Beogradske novine

Strana 2. ■■ -■ K kn. cijev prema zemlji. knrrdak su ti pod mtSice. pa sn se tako pri hoflu k«o aa itakom pomoglL Oko ponoci sam atigao u bolna.u. Teško ranjeoe tmm tn ostavio, a one. koji au mogil IĆI, ođveo sam u glavnu bolnicu. Pko 2 aata po pono<5i došao Je časnik k puka sa svojim vojnikom i on je do(veo Još 50 ranjenika. Sve niJesmo mogll dalje otpraviti, jer za tako veliki »roj nitl smo Imali noslla, niti bolničara. jJedan dio ranjenika smo natovarili na konje, koje su nam komordžije pozajmile. i poslasmo ih u pozadinu. Kakve J kolike su muke ovi jadnici pretrpili, to ee ne može opisati. Jednog ranjenika sa slomljenom nogom podigosmo, kako Je ro već bilo moguće, na jednu mazgu, a ovu smo vezali za konja, na kome je 'bio drugi ranjenik. Po dva do tri konja morao je voditi jedan boIničaT. vojnik Ui komordžija, jer nijesmo imali dovoIJoo bolničara- Dogadjalo se i to, da Je tako natovarena mazga u pomrčini pala u fainu lli se inače spotakja, pa je ranjeoika zajeđno s feškim ššimarom zbatciia sa sebe. Francuzi i Englezi imaju &a svaku satniju po 8 bolničara, na previjaJištu Lmaju jake »azge, svaka s dva »edia, ua koja se ranjenici namjeste, a cvazge ih odsesu do automobila, koji se naiaze u blizini. Naši đobrovoljci imaju svega dvoja nosila, i ona sn polomnjena, pocijepana i iskrpjjena“. Biio bi sa svim izlišno ova} opis zna kojim načinom komentarisati. Razllčnost, koja zjapi izmedju ovib stvarnih prilika I ništavnih Jraza, kojirna najgori drekavci četvornog sporazuma hoiće da »tješe Srbe, govori tako jakhn { ovorom. da je neumjesno slabiti je ma ojrm našim primjeđbama. Borba za mir u Francuskoj. (Na ročtti brzojav „Bcograd. Nov;na“>. •Zeneva, 6. juna. Van svake je sumnje, da je gledi4e Ribota u pogledu Stockholma utro put odlnćnoj borbi u pitanju. d a I i r a t i 11 m I r. Zendja se pođijeHia u Bva Jogora. Započela je nečirvena agitacija protiv vlade i ratnih stranaka. — | „Journal đu Peuple" piše: Ri- i botov je govor labudova pjesma. Na »jegovo mjesto ne može više đa dodje čovjek, koji znade samo galamiti ali »ezna da rlješi tako grozne krize- U »vim uzbudjenim časovima hoće narođ da btfđe Svoj gospođar. Dolie sa Ribotem, Clemencean-om, Brtendom, Vivianiem, Barthoutom, tim besramno gJupim ljudlma! Ekstremno-radikalni Iist ,,Bomietrouge“ fle pušta se viie pTeko «ra flice. „Actlon francalge" konstantifa sa užasom, da izgleđa kako je sada đošlo CaIteux-ovo vrijeme, P’oiGcarć je danas najnepopulafflijl čo,vjek u Francuskoj. Posvuda je f*šlferio mišljenje, da Poincafć Rusiju podražule nn raf. Ekstfemna ratfla gtranka ffaftl, đa se pfotlv Gail!atix-a povede kazriefli postflpak. Ofl $e optužflje, da rasfHfflje Strajkove, flištl dl?ciplinu kao j da stoji fla čelti katflpafije pfoflv Engleske. Dalja potapljanja u Atlantskorn Okeanu. Kb, Berlin, 6. Jima. VV'olliov ured j&vlja: U At!ftnt 9 kom au Okeanu naše podmornice ptmovnb potopile 22,000 brutto regivtarskih tona fleprijaieljskih brodova. 'Medju potopljenim su se brodovima naluziti: engleskl flftontžafll parni brod „Relugio" (2042 tone) »a 3600 tona flKlJa; jedan nepoznati oaoružani en-

Četvrtak gleski parni brod, po svoj prilici „H»rh>w“ sa 6500 tona zapremine; jedan nepoznati naoružani engieski parni brod tipa ,,Mamia“ sa 5000 *ona zapremine; Jedan nepoznsti naoruiani engteski pami brod sa 4000 tona zapremine 1 engleski ribarski parni brođ ,,Thea“. Sudeći prema teškoj detonaciji. nz koju je potopljen spomenuti nepoznati naoružani engleski parni brod sa 4000 tona zapremine, morao je njegov tovar sastojati iz municije. Načelnik admiraiskog stožera * momarice.

Austro-Ugarska. Iz »ustrijskog carevI»skog vjjeća. Kb- Beč, 6. juna. U Jučerašnjoj je sjednici carevintkog vljeća primljen predlog poslanika Franta, da se u zapjsniku protokoliraju 1 nenjemački govori. Pošto je zbog toga porreban sporazum izmeđju stranaka, ođgodjena je sjednica do 4 sata poslije podne. > PređsJeđništvo je češkog saveza poslalo u ime svih češklh poslan I k a povodom pobjede kod Jimiana general-pukovnikn Borojeviču brzojavnu čestitku, sastavjjenu najtoplijim rijećrma. (Naroviti btzojav »Beogradsk* Novirrac; Beč. 6. juna. Jzmedju stranaka ’došlo je do sporazur.ta u pogledu protokoliranja J nenjemačkih govora n sjedničke stenografske zapisnike. Tim su sporazumom ukJonjene svake daije komphkaeije u torri pifanjti.

Ruski hacs. Pokret za itspostavbauje carizma. (Naročrti brzojav „Beograd. Novina f< ). . Ženeva, 6. Jnna. , „M a t! a“ saznaje, đa se u Trflisu širi pokret zsa aspostavljanje carizma. U vezi s time stoji rarrije javljena vljest o apšenjn vdi'koga kneza NikoJe Nlkolajevića. Ustavotvorna skupštin.f. Kb. Amsterdam, 6. Juna. „AUgemeene Man de! sb 1 a d‘‘ JavlJa Iz Petrograda, da je *ad pouzdano. da će se usiavotvo/na .VKtipštma sastati n Petrogradu. Privremena vlada već je naredila šfo treba, da se pozorižna dvcrana narodne palat« gpr«mi za poirebe ustavotvorne skupštiitc. Vljestl o položaju u ruskoj vojsci. (Narotili brzojav ,,BeograriskiH Novinft"). Rottefdam, 6. Jflna. Vtjesti o položaju u in&koj vojsci vfJo M pfoflvufječne. Petfogradski đopi&nlk „D a 11 y Ne wsa“ ima s tfl Ironta izvjeitthie, prema kojlnia >e otpočela feofgaulzaclja fla sjeveru, a &a Jtigu napreduje. Položaj na fumnnjskom frofitu daje povođa zabrinutosti. Keremkjj pfodužuje sa svojim pokusima, da vojšd idije flovi duh. Razlog Je, kpjhn so cn rukovođi u »vojim govorima, ovaj: Mi tražimO od Nijemaca, dn napuste zaposjeđnate obksti i da se porvuku u svoju zemlju. Ako nas pak oni nehtjednu Cuti, onda je sa svim jasno, da ih mi moramo otjerati, Drugi pak govornici čine sve Što je moguće, da uniste utieaj Kerenskovoga govora, Ističući pri tome, da dio sada nema još zajedničke izJavie savczirika o r&tnim dljcvima. Ketcn»klj poziva rusku vojsku, da podje naprlJed, kao da je Njemačka Jedina zemlja, koju bi trebulo opamctiti. Prije svega treba saveznid Rusije, da so opaniote.

znali,«da moj ]ezik fle može da nadvia* da ni sfim djavo. U tom se pogjcdu nc mogu potužiti, gospodin me je^Bog obdario dvostrukom porcijom. Štcta što nlsum žensko pa do postanem punica. Nije dakle čtldo, što sam tom svojom zdravlcom prosto zaearao tve prisiitne, Kad sam svršio, nasta urnebesno klicurtje: — Živio! Da Bog dfi! Zapjevala se čak i pjesma ,,Na mnogaja ljeta!“ — U kratko; tfiuml, pravi pravcati triumf. Debeli »e l;um moga prijatelja, koji me čas prije cnako Izgrdio što dosada nisam ništa govorio, kupao u ztioju. — Slušaj... ovaj... počc on da se nieni jspričava.., Kako da kažem... oprosti mi... Nisatn ja znao bre, da ti ciiele večeri pribiraš u glavi, pa da onda sve odjednom izbesjediš što ti srce misli a duša osjeća... Ta ti si njentu bre deset puta više dobra i lijepa poželio nego 11 ml svi od reda prisutni svaki J>o tri puta zajcdno. •. Oprosti s toga pu dodH i na moju slavu, da i moji vide 1 čuju, kako moje kumče Ima pametna prijatelja, sto pi§ e romane i ovako lijepo besjedi... A ja sam se ‘om pozivu i odazvao i na njegovoj se slavi napio ioš više ncgo li na ovoj slavi moga prijatelja. XI. „Od prijatelja čuvao m e Bog, od neprijatelja ćuvaću se sam.‘‘ Koliko li ste se puta u svom živo•tu uvjerili o istinitosti te narodne poelovice? I ja sam se o tom na svcjo] .vlastitoj osobi uvjerio. Sastali smo se mi šestorica lz jed«oga mjesta u jednoj arranoj yaroši.

Sve dobri znancl 1 drugovi. Clnilo se, da bi jedan za đrngoga i krv svoju žrtvovao. Zivjeli smo lijepo, voljeli nas svi, i nije bllo svečanijc zgode ilj pijanke a du nas šestoricu ne bi na nju pozlvali. Jedne večeri, i opet prigodom jedne male zabave, sastalo se veliko društvo, ljudi i Žena, momaka i dievojaka. Razvila se zabava da ne može ljepše, pilo se, jclo, igralo, pjevalo, fllrtriralo... Nas šestorica, razumije se, i opet igrasmo glavnu ulogu. Ja kod boce. moj drug Marko kod jeta, pobratim Aleksa kod igre, prijatelj Stjepo kod pjesme, dugonja Andrija kod igre, a debeli Branko kod žena i djcvojaka... U svemu smo vam mi, znate, bili stručnjaci... Ja se doduše u normalnim prilikama bojim ženske i biežim od nje ko djavo od tamjana, ali te večeri ni sfim ne znam šta mi bi, zavrtila i meni inozgom jedna ljepuškasta mala crnka. Crnke u ostalom jedino mogu da tnene obmanu. Za plavojke malo marim, a za one „braunett“ u opšte nikako. Svaku bi od ove sorte rado vidio, koja bi se mene bojala... Kad mi se dakle ljepušasta mala crnka sve sladje i divnije počela da osmješkuje, a vino me i raklja još malo jače „zahvatila", onda sam i Ja dobio kuražu. Prišao sam k njoj 1 započeo razgovor. — Kako vi umijete da se lijepo osmješkujete... — Istina?... — Da.. • istina, časti ml, prava istlna... Veće Istlne uopšte nenia... kunem vam se.. • — Vi se samo šalite... — Ja da se šalim? J«? Ne gospodjlce... beogradske novlne Vojirićke rtf nattraciie ■ Rlgi. Prema vijestima iz Stockholma, n RI g i demonstriraju vojnicl protiv vthovnog zapovjednika Aleksejeva. I**slamci deset divlzija ruskog zapadnog fronta zahtjevaju da general odstupi i izjavljuju, da oni neće više slušati njegove zapovjestL Odstupanjem generala Aleksejeva povećava se razdor izmedju časničkog zbora, koji je odan Aleksejevu, i vojske. Ruski vojoici za zaključenje mira. Kb- Stockhohn, 6. jtsna. ,,A f t o n b 1 a d e t“-u se javija iz Petrograda: Vojnici u V i b o r g u su održali sknpštinu na kojoj je riješeno, daseštoprije mora zaključitimirida jeto sada najV a ž n i j e. Strah od zasebnog mira (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockhobn, 6. juna. Prema vijesti petrogradskog brzojavnog tiređa dionijeli su petrogradski večernji tistovi, đa je pomoćtrik ministra vojnog, pnkovnik J a k u b o v i ć, izjavio u kongresu, da su saveznici izviiestfli privrememi vtaiu. da će oni. ako bi se ruska vojska protivila da predje u oknzivu, biti prtmorani, da sa Njemačkom zaključe zaseban mir, što bi za Rusiju imalo teških posljeđica. Ova krnpna vijest je izazvala vetiko uznemireraje u stanovništvu. Zastupnici štampe obratili su se privremenoj vlar di s pokušajem, da dobijtt o tome zv»ničnu potvrdu. Na ovo je T e r e š č e nk o na najođlučniji H.ičin izjavio, da privremetta vlada nije đosad od sporazummh siia dobila takva poruku, niti ima nzroka đa je ečekuje. Japa;j protivu reskeg zasebflog mlra. (Naročiti brzojav „BeogTad. Novina‘‘>. Bern, 6. juna. Kako ,,M a t i n“ iz New-Yorka javlja, izjavio je u javnom zboru japanski doktor J y e n a g a, šef japanske propaganđe u Sjedinjenim Državama i iićni prijatelj japanskog ministarsko« predsjeđnika: Ako bi Rusija htjela zaključiti zaseban mir, Japan to nebi mogao dozvoliti, on če sve učiniti da tu mogučnost spriječi. Jstpttn treba ratni BtarierijaJ za sebe. (Naročiil brzojav JBsoararfeklh ffcvtna'J Stockholm, 6. juna„tJtro Rosij" javjja: Od Mfeflg vfernerra prestale sn japan&ke ratrae ttabavke za Rusdju, Na pitanje ruske vtade Odgovoreno je, Kaaan nije b stanjn đa izvršuje fiabavke ratnog materijala, jer mora prvo da pođroiri svoj.o potrebe. Neniii i u Krousiađtu. Uzneniireflje pariske š t a m p e. (Nafočlti brzojav „Beogradskih Novina") Bern, 6. juna, Pariska Štampa jako je uznemirena porvodoifi nemira, koji vlada u Kronstadtu, a koji j« upravljon prothni prlvrnieejje vlade. Zahtjevl nisklh JevreJa od v|ade(Naročiti brzojav „Beograd. Novina"), Stockholm, 6. Juna. 'Jevrejski dopisnl ured obratio se iruskoj vlađi s molbom, poŠto dosad jevreiski zahtjevf u raznim izjavama o uslovima za mir nisu biii pomenuti, da odredi svoje držanje prema zahijcvima o potpunoj ravnopravnosti Jevreja u svima zemljama i samoupravi u Pale-

— Gospodjo, recite, nisam ja više gospodjica ... Udovica sam... — Vi... Vi... Vi ste gospodja, udovica? Vfclite to nisam znao ... — Pa eto znajte sada ... Najposlije, zar vam se to ne svidja? — Meni... zar meni da se ue svidja? Ja uopšte više volim gos..- pardon udovice... Boga mi... Znate .,« ozbiljnije su... — Tako... To mi je milo... osoblto milo... — Zar ne, i mcni je milo ... Nego, time je već i moja umjetnost kod žena bila pri kraju. Nisam dalje znao ni mogao uz najbolju volju. Ponovio sam još jedno desetak puta lcako se divno znade da osmješkuje i kraj... Ko da su mi vrane mozak ispile- A ona me ie tako zamamljivo izazivala... — Do bijesa, poludiču ... rekoh čas kasnije svom prijatelju Branku, kad je moja božanstvena crnka otišla da malo poigra kolo. — Poludićeš, tako? Žalim te ed svega srca... A zašto ako Boga znaš hoćeš da poludiš? upita me cn— Zašto? Eto... Pruža mi se zgoda... a ja stojim kao bespomoćan. k&o van sebe... — Zgoda, kakva zgoda? — Da se zaljubim... da započnem I )a jednu ljubav... eto... — Ti?... — Pa da ja... Sta se smiješ ugursuse? Zar misliš da samo tl imadeš patent na to da se zaljubiš... 1 ja sam muško... — Ti si v6, & ne muško... — Čuješ nemoj da me vrijedjaš ... — Glupost... ja tebe ne mogu uvrljeditl... ali priznačeš i sfim da si vi> da većega nema Što se fena tlče...

7. jura« 1&J7. »tiaL N& ovo je ministar TereSčefl* ko odgtovorlo: Odgovarajući oa brzojav koji *te upotili knezu L w o w a. 'zjavljudem. dt privremeaa vlada osiavija jevrejskom narodu da on sim odredi, đa Ji se smatra kao narod ili kao vjeroispovjedna jedinica. Vlada će sebi čestitati. ako uspije. da sebi osigura saradnju jevrejskog narođa za uacljonalni i društveni preporođjaj čovjcčanstva. Obustava rada u petrOgradskhn tvornicama. Kb. Stockholm, 6. juna. ,,A f t o n b 1 a d e t“ javlja iz Petrograda; Od tvornica u ruskoj prijestonici zatvoreno je 20% ,jer se nadnice ne mogu više đa povećavaju kad pri- , nosi opadaju. Obustavila je rad i jedna američka tvomica za gradnju podmornica. Slične vijesti stižu 1 iz ostalih mjesta Rusije. Avet gjađi n Kteva. Kb. Stockholm. 6. juna. ,,A f t o n b I a d e t“ javlja iz Perrograda: Radnički i vojnički savjet brzojavio je minjstrii poijopTivrede. đa u Kievu predstoji glacL

Mjeniačks. Sjedska aizaškog zemaJFkos; viječaKb. Strassburg, 6. juna. U palati zemaljskog narajesirištva otvoreno je 5. o- mj. zemaljskra vijeće Aizaške i Lotaringjje. Namjeanik je otvorio vijeće govorom, koii je ovako zaključio; Blagoslovljena polja AJzaške i Lotaringije ostaše s izuzetkom malenog pograoičnog prostora netaknuta ocž strahote rata. Hvaia budi oprobauoj ratnoj hrabrosti naših vojnilu. i odlučHom vodstvu, aepo-koljebiva volja za pobjedonosni svršetak borbe znaće i nađalje đa štiti našu niernačku Alzaciju f Lotaringiju. Jak osjećaj Ijnbavi prema zavičaju I gruđi zeralje, koja ljubav oduševljava naše alzaško-lotarinško Jtanovništvo, priđ&njeće, o tome mam uvjcrea, da napregrte do krajnosti sve snage zemljine u cilju vlastite zaštite, a tirne i u cilju zaštite naše zajedničke velike otadžbine. U t&m smislu osjećam se jednodušnim s pozvanim predsravnicima zemlje. Misiim, da dajem izraza vaših osjećaja, kad se s bUgodamošću J poštovanjem sjećam junaka, a naročito hrabrih sinova ove zeratje, koji je štite, koji vjerni svojoj zastavi na istoku 1 na zapadu u redovrma naše vojske vrše zvoju dužnost. Namjesnik je završio svoj govor nsklikom u čast caru. Za predsjednika ie izabran dosadašnji predsjednik dr- R i c k 1 i n sa 29 od 46 giasova.

Pokret za mir. Stockholmska konlerenclja. Kb. Bnrlin, 6. juna. O pregovorima njemačkih izaslanika u Stockholmu donosi ,,Vorwarts" ovaj izvježtaj: Predsjednik Troesta je prijate.jiisi pozdravio Nijemce. Ebert je zablagodario, « S c h e i d e ni a n n je podnlo opriran referat o držanju njcmačkih Bocijaldcmokrata prema pitanju rata i mira. (Naročiti brzojav „Beograd. Novuia"). u.i. Budimpešta, 6. juna. „A z E s t“ Javlja iz S t o c k h o 1ma: Srpske socijaliste izvjestlle su stockholmski komite, da im njihova vJada ne dozvoljava da učestvuju u konferenciji. ■ ■ - I T II —« — Cuješ, i opet ti kažem, ne vrijedjaj •.. Nego ako si mi prijatelj, pomogni mi. — Kako da ti pomognem? — Da progovoriš za me koju rlJeč... Ti to umiješ... Znaš, reci joj, da je volim, da uzdišem za njom, da ću se ubitt ako me lie usliša... No... i tako dalje... Ti to već znaš bolje cd mene.., — A koja je to, zbog koje hočeš da se ubiješ? — Eno vidiš . •. ona... ornka ... ne ona na lijevo, nego onamo ona na desno... no vidiš što se tako djavolski slatko smiješi... — Aha... ona .., vidim... dobro... budi bez brige... Znaš da sam ti prijatelj... — Hoćeš li u istinu? — Hoću. •. — Slatki prijatelju moj, . neču te zaboraviti... odužiću ti se... Boga mi, ja bih ga najradje bio izljubio. — No..- no... pusri to... A kada se povrati ta tvoja crnka, onda ću ja doći k vama... Ti se onda odstrani, razumiješ li? .., — Razumijem, pobro moj... Kako da te ne razumijem .., Kad se svrši kolo, povrati se moja crnka sva zažarena na svoie mjes:o, na lijevoj strani kraj inene... Bože, kako li je bila lijepa... — Je li vam vruće? — Vruće... vruće... Uzeo sam lepezu i hladio je ... — Smijem li da vas nešto pitam? započnem ja kod toga diploinatski, da je pripravim na dojazak prijatelja Branka— Mene? Zašto ne? Izvolite! — Hoćete li se Ijutiti. ako ovamo

» Broj 1M. Poijska. P«fl zaian građm Variave. Upravui giavar je odobrio peti (,% Cradski zajam od 75 mflijuna poijskih maraka, kofl Je rtjeSo magistrat grada Var. karve. Lednicki o poljskom pžtartju. P(.trograds.'J dopbrik , D ily N v. « . a imao je razgovor s predsjednikom odbora za regulisanje poJjskih priiika, L e d n i c k iem. Na pitanje, da li Poljska želi da poatane republika ili monarhija, oJgovorio jj Ledaicki, d« Foijsfta polaž v-ću vrijrjraost na svoje narodno jedinstvo, nego r ; « viadalaćku ionrat i da bi rado pami| a j jednog habsburškog nadvojvodu za vladaota, kad bi tirne dobila i auatrijsku Oafirige.

Neograničeni podmomički rat Potophea brod. ' Kb. ParLs, 6. juna. Havasova vijest: Parobrod „Javre" 4C63 ttme, torpedovaaa je i potormo u istoč. nom Sreddzemnom moni. Na brodu je bilt 490 osoba. Ođ posadje se utopilo 80 Arapa,

Borbe na talijanskofn bojištu. PosHje tatforrskog poraza ua Seči kod Jamiana. Kb. P&ris, 6. juna. »Tempi“ javlja: Crnogorski kraIj je poslao svome zetu brzojav, kojim nxu Čestita — s x a j u e t a 1 i j a n»keuspjeheaa Scči! Sta neprijateip kažu q podmcrmčkom ratu. Tri glasa. Tri ođ najozbiljnijih i naj. važnijih neprljateliskili IDstova: đva etigieska i jed&n francuski i to; „J o u rnal of Commerce“, „The Econ om i s t“ i ,,L‘ h o mm e e n ch a f n e“. čujte šta te trezvene i dobro upućene protivničlce Bovine pišn o podmorničkom ratu, o njegovim uspjesima i o opasnos;i, kojoj sporazumne sile idu u susret. „Journal of Coramerce“ izlazi u Ltverpoolu i glasnik je engleskih trgovačkfli krugova. U jednom od posljednjih brojeva on se u poduljem čianku bavi podmorničkim ratom, pa stavlja na dušu engleskoj vladi i publici, neka grade što je više moguće ncvih trgovinskth brodo-va i neka tu izgradnju punom parom ubrzajn. Članak se završoje ovako: „Kako stvari stoje, moramo zahvalni biti, ako inokupni broj seđmičnih gubitaka ne premašuje 50 brodova. Nije zgodno, da već danas sjedimo sebi krv stravičm'm pitanjem, š.a će se dogoditi, ako broj potopljenih brodova, koji se đanas može računati od 20 do 50 na sedmicu, bude poskočio od prilike na 70 do 100. Kad uočimo, šta se sve posljednjih sedmica dogodilo, na tu mogućnost moramo ipak biti pripravni. Glavno je za nas, i biče uvijek glavno: uništavati više podmornica. no što ih neprijatelj može izgraditi. Sva će nam ostala sredstva za suzbijanje podmorničkog rata — kao n. pr. oružavanje trgovinskih brodova nadoknadjivanje potopljene tonaže, bolje iskorišćavanie raspoloživih brodova i t. d. doduše pomoći da preturimo današnju krizu. Ali sva ta sredstva imaju jednu vrlo lošu stranu, a ta je, ,,d a z a v 1 ačeu dugo ra t“. To n i j e z a n a s

k nama dodje na čas moj dobri prijatelj Branko? .— Zašto da se Ijutim? A kakav je on čovjek? — On? To vam je najbolji čovjek na svijetu, lskren. pošten, ne laže nikada... Znate ... on u životu uopste još nikada nije slagao ... ■— U istinu? ... — Kunem vam se... A želi s vama da nešto progovori... ozbiljno progovori... »— On, sa mnom? — Da, s vama... O tom razgovoru možda ovisi sreća jednoga bića... — Sreća jednoga bića? — Kunem vam se... On će vam reći pravu istinu, vjerujte ntu, on još nikoga prevario nije... Zlatan yam je to čovjek, jedinstven... Još nisam ni pravo izgovorio posljednji stav, kad evo Branka — Ljubim ruke... Smijetn li da sjednem ovamo pokraj vas? — O molim, molim... dozvoli mu crnka i ponudi mu mjesto na desnoj strani kraj sebe. Ko da opiše sada moje veselje. Govoriće za me, predobiti, uagovoriti... Bože... i ja ću jednom da vodim Ijubav, da ljubira, da budem Ijubljen!... Jedva sam čekao da se odstranim, da moj prijatelj uzmogne izvršiti povjerenu mu misiju. — Pardon... izvinuo sam se ja.. Vruće mi je... Idem da se malo rashlađim ... — Izvoli samo, izvoli, mili prijatelju... dozvoli mi slatki moj Branko, koga je već moja crnka znatiželjno pogledavala.