Nu u juhi 1912. otklonilo je povjerenstvo dtune, kojenm bijaše ta osnova dođijeljcna taj predlog. Na počctku godine 1914. javJjalo se, da se ministar finansija Bark odmah poslije nastupa svoje službe, počeo baviti tim pitanjein. Poiinence da imade natnjem 'isktjučiti s\ r u posreflovnu trgovinu žitom. Imao bi so podići vdik broj elevatora, kamo bi se iinalo žito otpremati iz bambara zemstva, a vlada bi ottđa 'tia te količine isplaćtvala zajntove i predujrnove. 'UjeJno se smjeralo sa provedenjem monopol'a ttrediti žitnu bank u, poimence za eksport žita. Nu i taj Barkov projekt nije izveden, ma da se ta ideja ni u ratniffn godinama nije zaboravila ni napustila. U jeseni 1916. predložio je ministar prcdsjednik Trepo v Tninistarskom vijfeću predlog u pogleđu moitopoliziranja žitne trgovine, kojim bi inonopolom imao nađomjestiti ukinuti monopol alkohola, ali nije mogao prodrijeti svojim prijedlogom. Najveće su zapreke u Rusiji za uvodjenje monopola trgovine žitom pontanjkanje orgattizacije, pa se čini', da će se i najraniji zaktjučak nove ruske vlade jeđva u dogledno vrijetne provesti, tim više, što već sada nemaju dovoljno državnih hambara. Radi se naime o svladanju žetve, koja je primjerice u god. 1913. iznosila 77 niiliiuria tona U vrijcdnostl od ravno >10 milijarda krtuia. Revolucijonarnoj vladi na đalje ne stoji na raspolaganje nužna organizacija, poini'Cnce elevatori i prometna sredstva, a po svoj prilid nećo ih moćl ni stvoriti ni za vrijemer rata. Čini se stoga, da je faj zaključak lih zato. stvoren, da se imajde podloga za rekvizicijtt svih zaliha žita po državl.

Razne Ujesti.

Poslijetfnje brzojovne vijest!. Izvleital njemaCkog vojnos vodstvo. Kb. Bcrlin, 17- aprila. Zapuduo boj'šfc: Eront njcniačkog oriiestolonasljednika: Na Jtisni je u toku jedna od najvećih bftaka ovoga ogromnoga rafa a time i svjetske istorije. Od 6 . aprila traja[a je bez prckida topnička priprema i vatra pemoću sprava za bacanie mina. kojom su Fraiicuzi pokušali, da još nfkada ne dostigimtoni trajnošću, nmožinom i žestinom naše položaje učine zrclima za juriš, naše bateriie da onesposobe za borbu, a naše čete da pokelcbaju. 16. aprila rano 11 jutro započeo je od Soupira 11 a Aisiii do Bethune-a sjeverno od Reimsa na jednom frontu od 40 kilomctara sa neizmjcruom žestinom vodieni pokušaj proboja, preduzet sa jakim pješačkim silama, koje su bile duboko nanizane i podjedm'ko Uadopunjavane novim pričuvama, Posliie podne bacili su Francuzi u borbu nove raase, a izveii su i više sporednlh navala pro. tiv našcg fronta izmedju Oise i Coude sur Aisne. Kod današnje topničke borbe, koja izravnava položaje I stvara široke kratere, nije višc inoguća ukočcna odbrana. Borba sc više ne vodi za jcdnu linijti, nego za jcdnu cijelu đu* boku zoiiu- Tako se krctala borlja za prednje položaje ovamo 1 onanto, sa svrhom, da se štedi sa živim snagama sve ako kraj toga i btiđe izgubljeno ncšto ratnog inaterijala, a da se kraj tog» neprijatelj teškim krvaviin gubitcima odlučno oslabi. Ova ie zadaća, hvala izvrsnom vodslvu i divnom junaštvo četa ispunjena! Jučerašnjim se danom izjalovio veliki franciiski pokušaj proboja. Francuzi, koji su ovim namjeravanim probojem išli za vrlo dalekosež« nim ciljevima, pretrpjeii su veoma teške krvave gubitke, a kraj toga su 11 našim rukama ostavili 2100 zaroblienika. Na ono majo mjesta, gdje je neprijatelj prodro u naše linije, borba još traje. Očekuju se novi neprijateljski napadaji. Danas u iutro razviia se borba u Champagni, izmedju Prunay-a i Auberive. Bojno poljc raširuje se tirne. o<f O is e sve do Champagne. Naše čete idu budućim teškiui borbama u susret punim pouzdanjem. Sa ostalih bojišta na zapadu, istoku i Balkanu ltcma se ništa da javiPrvi žapovjeđnik glavnog slatia pl. Luđenđorff.

Operacija srca. Javljaju iz Praga: Proiesor kirurgije na češkotn sveučilištu dr. Kakula ekstrahirao je nekom vojniku, koji je prije dvtje godine bio ranjen u prsa, projektil izsrca. Ovih dana osiavio je operirani vojuik kiruršku kliniku oslobodjen od svake opasnosti.

Prisilna žeuidba. U Drcutcu, u Nizozemskoj postoji starodrevni običaj, da svakoga mladića, koji ne održi obećanje ženidbe, na ženidbu primoraju, Tako je slučaj bio i neki dan. Mladiči su se sastali na vijećanje, da suđe svakomc seljaku, kfji je obećao služavci svog oca da će jc oženiti, ali je od ženidbe pred samim vjenčanjem odustao- Oko ponoći otišlo je nekoliko stotina Ijudi prcd kttčii vjeroloinnog zaručnika, digli ga iz krevcla, zantoiali 11 pokrivaće i po jakoj studeni bacili na kola te odvcli u kuću zaručtiicc, gdjc je dolazak naviješten — dobošem. Mladič je morao sjesti do zaručnice i zakleti sc, da če s-e 11 roku cd 8 dana vjenčati. On je ovaj puta održao svoju riječ.

BE0GRADSKI ORFEUM

Srljedom Četvrtkom I Subotom PREDSTAVE ZA GRADJANSTVO u 7 sati u veče.

BUGARSKI IZVJESTAJ. Sofija, 17. apriL. *

Maćedonsko bojište: Raspršena su engleska izvidnička oT-J velenja, koja su htjela uznapredovati protiv naših straža sjeverozapadno ori d o j-“ ranskog jezera. U sereskoj niZini kod Barakli Džumaja i koi Kavakli Ciflika zapadno ori Seresai pokušale su jake engleske izvidnice, 4* se približe našun položajima. Na cijclojrd frontu prilično slaba topnjčka vatra.

RumunjsKo bojištct 1 iM'C MOGUČNOST SPORAZUMA SA RUSIJOM. Kb. Haag, 17- aprila

,,V a d e r I a 11 d“ plše r°d 16. o. mi. 0 izjavl austro-ugarske vlnde, kako se či»i gotovo isključenim, da Rusija ne bS pristala na ovaj privremeno neizravnS predlog.

Amerika 110 će pristupiti iondonskom ugovoru. Kb. London, 17. aprila Washingtonski dopisnik iondoitskog ,,M 0 r n i n g P 0 s t a“ javlja, da je predsjednik VVilson poslije brižnog proučavanja zaključio, da bl bilo ncpolitički, kad bi Sjedinjene Države potpisale londonski ugovor ili pristale na jedan formalni ugovor, pretna kojenm bi mogle utanačiti niir samo u spo.razutnu sa saveznicima. Takvo utanačenje Imalo bi za Ameriku samo onda valjanosf, kad bi zadobilo forntii traktaia. No vrlo Jc suinnjivo, da bi takav traktat, za čije je ratificiranje potrebna većina od dvije trečine senatskili članova. bio prihvaćen. , . >