Beogradske novine

Broj 171. 28. juna: KnJeginje Ljubice, Kapetan MiŠine, Višnjićeve i Knez Mihajlove: 29. juna: Saborne, Va'trogasne, Jugovića 1 Veliki Trg; 30. juna: Ružine, Riga od Fere. Simiv, Kočine, Trojanske, Zmajeve, Zmaja od Noćaja i Krai'ke; 1. jula: Knez Mihajlov Venac, Čika Ljubine i Cara Uroša; 2. jula: Uskočke, Rajićeve, Obilifea Venac, Knežev Spoinenik, Kncc Miletine, Kolarčeve l Vuka Karadžića. VII. Kotar: 26- juna iz ulica: Avramove, IzraiIjeve, Jevrejske, Mojsijeve i Soiunske; 27. juna: Banatske, Cara Uroša, Despota Ojurgja i Princa Evgenija; 28. juna: Cara Dušana, Dračke, Saborne i Sibinjanin Janka; 29. jima: Kapetan Mišine, Knićaninove, Pančićeve i Skender Begove; 30. juna; Bačvanske, Kneginje Ljubice, Knez Mihajlov Venac i .Vfctokog Stevana. VIII. K o t a r : 26. juna iz ulica: Carigradske, Botlaničke, Knez Miletine i Budimske; . 27. juna: Vidinske, Drinčićeve, Oundulićev Venac 1 Hercega Stefana; 28- juna; Dobračine, Knjeginje Ljubice, Požarevačke i Dositijeve; 29. juna: Vršačke, Senjanin Ive, Pančićeve i Mletačke; 30. juna: Radničke, Miletićeve i Platnarske. 1. jula; Dušanove. IX. Kotar: 26. juna iz ulica: .Vidine, Mačvan•ke i Prištinske; 27. juna: Vidinske, Sajkaške i Knez Miietine; 28. juna: Ojušine, Uske i Oomjo Palilulske; 29. juna: Šljivarske; 30- juna; Takovske, Orobljanske 1 Karabunna. X. Kotar; 26. juna iz ulica: Bitoljske, Bugarčićeve, Daničićeve i Oundulićeve; 27. juna: Hilendarske, Janjićeve i Knez Miletine; 28. juna: Kolarčeve, Kopitareve, Kosovske i Kralj Aleksandrove; 29. juna: Makeđonske I Pivarske; 30. juna: Ružine, Simine i SkopIjanske; 1. jula: Dositije*ve, Terazlje 1 VIdinske; 2- jula: Visoki Dečani, Vlajkoviće,ve i Šafarikove. XI. K o t a r: 26. juna iz ulice: Kralja Ah.kia.,dra i Jaseničke; 27. juna: Ra'arsse; 28. juna: Takovske l Mirofke; 29. juna: Bitoljske i Trkalište; 30. juna: Male, .Grobijauske i Taš Majdana; 1. jula: Donje, Palilule, Vladetine I Starine Novaka. XII. Kotar: 26. juna iz uiica: KraJja Aleksanđra. Ilatarske i Grobljanske; 27. juna: Svetog Ciriia i Metođija, Slijepe, Celopečke i Gjurićeve; 28. juna: Hađži-Musfafine, BuđimBke i Poljske; 29. juna: Rasinske, PetiaHičke. Milićevićeve i Banjske; 30. juna: Sla^tjske, Novo škol-ke j Gjevgjeliske; 1. jula: Vojvode Žike, Preševske i .Cvjetne. XIII. Kotar: 26. juna iz ulica: Tmske, Novo Pa zarske, Miieševske, Vojvode Dragomira, .Vojvode Protića i Žičke; 27. juna: Prištinske, Vođovođne, Mo-

kao molba za izvinjenje, oproštaj, što ee usudila da misli o drugome, jK)čne da jeca: * — Tvoja, tvoja... I izmiče ispred pokojnika cepteći od ptralia, što na dnu srca oseća da to „tvoja, tvoja“, nije možda istina. Ponekad to je tako silno, da od straha skoči i golovo izvan sebe, na znajući šta radi, pojuri prozorima, rešetkama i počne da ih cima, drma, kao da bi hlela da ih izvadi i pobegne. Majka joj dotrči. Deca se probude. Počnu da cvile, obigravaju oko nje. A ona ništa neznću U košulji gotovo luda od straha, samo cima za rešetke, a opet zua da nema gde, ne |Bme nikuđa. Deca cviie, cvile, da čak i komšije čuju. Preripe ziđ. Ali ne dolaze oni, već prvo otvore kapiju i na pju puste žene da one kod nje idu. — Stano, Stano... deca, Stanol prilivaćaju je s prozora žene zajeđno s majkom i pokazuju joj na decu, da bi se ona što pre osvestila i došla k sebi. Ali ona ne može da se osvesli. I tek kad vidi sveću, majku, žene, uveri ■e da ono nije istina, grune u piač. — Sta je, Stano? pitaju je i polir .vaju vodom. Ona ne može da se oslobođi, dodje do reči, već samo jeca. — Šta ie? Da te koji nije uplašio, šta Ii? — Ništa! muca ona. — Kako ništa? Ne boj se. Ništa; neftia. Pokazuju joj na mimu, tamuu noć, kuću, dosećajući se na njene noćne sno ye i prividjenja. I posle, majka joj sa ženama iz komliluka, ma da Stana nije dopu'štala, »lom, dogod se za Nedeljka nije udala, i ta. nj venčala i otišla ođatle, iz r„,kojnikove kuće, svake noći su sedelc *n nje, čuvale je i kao branile od njega.

Nedj elja kroluške, Cika Pavlove, Požarevačke, Sredačke, Užičke i Žičke Potjane; 28. juna: Sindjelićeve, Hadži Ruvimove, Pocereke i Gružanske; 29. juna: Poštarske, Slobode, PoljBke, Ivkovićeve, Svešteničke, Nove, Grčić Milenkai i Vojvode Uića; 30. juna: Ratarske, Ivine, Cučuk Stanine, Stražnje, Krive, Kralj Aleksaudrove, Hajduk Veljkove i Kamenovb'a Vinograd. XIV. Kotar: 26. juna iz uiica: Mačvanske, Graničarske i Laudanove; 27. juna: Dragačevske, Dubljjnske i Braničevske; 28. juna: Podgoričke, Sumatovačke i Cubureke; 29. juna: Sumadiske, Reonske, Nebojšine i Rudničke; 30. juna: Hadži Milentijeve i Fabrike Imalina; 1. jula: Gospodarski Put, Va’jevske i Svetog Prohora; 2. jula: Topčidersko brdo i Banjičko Brdo. XV. Kotar: 26. juna iz ulica: Majdanske, Vinogradske, Dečje, Granične i Brdske; 27. juna: Baštenske, Senjačke, Velikog Miloša, Prva, Drnga l Trcća Tilica Gjurgjevog Brda; 28. juna: Četvrta, Pe'a, Šesfa, Seđfiia i Osma ulica C^jurgjevog Brda; 29. juna: Topčidersko Brdo, Topčider, Košutnjak i Banovo Brdo. Cukarica: 26. juna iz ulica: Čika Ljobine, Zadrugarske, Uske i Sindjelićeve; 27. juna: Knez Mihajlov Venac, Ca reve i Trgovačke; 28. juna: Hajduk-Veljkove i Sa borne; i 29. juna: Vatrogasne i Majđanske.

Grad i okolica.

SrsvrI kalendar. D a n a s je neđjelja 24. juna; po starom 11. juna. Rimokatoliđ: Rod. sv. Iv. Krst; pravoslavni: Vartolomije i Varnava.— Sunce se radja u 4 02, a zalazi u 7'59 (po »tarom vremenu). Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 satl poslije podne predstave *a vojnike. — C. ikr. gradjanskl klno (Paris): U 2-30, 4 1 6 sati predstave za gradjanstvo. — ,,S 1 a v i a" : U 3‘30 i 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. Botanička bašta. Otvorena utorkom čclvrtkoin, nedjeljama i praznicima. Ladja izmedju Zemuna i Beograda kreće iz Beograda za Zemun od 6 satl u jutro do 9 sati naveče svakoga sata o s i m u 1 sat posllje podne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 6‘30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata o s i m u 12‘30 posllje podnc. CasnlCUa 1 člnovnlčka kaslna otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n i č k i d o m : Gtaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati lzjutra do 8 sali u veče. „0 r a n d H o t e 1" : Dnevno koncerat. Početak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko': od 2—4 sata posltje podne. U bolnlci „Brfiim“: od 9 - 30—12 *a!l prije podne 1 od 2—4 sata poslije podne. Rimokatolička služba Božija. Danas u nedjelju (24. juna) *4užlće se: I. U konaku: U8 sati u jutro sv. misa za vojništvo i držati će se srpskohrvatska i njemačka propovijed. Slobcdan pristup ima i gradjanstvo. II. U župskoj crkvl: U 8 sati sv. misa za škol'sku djecu. U 10 sati talijanska propovijed i sv. misa za talijanske zarobljenike. U 4 sata poslije podne večernja. U radne dane prva sv. misa počima u */«7, a druga u V*8 u jutro. Koncerat u časničkoj i činovničkoj Itasini u Topčideru. Danas koncertira u časinčkoj i či hovničkoj kasini u Topčideru osim vojne glazbe i ,,Schrammelq::artet“ ga p^e vačima, Gradjanska kasina. Odl.jula otva;a se, pored orfeumau Hotel Takovu na Terazijama i Graanska kasina. Ona će biti snab djevena izvrenim jelom i pićem, a i pivom. Ima će sve obavještajne ilustrovane i šaljive listove, muziku prvog reda, i U svakom pogledu pružiće ptmo zado voljstvo svima posjetiocima. Upis ratnog zajma. Kod ovdašnje ispostave c. i k. voinog fonda za udovice i siročad upisali su do sad posredstvom osiguranja ratnog zajma: Redannstveno zapovjedništvo K 353.500; Okružno zapovjednišr itvo za grad Beograd K 29-000; Vojno gradjevinsko odjelenje K 58.000; Boinlca za zarazne bolesti K 13.000; Rezervna bolnica II. Brfinn K 75.000; Tvrdjavsko reflektorsko odjelenje K 27.000; Gradjanska bolnica 17.000; I. odjelenje zapovjedništva mosne brane K 9000; Intendantura Beograd preko poručnika Speera K 54.000; Natporučnik Arkauer za V/13- usTaški etapni bataljun K 116.000. Kiša sa grmliavjnom. Prošle noći imali smo u Beogradu davno očekivanu kišu. Poslije veče I grmijavine, otpočela je padati lljepa I plaha kiša, koja je padala čitava dva

BEOG RA DSKE NOVIN E sata. Zemlja je dobro natopljena vodenim talogom, pa se možemo i nadati, da če oživjeti svo povrće, koje je zbog suše bilo dosta slabo. Javua prodaja. Po odluci starateljskog suda, izložiće se javnoj prodaji, zaostavština pok. Lenke O jo r g j e v i ć, na d a n 5. j u1 a ove godine, u njenom stanu u uiici Mutapovoj broj 11Prodaja će početi tačno u 9 s a 11 p r i j e p o d n e. Pozivaju se kupci. da na ovu prodaju dodju. Kupatilo na Savi. Kupatilo na Savi sa svim je gotovo i danas se otvaraju sva tri njegova odjelenja (za časnike, dame i momčad). Ista će biti otvorena posvednevno od 6 sati iz jutra do 8 sati u veče. Noćna služba u apotekama. Od 24.—30. ov. mj. vrše noćnu službu ove beogratlske apoteke: Danićeva (Saborna 77), Nikolićeva (Bitoljska 2) i apoteka „Crvenog Krsta“ (Beogradska 2). Pao sa stabla. 24. ov. mj. pao je sa jedn<^p:abla na Kalemegdanu, gdje je bio uposlen, vrlljarski radnik Mibajto Mašić. Zadobio je prilično tešku ozlijedu na glavi. Odvezen je kolima za spasavanje u grad.ansku folnicu. Izvještaj prijavnog ureda. 22. juna: prijavljeno 102, odjavljeno £9, selidaba 41; u hotelima prijavljeno 106, odjavljeno 166; ostalo svega u hoteima prijavljeno 344 stranca. um, ' ajf ■ i —— ii i Književni prijegled. Novo izdanje knjižare Lav. Hartmana (St. Kugli). Ovih dana primfemo od ove ugledne i zaslužne knjižare novu izvomu pripovijest iz svjetskog rata kao 900—908- svezak omiljele ,,Hrvatske BiblioDeke * 1 , pod naslovom ,,Tajinstvena podmornica", koju je napisao jedan odlični hrvatski pisac, koji se krije pod pseudonimom Branimir Ptrimorac. Djelo opsiže 414 sćranica u osmini te sto.ji 4 krune. Ovom izvornom pripovijesti pisac je ugodio hrvatskomu čitateljstvu. tim većma, što je obradio vrlo zanimivi i aktuelan temat, u kojemu se sjajno ističu sposobnosti hrvatskih mornara i požrtvovnosti patriotičke Hrvadce, koja se u Americi obpgatila. Pripovijest se čiia s velikim Interesom od početka do kraja, a prodabnuta je čistim otadibeničkim duhom, pa ju s toga pozdravljamo kao lijep dobitak za hrvatsku izvornu beletristiku i s toga najtoplije preporučamo. „Odabrana biblioteka" Oj. Ojurgjevića u Sarajevu- Primili smo i 3. svezak ove biblloteke; O. Wilde: ,,De profundis“. Kod našeg posljednjeg oglasa knjiga ,,odabrane“ biblioteke spomenuJi smo izdavaču, ’nek odabire onake stvari, koje nisu još izišle medju hrvat*kim i srpskim kfljigama. Nije nas poslušao. Wi!de-ov ,,De profundis" izišao je u Beogradu još prije rata, a u uzornom prijevodu poznate spisateljioe gdje Izldore Sekulićeve. Poredivši obadvije knjige uvjerili smo se, da je g. Qjurgjević u Sarajevu naprosto p r e š t a m p a o ill bolje polatinio ćtriisko izdanje, a da to nigdje ni priznao nije. No ni po jada, da je bar i to bukvalno učinio. G. Gjurgjevič je neka mjesta prosto iznakazio i blještavost prijevoda gdje Sekulićeve nagrdio svojim ,,ispravcima", za koje je valjda držao, da će biti s thn — razumijivao. Ovakav posao ne može se dosta da ožigoše, pa bi mu u ime poslovnog morala valjalo, da se stane na put. Bude li ,,odabrana“ biblioteka i dalje ovako ,,odabirala“ svoja izdanja, ne će biti vrijedna svog imena. B.

Zannlfne objaue. OBJAVA. Naredbom vojno glavne gubemije odjelenje 8/a br. 9176/1. od 9. jnna 1917. zabranjeno je firmi D. Gjorgjević i Ko. iz Beograda otudjivanje i zaduženje njezinih kuća u Sabomoj ulici br. 36 i 38. C. i k. okružno zapovjednišlvo za grad Beograd. OBJAVA. Naredbom vojne glavne gubcrnijc ođjelenje 8/a br. 996/1. od 18. juna 1917. zabranjeno je Filipu R a j č i ć u iz Boograda otudjivanje i zađuživanje njegove kuće na Gundulićevom Vencu br. 24. C. i k. okružno zapovjednišlvo za grad Beograd. OBJAVA. Na osnovu § 1. odredbe vojuog vrhovnog zapovjedništva od 10. apri'a 1916. V. list br. 10., 8tavljena je finna Bejosif i Zunana, sa sjedištem u Beobradu u Vatrogasnoj ulici, pod nadzor. Za nađzomika imenovan je gospodin Ludwig Eichenwald, Beograd, Bogojavljenska ul. br. 9. On je otpočeo svoj rad 4. juna 1917. C. i k. okružno zapovjednišfvo za grad Beograd. (

24. juna 1917. August Šcnoa: B r a n k a. (Nastavak). 20 Povezao bi se tri puta u tjednu u glavni grad radi gospodarskih reforma, koje htjeđe pvesti na svom imanju, premda ga je pamo šaka bila. Ta komeđija nije dakako dalje mogla potrajati. Dođje sud, baci gospodina Mišoci-a na polje, proda sve za dug, tako da je njegovo vlastelinstvo zajedno sa četvoropregom i poBjetnicami izhlapilo bilo na veliku radost njegovih zavidnika. Sa l je Mišoci išao pješke pnšeć dugačku lulu. U Jalševu nije bilo zasluge, jedno vi-ijeine hranili doduše rodjaci, župnicd i kumovi bivšega vlastelina. ali naskoro dosadi svima zbog pijanslva svoga. Udjeliše mu za milost, da bude prepisačem koJ suda u Varaždinu i to za pol forinte na dan. To je dakako gorak kruh za bivšega husara i vlastelina, uopće za inteligentna čovjeka, kojim se smatrao sam Mišoci. Mišoci se počeo rušiti u se kao star loranj, I bio bi uz pol forinte sigumo pao u vječnu zaborav, da. ga neprobudi čudna, nenadna zgoda od mrtvih te ga učini opet čitavim čovjekom. Ko sa vedra neba grom dodje g. 1860. opet stara konštitucija, njemački činovnici odoše, a domaćim sinovima procvate opet lijepa nada budućnosti. „Vitez de birsa“ poće sad vrisoko dizati glavu i grmiti protii tudjim tlačiteljima, koji bacaju pametne i poštene domaće sinove u kut. „Pametnim i poštenim sinom“ smatrao se je dakako i Šandor plemeniti Mišoci i da nepodvoji nitko o njegovu patriotizmu, priveže na svoj slarnni šešir trobojnU vrpcu od dva i pol rifa, misleći da će prema dužini te vrpce dobiti i veću čast kod županije varaždinske. No ni dva i pol »lifa narodnoga nakita nebijabu dosta dnga, da priskrbe Sandoru službu kod varmedje; gospoda govoraliu’, da tu nema samo pravopisnih zapreka, već da je i husarska prošlost Šandora predobro poznata, šta više, da nema u Varaždinu krčme, iz koje već nije izlelio na polje velevrijedni „vitez de birsa". Od solovita gnjeva uzjari mu se duša. Škrinuvši zubima potuži se na nebamost domovine i zaprijeti se gospodi groznom osvetom, u tihosti duše dakako. Uvidjevši, da mora svoju škandaloznu figuru svakako ukioniti iz „centruma“ županije, podje po savjetu staiib piijatelja na selo, te bude u Jalševu sretno izabraa za općinskoga bilježnika. „Vitez de birsa" plivao je sad kao bubreg u loju, hvalio, je Bogu, da nije dobio kukavne županijske službe, općinska krava muzara bijaše na svaki način bolja tim više, što se velevrijedni Šandor, misleći, da je sa svojim dekretom dobio poviast. guliti svijet, latio odmab drugoga podhvata, te počeo tjerati mimogred i za.kutnu fiškaliju, koja mu preko gođine donese dosta novaca. „Vitez de birsa“ vražji je čovjek, grabežljiv, drzovit, silovijt i malo ga košta vrijedjati zakon ili uredovnu vlasi. Sretan je. Drugi bi od davna sjedio u Lepoglavi, ali Sandor stoji kao kliBurina i kad mu ae oblast ili novine zaprijete, nasmije se slatko ispod brka. Njemn nemože nitko ništa. Bilježnik Mišoci smatra se „bogom“ općine, pa veli, da cijelo Jalševo u gvojoj šaci drži. Malo ga je vidjeti u općinskom uredu. To mu se ’čini suvišnim, kako ljuđi vele. Ponajviše ureduje u manjoj krčmi, koju židov drži. Ondje obavlja i svoje fiškalske poslove odbijajući 8mrdljive dimove iz svoje zemljene lule, pijući pred podne šijivovicu, po pođne vino i psujući „glupoj seljačkoj marvi“ sve svece. Kad je taj čovjek došao za bilježnika u Jalševo, morade od načelnika uzajmili novaca, da kupi tri cijele košulje i jedan par čizama; danas nagrabio je, kako Ijudi vele, imetka do deset tisuća forinti. Treba znati, da ima sto forinti plaće. U samom mjestu žive dosta kukavno, sfau mu je blatan, nečist, ,,gospodarica“ neka ženska iz okolice, koja je prije guske pasia, a sada u svili koraca. Pitaš li, kako je dobri Mišoci došao do svoga malenoga bogastva? Ponajprije guli dakako narbd i pobire užasne takse, o kojib ništa nesanja ni slavna županija ni visoka vlađa. Povrh toga umije vrijedni bilježnik ugoditi svakoj stranci i svakoj vladi. To je dakako čudno, gotovo nepojmljivo, al je opet živa istina. Javno se rukujo Mišod sa Bvakom strankom i nazdravlja zdravice prema društvu, u kojem se na!a :i, potajno piše izvješća županiji i vladi, što li misli ovaj vlastelin, onaj sudao ili župnik,. a kod izbora kortešuje obnoć kriomice za vladu i svaku vlađu. Zato ga puštaju na miru, zato se i smije prkosito cijelomu svijetu. U njegovu vinogradu blizu Jalševa živi se u jeseni veselo, kako ljuđi pričaju. Sve je tu gospođski uredjeno. Nije to šala. ,,Tu živinu valja hraniti Cnom krmom“, veli vrijedni bilježnik, pa tu bome teče i šampanjac. Zato nema u novinama prigovora niti u saboru interpe’acije proti vrijednomu bilježniku jalševačkomu i tako dalje. Debeo je, kao da je žirom pitan, na nabuhlom licu ima malo bradice, ali je osuto crvenim pjegama, žule oči gledaju prezimo u svijet, šiljasta glava sa tupim nosom ni da bi se makla na debelu vratu. Obuci toga čovjeka u zamrljan bekeš, natuci mu mastau šešir, daj mu prostu lulu s dugim kamišem i evo ti „viteza od birse“. Znam, da se rad te nepjesničke fotografije srdiš, koja te uemože zanimati, a’i će više gospodina oca, zato opisah tu osobu tako opšimo. To ti je zasad ponajgiavniji moj

Strana 3. neprijafelj, jer mi je načelnik prijatelj. Čuvši, kakov je gospođin bilježnik i njegovo vrijedno kućanstvo, nisam ga dakako mogla pohoditi kod kuće, već mu se poklonim u uredu, pa sam navlaš morala vrebati, da ga ondje zatečem, jer kako ti rekoh, g. Mišoci zalazi tamo rijetko. Rekoh mu posve smjerno, da Bam nova učiteljica, da mu se prepomčamf i iieka mi neuskia'i svoje znštite. Mjesto toga prizora bi!a je bilježnikova ,,pisama“. Evo biećem kod riječi ,,pisama“ kvačicu, jer čovjek vičan krstiti 8vaki predmet pravim imenom, pomisliće, stupivši u taj posvećeni prostor javne uprave, da tu neboravi kršten 8tvor, već kakav jedno- ili dvokopitnjak. Čadjava je to komora, kojoj su stakla na prozorima razlupana, u kntu gtoji' toalo ognjište, po blatnom podu raštrkano je nekoliko svežanja pisama, u kutu je naslonjeno nekoliko zaplijenjenih pušaka i sjekira, na stolu sam pako vidjela velik tanjur pun pijeska, malu boČicu mastila i dva tri kukavna pera. Bilni „vitez de birsa“ primio me je u tom posvećenom prostoru, gdje me malo neudavi strasna duha duhana, pun veličja gotovo kao kakav ministar t. j. dakako nešto prostije. Naslonivši se na okrajak svoga klimavog stola, prcbacivši kadšto jednu nogu preko druge’' gledao je jalševački tiran pred sebe u zemlju. šešira dakako neskinu pređa nmom, već ga navuče još jače na pijani Bvoj nos, neka oćutim svu njegovu silu i vlast. Kadio je strašno iz svoje smrdljive lule i puhao mi dimove upraVo pod nos, da se gotovo onesvijestib. Moj smjemi poklon slušao je Mišoci zataknuvši dva prsla medju dugmeta prslaka i pokašljujući kadšto muklo i gruho. Kad Bam svoj govor završi'a, istisnu Mišod gotovo grokćući: ‘ (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavrie vijesti. Dosadanji rezultat austrijskog ratnog zajma. Kb. Beč, 23. juna. Do sada je na austrijski ratni zaJam upisano 4,908 milijuna kruna nominalnih, od koje svote više od polovlne otpada na državmi zajam sa amprtizacijom. Riješena nova ruska ofenziva. (Naročiti brzojav „Beogralskih Novina") Amsterdam, 23. juna. „Amsterdamer Handelsblatt" javlja prema vrlo dobrim informacijama iz Stiockbolma, da je na 21. ov. mj. z. kljnčila ruska vlada poprimiti ohnzivu na cl-

(Naročiti brzojav „Beograđskih No i r ) Stockholm, 23, juna. Provizorna vlada radi punom parom, da što prije spreini i započne ofenzivom na cijelom frontu. Na taj se način misli spriječiti unutarnje trzavice, I ako se u Petrogradu niko ne nađa većim uspjesima. Štrajk ruskih željszničara. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina’’) Stockholm, 23. juna. Na pruzi Moskva—Petrograd izbio je štajk željezničara. Ruska je provizorna vlađa izdala proglas, kojim po-, ziva stanovništvo, da se ne uzrujava I uznemiruje, pošto postoji bojazan, da će se ovaj štrajk još proširiti. 37 republika u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina') Berlin, 23. juna. ,,Kreutzzeitung“ javlja iz Stockholma, da je u Rusiji do sada proglašeno 37 raznih republika, koje su sve usvojile zasebne ustave i zasebno zakonodavstvo. Izjalovili su se pokušaji provizorne vlade, da uraznmi ove silne republike, koje su se obrazovale u pojedinim provincijama i gubernijskim glavnim gradovima. Francuski vojnici siti rata. Herveove žalopojke. (Naročiti brzojav „Beogra”3sldh Novii a“) Zeneva, 23. juna. U svome listu „Vlctoir'* piše Gustav Herve: Svakoga dana daje nam se prilika, da pomazgovaramo bar sa dvanaestorioom vpjnika sviju rodova cružja, koji su došli na odsustvo. Lagali bi smo, ako ne bismo otvoreno kazali, da se kod sviju njih osjeća, koliko je svima njima već doziogrdio ovaj rat, koji traje evo već trideset ! pet mjeseci. U daljim svojim navodima Herve na osnovu onoga što je rekao, opominje sva viša zapovjedništva da lzbjegnu sve postupke, koji bl mogli da izazovu uezadovoljstvo kod vojnika. Pri tome on naročito upozoruje na nepravedna dijelenja odsustva i na rdjavu hranu kod pojedinih odreda kao i činjenicu, da po neka odjeienja po 20 , 30 i 50 dana ostavljaju bez snijene u najopasnijim položajima^ Naročito su učestale žalbe kod Četa, koje su učestvovale prilikom posljednje ofenzive na craonneskom odsjeku.