Beogradske novine

Broj 154.

Ćetvrtak

BEOGRADSKE NOVINE

7. juna 1917.

Straua 3.

že, no §to se u ratne svrhe potrošllo za južno-afričke vojne od eodlne 1899. do srod. 1901. Nlje vlše nikakova tajna, da •u od početka godine gubici vrlo teški. Niiemci vele, da $u mjeseoa februara i marta pofcopili 1,600.000 tona. Englezi opet kažu, da su Izgubili sarno 1 milljun. Nijemci ulstinu pretjeravaju, all ipak ne toliko, kollko bismo mi mogli željeti- Ako nije moguće uspješnije suzbijati podmornički rat — a jedlno onaj, koji zna šta je more, zna takodjer, kollko je teško podmomicama statl na put — tad svijet mora da gotov bude na činjenicu, da će svakoga mjeseca gubiti ne manje od pola milijuna tona. Najstrožijom šteđnjom. osoblto na polju životnih namirnica. moči ćemo se nekako zio i gore „proturitl", ali i to 'će nam ,,za dlaku" i jedva jedvice poći za rukom."

Najncvije brzojavne vijesti. Socijalistički pokret u Engieskoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Rotterdam, 6- iuna. ,,Dally Telegraph" u svom nvodniku traži od vlade, da osujeti težnje Macdonalda i njegovih drugova. Vlada mora što prije izjaviti da u Engleskoj jedan radnički 1 vojnički »avjet ne može postojati. List završuje: Mi u Engleskoj nećemo revolucilu niti želimo da ašikujemo sa republikanskim idejama. Eksplozija u Parizu. Kb Bern, 6. juna. „Nouvellist de Lyou“ javlja iz Pariza, da je juče bila eksplozija uradionicamazaizrađu materijala za odbranu z mlje, koja je iz osnova sve zgrade pcrušila. U opajegu od dva kilometra nije ostao ni jeđan prozor čitav. Bombardovanje Aigecirasa. Kb. Madrid, 6. juna. Havas javlja iz Algccirasa, da je prilikom vježbe baterija na Oibraltaru noću 2. juna pogTiješnim računom izbačeno oko 20 granata veiićine 30.5 cin na Algcdras bez znatne štele i bez ljudskih žitava. Ministarski savjet je utvrđio taj đogađjaj I umolio vojnog guvernera od A1 g e c i r a* a za tačne pojcdrnosii, kako bi mogao siupiti u pregovore s kabinetom u Lomdoitu. Tajue sjeduicc francuskc komore. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. 2eneva, 6. juna. ,,Temps" i drugi listovi rreklitjju komorsku opo^iciju, da ne čine smetnje današujem giasanju o povjereniu vladiNije sada u piranju samo cpstanak kabineta R I b o t a, nego je glavno pi.anje moćni položaj Erancuske i opstanak četvornog sporazuma. Stanje usjeva u Rumunjskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina‘‘) Bukurešt, 6. juna. Kako ,,A g r a r u 1“ javlja, stanje Je usjeva u zaposjednutim dijelovima Rumuujske zadovoijavajuće- Vrlo malo ima neobradjenlh prostorija. U pojedinini ic okruzima zasadjeni prostor što višo mnogo veći nego li u prijašnjim godinama. Ozimnji plod daće u ttajmanju ruku sredGju žetvu. Pšenica već sada dobro stoji, zob i ječam dobro napreduje, tako isto pasulj i grašak. Francuska ne vodi osvajaiačku polltiku. Kb. Paris, 6. juna. U komori je R i b o t izjavio, da Franmika ae vodi osvajaiačku politiku, nego politiku narodnog prava i pravičnosti. Mi tražimo uspostavljanje našeg posjeda 1 povratak naših provincija, koje nijcsu nikad prestale biti francuske. Mi hoč. nio samo ono, što nama pripada. Na završetku je opomenuo Ribot, da treba biii siožan.

Francuska trtži žlta od Švajcarske. (NaroClti brzojav »Beotradskth Novlna**J Bem, 6. juna. 1 ^NeueZfirlcherZeituug'' Rotvrdjuje jednu vije*t, koja je u prvi mah čudnovato zvučlta, ali ae uporno iirila. Prema toj je vijeati Francuska, zbog vdike nestalice hljeba u nekim departementima, tražiU od švajcarske savczne vlade dozvolu za Izvoz žita, što je vlada na učtiv način odbila. Ostavka crnogorske vladeKb. Paris, 6. juna. Havasova vljest. — Cmogorska vlada, koja Je prfje tri mjeseca iinenorvana, podĐljela je ostavku. BečkJ pjevači u SvajcarskoJ. Kb. Bern, 6. Juna. Bečki muški pjevački zbor posjetio je djmas Hab6burš!d đvor 1 poiožio Je vljenac U vtteškoj đvorani. Koncezat, koji je zbor priredio u Zdrichu pred dupke punom kućom, primljen je s rijetkim dopadanjem.

Zapadno bojište. Portugalske čete na eugleskom zapadnom frontu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Bem, 6. juna. ,,T empi“ potvrdjuje, da su portugap ske oete, koje *e u Francuskoj bore, posjele |edan dio engieskog fronta.

Ratni zajam — osiguranje. Kao što je već juče n.a ovom mjeistu nečeno, uvedeno je kod šestog ratnog zajma osiguranje u svrhu, da bi se i manje imućnim omogućilo da učestvuju u ovako vrk) povoljmom načinu ulaganja kapitala. Uplate Za ratui zajam mogu se činiti i u manjim djoJimičnim svotaina u tokii od potniest ili dvadeset godina. Tako bi n pr. za upisanih 1000 kruna ratnog zajma kod osiguranja na petnaest godina iznosila mjeeečna premija K 4.30 (kod ugarskog ratnog zajma K 4.42). Kođ dvades togadišnjeg osignranja od 1000 K ratnog z ijma izno ih bi mjesečna premija K 3.10 ili 3.15 kol ugarskog ratnog zajma. Osim gore pomeliutili premija ne plaćaju se nikakve spoiedne dažbine. Osiguranje važi od pnog trenutka za svaki slučaj smrti, naročito za siučaj rata. Učinjene upiale nikako se ne inogu izgubiti. Lkikle ko<i drugih osiguranja uplaćeni novac propada, ako osiguranik u prve dvije godine osiguranja prestane s uplatom premije, dotle foiud za udovice I siročad ispiaćuje cij“!u gvotu ratnog zajma, sa odbitkoui dugujuće svote, i u tom s'učaja, ako je samo nekoliko premija djelimićno ili potpuno uplačotio. Upis za ratni zajam i osiguranja prima ispostava foinda za udovice i siročad, sve bankarske ekspozitune i zvanićna mjesta c. i k. glavne vojne gubemije. Grad i okoiica. Gtneunl kelender. D i n a s je ćetvrtak 7. juna ; po starom 25. maja. Rtmokatolicl: Tijelovo; pravo 2 »lavni: Obr. gl. Jovana Krst. — Sunce se radja u 4 03, a zalazl n 7'55 (po itarom vremenu). Oostovanje bečkog „Ralmundtheater-a.“ Danas dvlje predstave: U 4 sata posllje podne „Jcsenje vježbe“, a u 8 30 naveće opereta „Njegova Visost pieše val£ll<“ t.Hoheit tanzt Walzcr“). Prktup lmade l giadjanstvo, a ulazntce vrljcde kao dozvola za slobodan prolaz (Passierscheln) posllje odredjenog vremena. Ktnematografl: Vojnt klno (Koloseum): U 6 snti poslije podne preditava za vojnlke. — C. 1 kr. gradjaniki klno (Paris): U 6 satl poslije podne predstava za gradjanstvo. Ladja tzmedju Zemuna 1 Beograda kreće Iz Beograda za Zcmun od 6 sati u jutro do 9 sati naveče svakoga sata

povoljno, jer će borbena snaga sporazumnih siia „krenutj na gore“, još prije no te mjere dospiju da poberu Uspjeha." * ,,L‘ h o m m e e n c h a i n e“ izlazi u Parisu. On ie organ najuplivnijeg b možemo slobođno reći — i najpametnijeg francuskog državnika, Clemenceana, koji je nekoliko puta bio miniitar i mlnistar predsjedmk, a sad je senator. Clemenceau Je poznat u Erancuskoj pod imenom „razarač minisiarstva“- Jer kad on stupi na tribinu. da sjajnim besjedničkim darom drži jedan od svojih fulminantnlh govoia protiv. kabineta, ovaj se redoviio ruši. U prvo ratno vrijeme politički organ Clemenceaua zvao se ,,L homme libre'* C.Slobodan čovjek"). Ali za ondašnji Briandov kabinet Clcmenceauovo je pero odviše slobodno pisalo, pa je stoga iBriand naložio svome cenzoru, da ukine taj opasni list. No koja je francuska vlada vrstna, da začepi usta Clemenceauu? On je prosto promijenio na*lov svome organu, pa je od „L‘ homnie libre“ napravio ,,L‘ homme enchainć“ („Čovjek u okovima“). Novi je naslov već samim sobom bila persiilaža i prijetnja g. Briandu. A sad čujrno, šta veli Clemenceau 0 podmorničkom ratu: ,,Na svoje veliko Čudo konstatiram, da minfstar mornarice još uvijek objelodanjuje sedmični prijegled o prometu brodova u francuskim pristaništima. Taj prijegled nenia druge svrhe — kao što je već nekoliko puta utvrdjcno ;već da nas ,,v a r a“ o uspjesima podmorničkog rata. S obje strane kanala Živahno se kritiziralo takovo posrupanje, koje nani na djetinjski način uvijek ponovo iznosi pred oči jedan isti brod na putovanju iz jedne luke u druguHoće li ko valjda da tim osporava fakat, da podmornički rat ,,ne ugrožava“ naŠu oj^skrbu, i to na svim poljima? Niko ne Će biti tako sniion. Pa zar da moramo danas, kađ podmornički rat traje eto već čitave dvije godine dana, Još uvijek 1 za nedogledno vrijeme vjeTovati u triput svetu telmiku, da će nas ona togia bića osloboditi. ili zar da zatvorimo oči, pa da se predanio u ruke tajnim silama providnosti? Ima mnogo načina ništa ne raditi; ali ie svakako najklasičnija metoda nerada ta: laćati *e bezveznih i medju sobom oprječnih mjera. I tako vidimo, gdje se naš izvrsni admiraliiet mnogo više trudi da nas prividno izvješćuje, no da usrijedsrijedi •ve svoje sile na gredstva, kojima ona caspolaže da radi, a ne da govori. Sve •tatistike admjraja Lacazea ne mogu nam zatajiti prostu i Jednostavnu rstin u. A pošro je tonaža svake države taćno poznata, s toga i najlošiJi račundžija može sa sigurnošću proračunati, ,,k ollko tomože još trajati“. Zar nije u tome jezgra svega toga? I zar nije to osnovno pitanje, na koje se moraju cdnosjti sva rasudjivanja? Ali o tome ne će niko da zbori.“ * Engleski list ,,Eoononiist“ izlazi u Lonđonu. To Je strogo stTučnjački llst 1 — kao Što mu naslov kaže: „Privrednik“ — bavi se svim granama narodne privrede. Shvatljivo je, da »c članci toga »tručnjačkog organa odvajaju od članaka po drugim listovima suhoparnom formom 1 ukočenom frazom, all se za to opet tstlču utvrdjenim brojkama 1 podacima. O podmorničkom ratu „Economist" piše: Sve do kraja godine 1916. produkcija brodova čitavog »vijeta nije se niti približno primakla „gubitku, što je svijet u brodovima pretrpio“. Od avgusta 1914. do konca decembra 1916. plo,veća je trgovinska tonaža očitovala člsti gubitak od 6.3 milijuna tona. Prema tome ostalo joj samo još 24 milljuna tona za druge svrhe, osim za čisto ratne. Sama solunslca vojslca troši više tona-

Otišao sam na svježi vazduh i uživao, velim vam uživao... Bože, a kako mi je srce samo poigravalo, htjelo jc da raspukne... Od sreće, razumije se... Ta poznam ja svoga Branka. Uspjeti će on, 1 te kako uspjeti... Reći će joj sve onako, kako to samo on razumije ... A onda... Nego nisam mogao da Izdržim. Povratio sam se u dvoranu, ali tako da me moja crnka pa ni Branko nijesu mcgli opaziti, i dovukao sam se iza njihovih ledja ti njihovu blizinu ... — Gospodjo... govorio joj on... Jedan čovjek uzdiše za vama, umirc za vas... — Za mnom? — Da, za vania.... Uslišajte ga... Ta on vas tako strasno ljubi... On će vam biti tako vjeran rob ... U rneni je svaka žilica nodrhtavala. Oh, slatkl moj Branka halco on to lijepo razumjje... Bio sam kao u Vrućic*, razumije se, od inilinc ... — A ko je to? pitala je daljc moja dražesna crnka. — J a... gospodjo... ja glavom ... Uslišajte me, ne odbijte me... Držao sam, da će me udariti knplja... I kako nii je god čas prije bilo vruće, osjećao sam, da me uhvatlla groznica... a Branko, taj lupež, pričao podjednako dalje lijepoj mojoj crnki, kako je voli, nelzrhjerno voli, kako je ne će nikada iznevjerlti, kako će samo ljubiti nju, kako je on ispravan, jedinstven Covjek, kojt joŠ nikada nl jednoj ništa stagao nije... — Da... vjerujein vam... To

mi je rekao i vaš prijatelj... čas prije... — Vjerujete li mi, u istinu? — Vjerujem... jer mi je on to rekao... čula sam za njega, da je kod žena i suviše pošten... on mi ne bi slagao... Da mi je ko drugi to kazivao, ne bi mu vjerovala... Mcni se gotovo zamaglilo pred očima... Moj je prijatelj već ljubio ruke lijepe moje crnke!... Pobjedio Je na temelju moga vlastitog iskaza, pobjedio z a s e b e, ništarijo ni jedna kod moga vlastitog ideala... A ja sam ga magarac poslao da govori u moje ime, da nju predobije za mene... Lijepom li sam vuku povjerio svoju ovcu!... Izgubio sani svaku volju za dalju zabavu. Ni rakija mi više u slast išla S“S, a Oitda niožete da pojmite kako mi je bllo... Jedva sam čekao da podjemo kući... Sjeo sniti u Jedan ćošak 1 najradie bih bio zaplakao... Takvo li Je dakle prijateljstvo na tom svljetu? A Ja blh za moga prijatelja bio sprcman i život žrtvovatl... To mi je sađa nagrada... U takvom me rasi»loženjii susretne malo kasnije sada več Brankova crnka — Šta vam je? Šta ste tako tužnl? — Ja?... — Da vi, nego ko drugi... Držite se kao da vam je kuče ođnijelo pečenje... — Ootovo da i jest tako gospodjo... ]

— Kako? Šta vi to pričate? A ja sam držala, da ćete se tako veseliti... — Čemu? — Čenm? I vi to još pitate? Eto.. zbog Branka... Sami ste mi govorili za nj... pa znate ... vi iniate pravo, zlatan je to i Jedinstven mladić... Zar ne? — Jest, jest... zlatan... i te kako zlatan... Sta ćete, morao sam sad i pod silu da ostanem konzekventan, premda bih Joj najradje u lice iskresao, kakve Je sorte to njezino zlato... — Vidite... pa zato sani 1 tako sretna, što sam se s njime upoznala... Hvala vam, to je vaša zasluga... Ne ću vas zaboraviti... Plemenit ste vi čovjek... Dajte nii ruku... Tako... Još jednom najljepša vam hvala za to... To reče 1 odskakuta ko ptica kakva 1 opet k — svome Brankti... Branko me je medjutim izbjegavao. I meni je doduše ispočetka biio mrsko, da sc s njitne sastanem, nu kasnije sam upravo tražio priliku, da se s njime porazgovorim i nakon svega toga junačkl prtupitam za njegovo zdravlje. Ta mi se žeija konačno ispuni. — Zar tako ti meni učini Branko? — A da kako sl ti mislio? — No čuješ... ovo je već vrhunac drskosti... Meni se upravo činl... — Šta tl sc Činl? — Da nismo na icmljl... — A da gdjc smo onda? —Negdje na Marsu 11! sllčno...

o 1 1 m u 1 iat poslije podnc. Polazak lz Zemum ta Beogrsđ od 5 80 njutro do •‘30 naveće tvakoga aata o a I m ■ 12*80 poslljc podne. C. I lc vojalčkl dom: Citaonlca, •oba za plsanje I Igranje, kantlna. Otvorcco od 7 latl ujutro đo 9 aatl na veče. Slobodan prtitupsvakom vojnlku. Pllvajuće kupatiio na Savii Privremeno otvoreno samo odjelenjeza čaanike. Do 11 aatl prije podne mogu te kupati aamo goapodje; posllje toga vremena gospoda. ,,G r a n d H o t e 1“: Dncvno koncerat Početak u 6 satl posllje podne. Posjeta bolesnlka u bolnlcama: U bolnid .Brčko': od 2—4 aata posllje podne. U bolntci ,Brflnn“: od 9*80—12 aati prije podne 1 od 2—4 aata posllje podne. Red službe Božije na Tijelovo. Danas na Tijelovo (četvrtak, 7. Juna) služiće se: 1. U pol 7 u jutro u župskoj ckvi (Poslanička ulioa) tiha sv. misa. 2. U 8 sati svečana sv. misa u konaku, kojoj Imade svatko slobodan pri•tup. Poslije sv. mise kreće tijelovska procesija kroz Kralj Milanovn, Resavsku, Poslaničku ulicu i vraća se kroz kapiju u Poslaničkoj ulici natrag u konak. Pr\ 7 i oltar će stajati pod portalom novoga konaka, drugi na ćošku ulice MUoša Velikoga, treći na ćošku Re•avske ulice, a četvrti u Poslaničkoj ulicl pred ulazom konaka3. U pol 11 poslije procesije sv. j misa u župskoj crkvi. 4. U poj 7 poslije podne pobožnost u čast Srca Isusova u župskoj crkvi, koja će se 9 dana u Isto .vrijeme obdržavati. Odlazak dra. Ljudevita Zitnpermanna Iz Beograda. Kr. hrvatska vlada pozvala je u Zagrcb natrag na službovanje dra Ljudcvita Zirnpermanna, državnog odvjctnika (tužioca), Loji je bio dodijcljen na službovauje kod glavne vojne gubemije u Srbiji. U Beorgrad je došao u februaru 1916., gdje je preuzeo I preuređSo „Passamt", Na tom je mjestu u brzo stekao poštovanje gradja:;itva zbog rvoje ausretijivosti. Dr. "Z i mperm ann djelovao je u Beogradu i kao profesor u „Upravnom tečaju“ o „policiji *. Napisao je ovdje i studiju „Poiicijsko pravo“. U Topčideru. Ulaskom sve više i više u ijelnje dane, Topčider dobija sve veći značaj za Beogradjane. Mirisne lipe 1 krugovi zasadjeni lijepim ljetniin cvijcćem i sjeuoviti hiadovi Koširtnjaka, starl platani 1 grmovl topčiđerskl i nehotice privlače nas, da tražirno odmora u niima. Svakoga dar.a od ranog jirtra tramvaH za Topčider puni su ili đfaka, koji aa knjigom u rud hitaju ndkoj zgodnoj klupi u prijatnom hladu, da provedu dan, iii koje dante iH gospodina, đa na svježem vazđuhu pri čtstom zraku provedu ove top!e časove ljeta. Poslije pođne u Topčideru vri. Sve «u staze puue mladeži i starih duša, koji svi traže oclmora u ovoni cHvnom zelenilu I svježinl. Topčiderska polja puna su raznovrsnog mirfsavog cvijeća, gusta zelena trtava zauosi vas svojim divrrim mirisom ljekovitog biija. U iurrti i sa svakog džbuna 1 grane čuje se vesell cvrkut slavuja 1 kosa. Na proplanku so fgtra zec, a lz daleka se čuje pjesma kosačeva. Pred svima topčiderskiin kaianaina je puno. Kod ,3 u r d e 1J a“ na onoj lljepoj uzvišid odakle se vidl do Topčider, vriJeđna krčmarica, još Iz starog doba, trudi se da zadovolji svoje goste dobrim vlnom, tom. „najboUom medednom", pored ovog dlvnog vazduha. A ,,S u 1 j a“—-Dušan, stara dvorska buđala Beogradjana zanima aoste svojim „umilnim" pjesmama 1 svoJom ,,tamburom“. Oko tramvaja se tiska i gura, da se dođje što prije do mjesta. Dječaci trče tamo-amo, nudeći bonbonie, „karamele" I

— Na Marsu... budi Bog s nama, a zašto? •. • — Pa zato, Jer na zenilji žive Uudi,.. — A zar mi nismo Uudi? — Ha-ha-ha... morao sam se ja pod $Hu da nasmijem... M1 pa Ijudl..Kraj ovakvog podlaštva i ovakvog licemjerstva?... Zar nas inože ko da smatra ljudima? ... — All prijatelju.. * — Prijatelj ti je magarac, a ne ja ... — Slušaj, ne vrijedjaj... — Dabome... ovo je sad uvreda, a kod si 4i niene ranije nazvao volom to nije bila uvreda!... — I nije, Jer ti i jesi vo, a ja magarac nisam... — Oospodine! — Da, gospodine. .• Jer kad ne biste bili v6, ne bi drugome povjeravali niisUe posrednika za Uubav kod žena... A to valjda znate, da ni jedan posrednik ne će da radi bez kamata... Onaj, koji bl to učinio, bio bi inagarac... Zato vidite ja nisam htio biti magarac, ako ste već vi ostali v6.. • A sada se prepOTučam gospodine prijatelju... Do sutra ćete se otrijezniri i uvidjeti da imadem pravo... S Bogom, morain da hitim, da sprovedem svoju novu golubicu. Takav vam je, vidite, današnji svijet. I najtješnje se prifateljstvo raspline u ništa, kad Je po srUedi osobna korist, Hi kad Je, kao u ovom slučaju, po srijedl — lljepa žcna.,. O ,,dlvni“ svUcte — scbKčnost ti Je ime •..

drugo. „Haide Iadna voda, za mtada go4 •poda“, viče Jedan zajapureni mladi pnšafj nudeći lijepu zdravu vodu sa topčiderska česma „Evo lijepog cveća“, vttSe jedm> nraia prodavačica. A jedna mala se&ri hvaii svoju robu — iadnu vodu đamamal riječima: ,3vo ladne vodice za leoe gdU spodjke". I tako sve dQ mrkk noći, kada se opet svie vraća u lijepi Beograd, da provedo noć, pa da opet sutra u jutru dodje u ovaf raj zdravjja i života. , Pomen porodicl Šumkarac. U subotu 9. juna u 10 sati prije podne «s ojfpt.j'Jd ‘iz fojq Bjoojcđ — nqoj3 bo godišnji pomen pok. Vojislavu Sfc Šumkarcu, učitelju; njegovom sinu Stevanu V. Šumkarcu, pravniku iVv »odine trogodišnji pomen'; i njegovoj kćerl Nataliji — Seki V. Šumkarac, filozofkinji II. godine, trogodišnji pomen. Porodiea moli srodnike i prijatelje da prisustvuju ovom tužnom pomenu. Bečki ,,Raimundtheator“. U Jučerašnjem izvještaju o izvedbt „Jesenjih vježbi“ pomutujom je lzostalo prikaz o glavnoj ženskoj ulozi barunice; koju Je gdjica Adida B a u m, predstavivši se prvi put beogradskoj publici, glumačkf I pjevački odlično lzradila, 6emu Je mnogo! doprinijela njena krasna pnjava i školovanf joj glas. Javna prodaja. Sutra 8. juna ove godiue prije po, diie u 9 sati održaće se po odluci starateljskog suda javna prodaja zaostavštine pok. Mare P i p e r i n, u njenom •tanu u Takovskoj ulici broj 23, na koju se pozivaju kupci, da na ovti prodaiu dodjuPomoć za Juni. Priznanice za pomoć za mjesec i unl izradjene su do broja 2600 i izdaju se od sutra u zgradi zapovjedništva grada Beograda u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 7, u sobl broj 57. Ured dauas ne će raditi sa strankama. Priznanice se lzdaju samo o d 3 1 /« do 5 1 /* sati posllje podne. Sutra dan po prijemu priznanice o d 8 d o II sati prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad isplaćuje pomoć. ftako prilikoin prijema priznanice tako isto i prilikom primanja same pomoći na blagajni c- i k. okružnog zapovjedništva Beograd-grad, potrebno je imati uza se redarstvenu legiiimaciju, radi ustanovljenja Indentičnosti. Uspjesj „Juuaka iz Like“. Nenia dana a da nam iz bllo koga mjesta unutrašnjosti ne stigne brzojav lli pismo o velikom uspjehu, što ga postizava poznati atleta Marijan Matijević, „&/aak: lz Like“ sa avojim predstavama, špo' lh priredjuje u dobroh'orno svrha On s\ T oju toumeju nastavJja, pa na to upozorujemo naše čitoace u unutrašnjosti. Vojno parno i kačno kupatiio. Ovo je kupatilo danas otvoreno od 7 sati u jutro do 12.30 u podne. NogometNa igralištu iza c- i k. pričuvne bolnice ,,Brčko“ održaće se danas po*Hje podne jedna pokusna igra. C. i k. vojna lica, koja žele kod ove igre saučestvovati, pozivaju se da dodju.

L. Schick: Pravo ratnog invalida. Ratnim oštećenikom — ilj kako so »lužbeno kaže: ,,kriegsbescliadigt“ — jesf svako, ko je uslijed osebujnosti ratne, •iužbe pretrpio štetu u svom tjetesnom iii dušeraom integritetu, izvršivao on svoju službu na fronti, u etapnom području Ui u zaledju- Pojam se nekadašnjeg invalida dakle silno proširio. Svojedobno nastojanje vladara, da za' svoje zaslužne borioce, većinom vojnike po zvanju, osnuje bolonije Bi im daje prilike, da u posebnom inivalidskom domu bezbrižno sprovode konac života, pnomijenilo se u vanredno razgranjenu, zakonom zajamčenu obvezu države, đa svaki ratni oštećenik nadje priUke za svoju daljnju privredu. Briga je za ratne invalide danas dio Javnog prava. Kao što časnik i Činovnik ima pravo, da nakon dovršetiih službovnih godina dobije svoju mirovinu, tako ima svakl invalid, naime svaki ratni oštećenik pravo na pomoć državnu. Aii u sadanjem se je svjetskon; ratu silno promijenUa svUest javnosti 1 osjećaj društva. Shvatila je ne samo država, več i sav narod, da se je pravni odnoi 8aj ratnog oštećenika sasvim promijenio i morao promijeniti. Pristojbe su nemoćnika u austrougarskoj monarhiji prema mirovinskom zakonu odredjene po činu: obični vojnik dobiva 72, razvodnik 106, desetnik 120, vodnik 144, stražmeštar 168, a zastavnik 216 kruna godišnjUt. Ranjenički dopiatak — bez obzira na čin — kod teške rane, gubitka oka 96 krana godišnjih, kod gubitka noge Ui ruke, teške ozleđe ua glavl, oštečenja oka uz gubitak drugog oka 192 krune, a kod potpune sljepoće ili gubitka ili nesposobnosti obiju ruku ili rogu 288 kruna. Uz današnju su umanjenu kupovnu snagu novca ti izncsi tako neznatni, da nemoćnik živjeti ne može od te nvoje miroyhic, pa kad se ne bi sustav potpuno prornijenlo u obskrbl invallda, opet fcismo doživjell sramotu, da bi p r o s j a č i I i muževi, koji sit za svoju domovinu stavili na kocku svoj život i svoje zdravljM Država se nije ograničila na to, da je