Beogradske novine
Strana 4
giedlnc 1915. ustanovila osobne doplatke u lznosl Rodlšnjili 96 kruna, 192 knuic i 288 kruna, u izvanrcdnlin shiJajevinia i više, vcć i oni obiteljski člano'. i uenioćnika. koji so no mogu sami uzdržavati, dobivaju dalje svoje državne potpore, a sami ne' moćirici već prema stupnju nemoćnosti 60, 120 ili 180 kruna. Svi su ovi iznosi premaleni za pristojno tizdržavanje, a nc ćc se moći naći ftrilko novaca, da svaki nemoćnik niožo bezbrižno žlvjeti sa svojom obitelju bez ikakovog svoga rađa. Pravo je i'.v. lkia stoga pošlo drngim smjerom: svakom nemoćuiku daje država, podupirana karitativnim ustauovama, naravski, sasviin bezplatno, prilike, da se izlijeei do tog stepena, kako bi mogao sam privredjivati krult za sobe i svoju porodlcti. Pravo je netnoćulka spojeno s dužttošću, da se dade izlijećrti, pa nauči zanat i vješthm, kojom će
se tnoći sam uzdržavati. Ne čini li to nemoćnik, ne mari li, da se osposobi za zvanje bilo novo, biio dosadanje, ue čini li dakle svoju dužnost, on g'iibi takodj t pravo na to, da se država za ttj brine. l.iječuička je znanost postigla zamjcndh uspjeha: vrjo, vrio se rijetko nadje nemoćnik, koji se ne bl mogao, samo ako »am tomu doprinose svojfan marom i radom, osposobitl za to, da se sam uzdržava. Zia svakl rad, potpuno nesposobnl nenioćnlci, smjestit 6e se u lnvalidskim domovima ili bolje reći u posebtiim bolnicama ili će prcnta čutu dobiti uz pristojbe poš i nemoeničktt opskrbu izmeđju COl i 854 kruno, uz to i ranjenički doplatak i evearttalno osobni đoplatak. Ova ćc se beriva jamačno poslije rata podići. Otvorit će se tu široko polje rađa za društva i korporacije; razvit će svoje blagoh r orno djelovanje središnji županijski i gradski odbori; radit če 1 „ZltlnDom“; sjetit će se svoje dužmosti i svaki pojedinac, u koga ima srca i čuvslva, kofemu nije stjecanje novca glavita i jedina svrha života. Uz ove za rad potpuno nesposobne preostaje ona goletna vojska ne.noćnika, koje će invalidske škole privesti zvanju, u kojem mogtt uspjevati. Tu siino rade država, vojrte 1 gradjan-
ske obiasti. Brojue su naredbe, koje govore o utiapređjlvanju izcbrazbe ratnih oštcćenika; snažan se rad razvija i u emincntnom je navodnom imtercsu. da Hrvatska na tom polju ne zaoslaje za ostalim dijelovitna monarhije, kako se ne fci pos'jeđice rata u iirvatskom narodu jače osječale nego li kod ostalih naroda. Sav narod inta ovdjc svoju dužnoist; nastaje pravo invalida ne samo naprama državi, već i pretna cljelom tiarodu. Nemoćniktt se mora 'đati prilike, da izkoristi svoje sposobnosti; u Njemačkoj i u Ugarskoj počeia je ona veličajna ideja, koja je i u uas naišla na tople simpatije; da se svakotn boriocu, koji je branio i odbranio domovimt i stavio svoj život na kocku, dade takodjer malen dio te domoviue, da svatko, tko je zanimanjetn poljodjelac ill inta želje i sposobnosti, da to bude, bude i zemljoposjednik. Bit će tu nekih potcškoća, pročl će nekoliko godina, dok kapitaliziranjem renta postane to zemljište neograničeno viasnlštvo invalida, ali tko će sam htjeti, ntoćl će da se kao sk»bođan seljak satn izdržava. U svakom zvanju, prl svakom se ispražnjenom mjestu mora pitatl, nlje 11 ono podespo za invalida, a ako jest, bezuslovno imade prvenstvo invalid. Poduprijeti trebarno invalida zanatliju, invalida trgovca; r.e traži i ne smije datias invalid tražiti milost, sažaljenja ili dara, već tek svoje pravo, da rnu se dade prilika, da iza rata u vrijeme sretnog mira, svojim radom privredjuje svoj kruh. Nemoćnik osniva svoje zahtjeve na javnom pravu- Ako je slradao, makar kao vojnlk i u vrijetne rata, aslMed željeznlčke nesreće, poradi kaznenopravne krivnje treče osobe i opće iz kojegagod privatnopfavnog naslova, on inta isto pravo na jjoipunu odštetu, kao 1 svaki drugi gradjapln. PravQ invalida ne rnože se iscrpstl povcem, jer nema tog novca, kojlm bl se ptaknadio gubitak ruke ili oka. Prilika po r gućnosti potpimog izliječenja. prilika, da svojim radotn sam uzdržava, vanrerđno ie pravo svakog invaHda naprama državi t društvu, ali kao svako pravo ono radja takođjer đužnošću. Svojim sustavnhn raiiom, marljivošću l spremoin ne će nemoćnik stvaratt sebl •anio svoj opstanak, već će kao svjestan, iekusan ekmenat, kao čovjek, koji je potpmio izvršlo dužnost, steći takodjer od(ično nijesto u narodu. Uz ovakov rad nemoćnika nie će biti nikoga, tko ne bi toni uemoćniku prizitao pravo na sretan i slobodan žtvo*; priznat će ntu se potpuna , ravnopravnost, b!t će važan čtnbenlk u iavnom životu. Riječ nemoćnik izgubiće fvoje ziiaćenje; pravo invalida kulminara u toin, da invalid bude moćan i neo\risan, ?voj na svom.
Narodno zdravlje. Pljuvanie i pjjuvaonico.
Pljuvačkom 1 onim što se kašljen iebacuje, ntogu se razne bolestl preno ’iiti, upravo ona Je giavni prenosilac za jaze. Tako se na primjer na taj načii slri difterija (gušobolja), šarlah (skrle tiua), mrasc, influensa, zarazno zapalje BJ® pluća, zaušnjaci, zarazno zapaljenji >zga 1 t. d. A. to več davno znamo, d naročlto tim putem prenosi sušics tberkuloza) pluća. U pljuvački i is , fljanom t ,šlajmu“ jektlčavaca ima p J dJekada nebroj zaraznih klica, p, ko se na sve atrane rasipa, tnože las iio I drugoga zarazltl- Razg&zi se, sasu
Cetvrtak ši se, pretvori se u prait, pa onda I opet dospije u čovječije tijelo. Ili na njega neposredno prione, ili je s prašnjavim vazduhom disanjem u sebe primimo. S toga ljekari svakom — naročito onima, kojl kašljn — savjetuju, da ne pijuju na pod, nego uvijek u naročitl za taj posao zgodan sud — u pljtivaonicu. I s toga je sada već na sve strane prikačenih i prikovanih tablica s natpisotrt: ,,Ne pJjuj na pod“. Šta više, 1 sama vlast strogo zabranjuje, i gdje se svaki onaj osjetno kazni koji bi na javnom mjestu a u zatvorenom prostoru — na. pr. u gostionicl, kafani, školi, čitaonici, pozorištu, tramvaju, ladji, željezničkim čekaonicama ill kolima i tako clalje na pođ pljuvao. Najposlije i sama pristojnost fo zahtijeva . • . a i čistoća se tako najbolje održava. Pored svcga toga još se nije dovoljno uspjelo, da se svijet na taj red navikne. Još se na to slabo pazi, i vrlo je običua pojava, da baš kogođ i od „otmjena svijeta" pljune gdje stigne, pa još ouu loptu Ispijuvaka izgazi. To mu je kao neka vrsta pažnje prema drugome, da onaj gad ne gleda, a 1 ne sjeća se, da je baš to mnogo odvratnije i — opasniie. Nije od djetinjstva naučio drukčije, pa se i nehotice — i pored tabliea i policijskih zabrana — zaboravi. Ali šta bi vrijedilo, da se pljuvaonlce baš i sjeti kad god se nakašlje, ako mtt ona nije gdje u bllzini pred očima i pri ruci. S toga je — prije svega potrebno, da svaka kuča, svaka porodica nabavi pljuvaonice tt dovoljnom broju — tako. da se bar u svakom prostoru po jedna nadje. Bez pljuvaonice, šta više, ne smije biti ni kuhinja, ni hodnik, ni nužnilc, a za stepenice je otia još potrebnija — već s toga, što se čovjek na stepenioama jače zadnva, pa onda, naravno, i češče zakašlje. Ne treba ni napomenuti da ih naročito valja učesto namjestiti po Javnim lokalima na pr. po škojama, kafanaina, pivnicama, kasarnama i t. d. Gdje se pljuvaonica niora u drugoj ili trećoj sobi tražiti; gdje se duž cijelog hodnika ili do u dno lokala mora proći, da čovjek do nje dodje; tu će naravno, po gd.iekada na pod pjjunutl i onaj, koji inače ne bi to učinlo. Valja, dakle, pljuvaonice najprije spremiti, pa tek onda tablice prikuoavati. Ali ni svaka pljuvaonica liije podesna. Pijuvačka i sve oivo što se kašijem izbacuje postaju tek onda opasnl, kad se sasuše i u prah pretvore. Prema tome ni čitav niz pljuvaonica ne b! nmogo vrijedio, ako bi se njihova sadržina lako mogla sasušiti i u prah pretvoriti- S toga je pravilo da se pljuvaonice ne pune materijalom koji je suh I sitan, ili se lasno sasuši i usitni — kao što je na pritnje>r pijesak, pepeo, kavena droždina, strugotina, prah od uglja ! tako dalje — nego vodom. Pa ni vodom se ne naliju do vrh ruba, nego tek samo toliko, da im se dtto pokrije. Prepune pliuvaonice časom se preliju, a suviše malo vode brzo ispari — naročito ako je pljuvaonica ukraj peći. I od oblika pljuvaonice mnogo zavisi. Glavno je, da pljuvaonica čvrsto stoji, kako se ne bi lasno preturiia, i da se iz visine može u nju lasno pljunuti. S toga joj i dno i grlo moraju biti široki. Još j© zgodnije, ako pljuvaoiiica nije na podu, nego toliko u visinu podignuta, da čovjeku dopre do pojasa — dakle oko nietra nad zemljom. Danas jo već sve to lasno udesiti, jer se na sve stnane grade pljuvaonice na načiu, da savršeno odgovaraju svojoj zadaćt. Po sebi se razumije, da pljuvaonicu valja Čisto držati — dakle svaki dan ouu vodu i nakupljenu gnjilatinu iz njih (u nužnik) izručiti, pa ih onda isprati a po gdjekada baš i isparlti. Lakše i savršenije se pcru i člsto održavaju one pljuvaonice, kojima je površina kao staklo glatka. S toga su najprakličnije grnčarske (loučarske, zemljane), porcclanske i metalne gledjaisane pljuvaonice. Vrlo je važuo, da je pljuvaonica uvijek na vldnom mjestu, kako bi odmah svakom upala u oči (da je ne tražl) ali opet tako zaklonjena. da nlie na pntu, kako je ne bismo u hodu nogom prevrnuli- S toga joj Je najzgodnije mjesto gdjegod u otvorenom, prlstupačnom budžaku kraj zida, izmedju zida i ormana, izmedju zida I stoja i tako dalje. Valja je sklanjati i od pasa, mačafca i poznato žtvinc, pa baš i od muva. Ko hoće da j’e pouzdano od životinja sačuva neka u nju sipa vođu, u koju ima rastvorene karbolne kiFeline i'i bzola (iz apoteke). Zivotlnje, a naročito mttve — b eže od stnrada tih jedlnjenja, a ti rastvorl utamanjuju donekle i zarazne kllce (dezinfikuju). 2 Pljuvaonica' za kajljava bolcsn k?, koji ]o u postelji, valja — u glavnome — da odgovara tim istim zahtjevima. Oblčno je od porculana, sa zaklopcem, a tako uđešena da se 1 teži bolesnik bez tudje poraoći može njome lasno poslužiti, a da se od ispljuvaka ništa lte prospe. Ljudi koji su na nogama i fđu modju svijet za svoj ni poslovima, a mnogo kašlju 1 jako izbacuju, najbolje će učiniti, ako uza se nose zgodne bočico, u kojo mogu pijuvatl. I takih bočica ima na prodaju u apotokama i drogrrijaina. _ AH no treba zaboraviti samo, da mi najbolje pljuvaonice nlšta ne vrijede; da au, šta višo, još voća opasnost ako lh čisto ne držimo, a da po gdjekađa dobro poaluži i najobičniji sttd s vodom, ako ga svaki dan Ispraznlmo, operemo, svježom vo4om nalijemo i s*vjes.no upotrehirno.
BEOGRADSKE NOVINE Trbušnl ogan] Ul tifus. Ovo ie nagla prilepljiva bolcst, koju prouzročuje tifozni bacil. Ovi bacili izlučujtt se najviše sa izmetinama bolcsnika. Već neznatne tnrožine istili mogH pronzrokovatl kod zdrava ćovjeka bolest To sc zMva, ako takvo izme>tlne onečiste postcijlmt, ritbije, haljine, posudji kao 1 ine predmete, a čovjck dolazi s njima u dodtr, ne pazeč na zdravstvene propise. Zdrav se čovjek tnože zaraziti tifusom, ako se hratii tnlijekom, voćem, zeIjem, salatom itd., što su zaraženi ovim bacilom. Tako lsto može nastati tifits, ako eovjek pije vodu, koja je okužena tifusovim baciiima. Tifusni bacili dospiju tako kroz usta u žcindac, te tt koliko tu nijestt tmištcn! djclovanjem žcltidačiie kiseline, dolaze i tt tanko criievo. Tu proizvedit onl upalu, iza ttpale nastaju obično i čirovi crijeva. Kad se počint čirovi čistiti, može lako uastati krvarettje istih, 5to je vrla pogibel.ino za bolesnika ili pače niože i puknuti koji čir, uslijed čega se prokine crijevo na tom mjestu. To obično vodi brzo smrti boiesntka. Prenta tomu ie trbušni oganj bolest tankog crijeva, zatim ostalog tljeia, što ju j'e picvttzrokovao tifoz: i baci!. Zttakovi b lesti: Čovjok, koji oboii od ogaja, osjeća u početku veliku slabost i mnornost. Nema volje za posao ni za jelo. Toplima tijela postaje postcpcno sve veća, s'an je isprekidan. Tijekom bolestl često se pojavi buncartje, osobito ttoću; bolosnik pri toni nije pri potpiuioj svijesti. Po tijolu bolesuika, osobito po prsitna, trbuhu i ledjima izaspu se tt drugoni tjedmt bolesti crvene pjeejce. Bolesnik i Je u početku rijetko t>a dvor, kasnijc nastaju prolijevi. Izmetiue su žitke, žućkasiosmedje boje, te se mogu prispodobiti s vodom, tt kojoj se je raskuhao gnašak. Trbuh Je obično nađttven, no pritisak nešto bolan, slezena natečcna- Jczik je stih i obložen. Oganj traje u lalđm slučajeviim 2 do 3 tjediia, teški slučajevi 4 do 5 nedjelja. Oganj se tnože pojavtt! u svako doba gođine; no najvlše ima ognja u ijetu l jeseni. . , r Obični a i česti pratioci bolesti bili bi: Upala ždrijela, gria, prehlada i upala pluća, ttpala bubrega, upala sređnjeg uha, ttpala mozga, upala mozga, upala zglobova, triišičja 1 živaca. raztti čirovl i gnoj>enja.
Zarazna crijenica. Zarazua je crijenica (—- rubeoLe —) slična dobractt, ttpravo liajblaža dječja prelažljiva zarazna holost. Rednje su njezine rijetke. Počinje se pc>s\e neznatnom vrućlnom, kihavicom (in.'tfjavicom) i la' i n kašljem; kadšto netna ni tih pojava. Za tnalo sati ospu čitavo tijclo maleue crv’ene tačkice. Osipa nestane bez svake daljn e promjeue i tegobe već za tri do četiri dana, a tini se l bolest završi. Zarazna crljenica ne traži ni i jcčenja nf raskuživanja. Zarazna upaja pođttšnice. Zarazna upala potrbušnice (ušue žlijezde slinovnice. zaušnjac!; pustitls cpidemica) vrlo }e preiažljiva i česta kod djece Izmedju •treće i osme godlne, ali znade spopastl 1 mladež, a iznimice i odraslo čeljade. Po prilici dvije nedjelje poslije zaražaja nastano uz priiičnu vrnćicu, lcadšto I bcz vrttćice mrka ili tvrdJa oteidina pred jcdnom uškom (vanjsklm uhom) M prcd objema uškama, pa se slijedećih dana raširi pred ušku i za nju. Od toga se lice oboljelomu djetetu čudno I smlješno izobličl, vidi se glupavo. Koža se nad oteklinom obično ne promjjenl, tek kađšto nešto pocrvcni. Oboljelo dijete osjeća boll pred uhom i pod njini. samo kad je oleklina velika ili kad Je s obje strane, osoblto onda, kad otvara usta, k«d zijeva, kad žvače, kađ hoče snažnije glavom da krene. Inače osjeća, da je nešto n«peto, đa steže. Oteklina na Jednoj strani nastane bez ziiatnljih tegoba poslije nekoiiko dana, a kad Je s obje srane, za nedjelju, dvlje. Tek vrlo rijetko znade se otekllna razgnojlti I provaliti kad u vanjski ultovod kad na lice kad na usta. Od zarazne upale poduŠnice ne rnožeJ se očuvati, a Hječlti je za pravo i ne treba. Oboljelo dijete neka za lošeg 1 studenog vremena ne Izlazi tz kuće. Oteklinu mažite s uljem f povijajte pamukom (vatorn) 1 rupcem (maramoni). Narodna privreda. Amerikanska kortst prliikom oporavUanja Evrope. Kako javlja „Oenie dvil“, Savio se amerikanski narodni kongres prlllkom svoga zasjedanja izmedju 25. I £7. rnaja 0 . g. u Plttsbujgu pored osta-
7. juna 1917. loga I zadatkom, koji će nastatl za amerikansku industriju, kad Evropa bude otpočela da uvodl opet rcdovan-. život. Sad se mnogo pcrvoljnije ocjenjujtt izgledl, koje Evropa prttža arrerikanskoj inicijativi, nego Sto je to bio slučaj u posljcdnjein zasdedanju. Bez sumnje tnorače da se otpočne raznim radovima ranije, 110 što će moćl da se uredi trgovina i ostali život u Belgijl, Francusk'oj i drugim zemljama, kojc stt ratom postradale. Mašine i razni alati moći će se neloavljati pod vrio 11beralnitn kreditnim uslovima. No Amerikanci se toga ne plaše, te idu bez iluzija 11 a susret privrednoj nedaći, koja predstojl Evropl povodom rata. Po njihovom shvatanju može ponovno opcravljenje Evrope da se izvrši samo snažnom organizacijotn, koja bi pružila svojn pomoć državama i opštinama. Finansijska pomoć Amerikc bila bi osigurana organizacijom, koja bi 11 Americi tizitnala zajmove, čijim bi dohotcima mogla djelimično da isplačuju amerikanske nabavke. Kao upute za taj posao postavljeiu su ova pravila: 1. Nužno jo ponovno podizanje fabrika i đntgih preduzeča drža\ nom iinansijskom pomoćtt. 2. Nužno jc, c!a vlade nabavc potrebne tnašine i sirovine ladi ponovnog pokretanja inđustrije. 3. Nužna je organizacija radtte snage pomoća zvamčuog uređa za davattje i primanje posla ili pomočti tninistarstva za rad.
Broj 154
Izvještaj njemačkos vojnog vodstva, Kb. Berlin, 6. jn lia . Zapadno hojlšte: Front priiestolonasljednlka R u p . prechta bavarskog: Topnička se bitka u odsjcku \V y [. s c lt a e t e sa kratkim prekidanjetn nastavila. Jakl su neprijatelJski izvldničkj napadajl odbijeni. Na veče i 11 noći p 0 . jačala se topnička djclatnost i u blizini obale te uzduž a r t 0 i s k 0 g i r 0 n t a. Kad Je nastao mrak, počeli su Englczi s jakim silama napađafi na sjevernoj obali 5 c a r p e. Iztnedjit O a v r e 11 e i Fampousa odbacili s u ncprijatclja uz teške mtgove gubitke bavarski p u . kovi- Dalje južno provaliie su neprija. teliske jurišne čete samo kod željeznič. kc stanice Roey 11 naše položaje. Ondje borba za malc dijelove rovova traje. Front njcmačkog nrilesfolom. sijednika: Na C It e m i n d c s D a m e s-u j u zapadnoj C h a m p a g n i bi!a ie top. nička djelatnost izmjenično jaka. U jučeranjoj noć! pokušali su Francuzi još jednn treći napadai sjevero-zapadno od Braye. No I oyaj im napadaj nije donio nikakve koristi, a stajao ih je naprotiv znatnih žrtava. Isto su tako uzahidno l uz velike svoje gubitke napale jake francuske snage 11 Jutro naše rovove na Winterbergn.
4. Nttžna Je finansijsk'.i potpora fabrikanata i zanatlija d:r. anjem predujma. 5. Treba razda.i sjeme za usjev, stoku i poljoprivredue mašine vlasnicima i zakupnicima zemlje. 6. Trcba ogranič'ti uvoz na najnužniju mjcru ! uvestl državnu kontrolu za prekomorske transporte u cilju sinanjivanja prenosne takse. ?teta nanijeta ratujućim državama i otud profc'tičuća poireba isfcili proračunata je u mllijunima franaka ovako: Z1 Franc. Eetglju Gradjevine (u gra'dovima 1 seliina) Poljoprivredna orudja 250 250 IndustrHska postrojenja 250 oko 340 Mašine 1 postrojcnja za
1 :
Mašine za fnd'jsfrijskit pieradtt metala Industrija žlvotnib namirnica Kemijska indtistrija Tekstilna industrija Električne mašine i aparaii Drvarska industrija Papirna hidusirija Istim uačinom proi'ačunata je ta na istočnnm 'conru. Otta Iznost: za Poljsktt oko 5 miiijuna „ Austrijii oko 3 milijuna na BaTkamt oko 2 mil jtma
250 50 30 «5i) 250 00 15
350 15 30 350 700 100 25 šlc-
Difterija kod kokošaka. Difterija je jedna od najkobnijih k ,košinjili bolesti. 0\ r a se zaraza u po gdjekojim kokošinjacima pojavijttj© skoro ređovno, kad je vrijeme sutoto, maglovito, k : .5ovito i 11 opšte neprijatno, daklent u jeietr, zimi 1 za vrijome ncpostojanih prolietnjitt đana. Bolest so opaza u otežanom disanju, zbog čega živinH drži otvOren kljun. D sanje postaje postepeno svc te5e, tako da se čuje neki pisak iz grla. Kresta i zalisd izgube svoju prirodnu boju, postaju biijedi i boz krvi. Bolesna se živina obien > sama odvaja od zdrave, sjedi usamljena, suuždena i zgurena s otpuštenlm krilima. Apetit je slab, te zato živiua brzo omršavi. Sluzna koža 11 a kljunu, na nosnim otvorinra i trepavlcama pokrivena ;je k _ o inekim pl esn nivim vclom. Čitn se na kokoši pojave takvt znad, valja je ođmalt odvojiti od zdravih, da se ne bi i ovo okttžile. Ako je bolest još u svotno začetku, onda ima još i izgleda da kokoš ozdravi; ali, ako jo bolest već uhvatila maha, onđa jo najboije, bolesuu žiyinu utamaniti, jer je liječenje vrlo toško i neizvjcsno. Oprobauo srodstvo, kojo bar u početku polo&ti oporavlja p& l lijoči Svhiu, jeste ovo: Rastvori se jodan đio fosfornog Rreča u 150 dijelova prokuvane vode i tom s* smjesom nekoliko puta premažu kljun s polja i iznutra, trepavice, nosni otvori i grlo s polja 1 iznutraL I mazanjo grla iznutra limunovlm sokom pomaže. Sjcdišta i prostor u kome ži\ ina noćeva, treba dobro istrljati vrelim codjem, zatim desinfTiova'J & 0/0 rast\x>rom lisola ili kreolina, a duvarovo premazati krečom. Ail najboljc s.edstvo protiv t* bolestl je navikavanje Živine na promjenu \femena, kako bi očvrala i ovu lakše podnosiia.
Front vojvode Albrechta wflrt em* berškog: Ništa novoga. Jcdna od naših letačkih eskadra bacila je na Sheeruesska (ušće Themse) vojnička postrojenja bomfce tt težini od preko 5000 kilograma. Opaženo ie dobro dje!o\ anje zgoditaka. U mnogobrojnim vazdušnim borfca« ma uzduž fronta izgubio je neprijattlj 11 letilioa. Poručnik AlltnenToeder izvojštio je svoju 25. i 26., a poručnik V o s s svojtt 33. vazdušnu pobjedn. Na i s t 0 č n 0 m bojištu f m a ć ed 0 u s k 0 tn frontu položaj je kod mjestimično oživjele vatre i borbi u prednjim poljima neizmijenjen. Na is* točnoj su obaii S t r tt m e bacall englcs« ki Ictači zapaljive bombe na zemljišia, na kojemu je sazrljevalo žito. Prvl zapovjednik glavnog slana pl. Ludendorff.
Dogadjaji na nioru.
Kb. Berliii, 6. juna-
Wolffov urecljavlja; Neprijateljski monitori puoall su 5. 0 . ntj. 11 jutro na O s t e n d e. Usmrčen je Ili ranjcn veći broj belgijskog stanovnišlva: oštećeno je nekoliko kuća a nauesena I ostafa stvarna štota. Izvidničke sile u velikoj nadmoći, koje su biie pridijeijene napadajućim monftorima, tiaišle su na dvije naše iovačke torpednjjče, od kojih je jedna — ,,S 20“ — uzvraćajući vatru do posliedujeg časa, potopIjena. Jedan smo dio niene posade mogli spasiti- Nenrijateijske »u silo pogodjene od vlše metaka te su se morale povući pred vatrom olialnih baterija. Načelitik admiralskog stožera
mornarice.
HgsiBBBasasaiiBBis a ta ■
Potpisivanje ratnoga zajma
ii
je
■ # # ■ 9
najpreča dužnost.
■ ■ ■ ■
■ ■ :i