Beogradske novine

Neđjelja

Strana 4

Narodna Zemlja i klima u Staroj Srblji I MaćedonlJI. (Nas'avak). 3- Sredorek. Stracin I Slav i š t c. Pod gornjim imenom obuhvaćena je oblast Izmedju Pčinje i Krive Reke, koja je sa sjevera ogradjena planinom Kozjakom, a s« istoka planinom Lisceni. Sredorek i Stracin, i pc položaju i po geološkom sastavu, čine jednu cjeiinu — s tom samo razlikom, što je Stracin nešto viši i čini vezu sa Slavištem, koje se, kao cvalna kotlina, pruža na istok do planlne Lisca. Sredorek i Stracin izgledaju kao velika ploča sa kupastim golim vrhovima. Zemljište u ovim dvjema oblastiina predstavljaju tirahitski tufovi sa felciipatom i gvoždjem, koji se raspadaju, ostavljajući debele slojeve pjeskovite zemlje, koja je mahom crne boje. Ali i pored ovakog sas'tava, »va zemlja ni’e tako plodna, naročito onaj dio, koji je preko ljeta bez vode. Najplodniji dio obiju oblasti pruža se dojinom PčinjeZemljište ie ovdje vrlo plodno, a ovdje se nalaze i mnogi čiflicl. S'avište je istočni dio oblas'ti, kojl se pruža do planine Lisca. Kroz Slavište protiče Kriva Reka, koja ulazi iz Psačke klisure i izlazl iz Slavišta kroz Kavaklijsku klisuru. Najvažniji je dio S'avlšta koja se pruža od Rankovca do Psačke klisure, uz Krivu Reku. To je aluvijalna ravan, koja je najnlži i u isto vrijeme 1 najplodniji dio Slavišta. Cijelom je ravnicom razvedena vodama Kriva Reka po njivama, baštama i bogatim pašnjacima. U slaviškom polju proizvorli se čuvenl slaviški kupus, kojim se snabdjeva cijela okolina, i od koga se velika količina Izvozi na kumanovski trg. Na sjevernoj ivici ove ravnl uzdiže se terasa 15—20 metara, od koje počinje prostrana, plodna ravan, gdje su glavne tisevne biljke mak i žita. Od ovih posljednjih najviše se gaje kukuruz i pšenica. Odavde, pa dalje na istok, nastavlja se velika šljivarska oblast sa čuvenini šljivarima palanačke kaze, koJi «e pružaju čak u ćustendil3ki I maleŠki kraj. Najljepšim šljivarima, jabučarima, kruškarima obiluje manastlr Sv. Joakim i njegova okolina, u blizinl varoši Krlve Palanke. Od manastirskih voćnjaka, pa duž Goleme Reke, s jedne i s druge strane, sve do Psače, pružaju se sami voćnjaci, medju kojima ima najviše šljivara. Najbolji su šljivari s aesne strane rijeke na uzvišlcama ka sjeveroistoku, gdje su sela Oaber, Oradac, Oslšče I Dubrovfce, a medju nl/ma najčuveniji su dubrovički. Interesatno je pomenuti, da u varošl Krivoj Palanci svaka kuća ima baš'Hu sa voćkama, u kojoj su, pored Šljiva, kajsije, breskve, jabuke I kruške vodenjače. Breskve ovdje imaju izgled i obUk crvenih okruglih jabulca. Pored vočnjaka, na pođtiožju planine Martinice, s lijeve strane, I Blagog Kamena s desne strane Krive Reke, nalaze se vinogradi, od kojih su najčuveniji u setu Konopnici. Po ovim planinama pasla su i mnogobrojna stada krupnih 1 mlječnih ovaca, koja su za vrijeme rata zatrta. S lijeve strane. u Krivu Reku se ullva Dugačka Reka. Uopšte uzev, u ovome se kraju stanovnici mahom bave voćarstvom, vinogradarsttvom i stočarstvom, a u maloj mjeri gajenjem žitnlh biljaka. Po ranijoj podjeli za vrljeme tunske vladavine, samo je palanačka kaza đavaJa

Od žitnih biljaka gaji se u ovome kraju poglavito raž. Pored spomenutih glavnih zanlmanja s'tanovnici se po planinskim mjestima bave još preradom drvene gradje I ugljarstvom. Po planlnsklm mjestima, naročito u opštinama dunačkoj, rečkoj I trnavskoj, napasaju ljetl Kucovlasl svoJa stada i prave običan ovčiji sir f kaškavalj, a oko Mi'trova-Dana silaze u skopsko polJe. U ovoj oblastl, naročlto u krivopalanačko], natx>d se bavl uveliko i gajenjem svllene bube, što }e sve sada za vrijeme rata stalo. Stanovnicl spomenutSh oblasfi slovenskog su porijekla I ođ Sredoreka pa sve do bugarske granice nazivaju se šopovima, a oblast šopluk. šopovlma Često nazivaju 1 stanovništvo slovenskog porijekla u Ovčem Polju, Štipu, Radovištu i Sttrumici. Karakterne su osobine Šopa: povučenost, vrijednoća I štedljivost. Osim stanovništva slovenskog poriiekla ima mnogo Turaka, a u neznatnom broju Vlaha i Cigana. 5. KraHovo, L’esnovska i Zletovska okollca. Kratovo je nekad važilo kao centar rudokopa ove okoline. Ležl na Tabačkoj ri}eci. Stara je varo§, ail je na vrlo Iijepom položaju- U varoši su mnoge dubodoline I Jaruge, te su mnoge ulice povezane mostovima. Uopšte clJela varoš pravl lijep irdsak. U okolinl Kratova gajl se vrlo doba r mak 1 duvan, a gaJe se I žldne biljke, poglavlto raž. Lesnovska okolina, u kojoj Je manastir Lesnovo, čuvena je a kamenolomom. Manastlr postojl od prije 500 Kodlna. Podlgao ga Je Oilver vojvoda.

privreda.

Idući Zletovu nastaje zleftovska okolina, u kojoj se poglavito gaji duvan i mak. Zemlja je više crvenkasta. Prem a samom Zletovu, s lijeve stnane obaIe, duž Zietovske rijeke, pružaju se sama duvaništa. Osim Zlettova i njegove okoline, gaji se čuveni duvan 1 u selima; Šopskom, Rudaru, Barbarevu, Probištinu, Kaliništu, Nekaru i Ratovcima. U najvećim količinama i sa najboljim kvalitetom gaji se mak u selu Bunjanu i Oubici. I ovdje se mak redovno svake godine iznosi na kumanovski trg. I u ovoj je oblastti is»to stanovništvo kao i u Sredoreku, Stracinu i Slavištu.

6. O v č e P o 1 j e. Ovče Polje predstavlja visoravan, koja se izdiže iznaid skopske ravnice za 100—150 metara. Ono je ogradjeno: sa zapada Vardarom. od ušća Pčinje do ušća Bregalnice; sa sjevera nizom planina, koje su razvodje Bregalnice i Krlve Reke; sa istoka razvodjem rijeka Zletovštice I Azmaka; 1 sa južne planinskim kosania i brdima, medju kojima je najveća Bogosavac, sa vislnom od 550 metara. Ovče Polje dugačko je sa sjevera na jug 40—50 k-metara, a široko sa istoka na zapad oko 30 kilometara. Zahvata prostor oko 14.000 kv. km. Od rijeka najveća je Azmak, a od najvećih 1 najglavnijih je mjestia Sv. Nikola. I Ovče Poljei, kao i Skopska Kotlina, bilo je nekada jezero. Jugoisttočni dio Ovčeg Polja, koji se pruža prema desnoj obali Bregalnice, u blizlni Štipa, zove se Ježevo Polje. Ovče Polje ima zgodne komunlkaclje sa Skopskom oblastl 1 oblasitima Sttare Srbije i Maćedonije- Od raznih putova, najglavnljl su: veleš'kl pu't, sereskl put i štipsko-veleški put. No od svih njih, od kako je proradila vardarska željeznica, ostao je u važnosti samo šfipsko-veleški put. Zbog otvorenosti u svhna pravcima, Idima je na OvČem Polju eksueslvnija, no u ma kom dijelu Stiare Srblje, naročito je jako izloženo nepogodama i olujama. Zima je oštra, Ijeto je žarko i bez kiša. Zato znatni dijelovi Imaju ljeti Izgled stepa I samo se po slatlnama vidja zelenllo. Sunčanl zriacl preko ljeta vrlo Jako peku. Skoro nlgdje nema drveta nl hladnoće. Stanovništvo doblja drvo za gradju iz Velesa. U osku'dicl drva za gorlvo vatra se ložl Isušenom baljegom, koju pomešaju sa slamom 1 osuše na ztdmdma od kuća. No po prlčanju meštlana Ovč« Polje nije bilo uvijek golo. I sada se vidi na sjevernoj Ivici drveće, a oko sela Džumani I ćeleševa ima 1 llsnate šume. Od svih dljelova Ovčeg Polja uajplo'dnije Je Sv. Nlkojjsko polje, pa zatlm dollna rijeke Azmakta. Ovdje su glavnl prolzvodi mak 1 pšenica, a ima I nešto vinograda. Sela su rljetka, a mahom I člfllcf. člstih slovenskih sela ima u sjeverozapadnom dijelu ispod Bogosavca, a u južnom dlJelu prevladjuju turska sela. Turcl su Inrucl, koji su se doselill lz Male Azije. 0.nl su fizičkl neTazvijenl, iznjurenl 1 najnekulturniji u mmm kraju- Protlvnost su prema njima Turci, zvani Konjari. I oni su iz Male Azlje, ali su fizičkl jačl, trezvenl I relativno vrlo radni. Kuće su sve od ćerplča, prokrivene slatnom i čine vrio blledan utlsak. Na Ovčem Pojju Je glavno mjesto Sv. Nikola, koji je u isto vrijeme upravni i trgovinski centar ovoga kraja. (Nastiavlće se).

Uputstvo za pravljenjo pekmeza i marmelade. (Nastavak). Pekmez od jabuka. Postupalc je sličan kao i kod pekEeza od trešanja. Jabuke se najpre ojperu i iskrižaju u parčiće i onda kuvaju u šerpi ođnosno dobro kalajisanom kollu ili kazanu. Pošto bu jabuke čvršće od trešanja i šljiva, da bi se potpuno raztaekšale, prelvorile u kašadu masu, sud u kome se jabuke kuvaju poklopi se sa poklopceta ali poklopac nije neopliodno potreban t. j. ovdje se upotrijebi kuvanje u pari. Pri ovom pamom kuvanju jabukama se ne đodaje nimalo vode, jer bi dodavanje vode samo usporavalo ral pri kuvanju pekmeza. Kad šu jabuke na ovaj način u pari kuvane dobro razmekšane, onđa se ova jabučna kaša propušfa kroz sito ili mašinu ga cijedjenje, da se oslobodi peteljki j sjemld. Zatim se ovako prooijedjena kaša ponovo izruči u šerpu odnosno kotao ili kazan, gdje se dalje kuva do zgušnjavanja u pekmez. Pekmez treba neprestano taiješati, dok se sasvim ne ukuvm. čim se pekmez počne uklupčarati, može 8e dodali radi boljeg ukusa nešto o'meta, karanfilića, limunove ili pomorandjine kore ili nekoliko zelenih oraha sa zelenim ljušturama, a radi bojadisanja zovine bobice ili bobice od borovnice. Gotov pekmez izruči se u tegle, ćupove, kačioe, čabrove, pa se na otvoru pokriju pergamentnom hartijom 1 povežu. I sve dalje što je rečeno kod pektaeza od trešanja kako treba vruć pekmez, da se sipa u zagrijane sudove može bo i ovdje ponoviti kod pekmezn od jabuka: beogr adske novine Ako se za pekmez upotrijebe velike stakleno tegle sa zatvaračom ili limene kutije sa zatvaračem, onda otpauaju sve predohrane za bolje čuvaije pekmeza. Pekmez od šljiva magjarkl. Bogata berba šljiva vrlo je pogodna za izradu pekmeza, jer dobro lzradjen pekmoz održi se nekoliko god na Zi pekmez se uzimaju jesenje šljive zvane magjarke, a maijaike zato, što se oi njih pravi mađžun. Pri izradi oroga pekme: a gla\Tia je stvar uzeti za pekniez zrele i slatke šljive posljednje berbe, jer su ove šljive iponajnianje crvljive i one su najbolje za kuvanje, što* salrže najviše šećera, Vadjenje koštica kao što se t n radi kod pekmeza za domaću potrebu, nije potrebno kad se tiče izrade pekmora u većoj količini. Sljive se najprije opera, trale i crvljive se orlliace, a zdrave se kuvaju u dobro ka’ajisanom koliu il kazanu, koji je prethodno dobro očišćen i malo sa uljem premazan da se pekmez ne prilijepi za zidove ka: a ia. Na 100 kg. šljiva dovoijno je dodati sa no 5—6 litara vode, jer sane šljive pri kuvanju.devoljno soka otpuštaju. Pekinez se kuva pri jakej \a'ri i potrebno je često miješati sa mješa' com — motkom ili velikom drvenom kašikom, da se dobije jeđnolika maia. Čim su šljive toliko omekšale, da se pritisnute prstom lako zgnječe treba vatru utišati, pa se onđa kaša od šljiva propušta kroz rešeto sa okcima velične jedne četvrtine do jeđne polovine santimetra, koje stoji nad činijom i drag'm kakvim većiin sudom. Koštice koje ostanu u rešetu, osuše se i daju dobar jnaterijal za gorivo. Sa mašinom za cijedjenje voćne kaše ovaj se posao mnogo lakše i brže vrši, uštedjuje se vrijemje i snara. Za đaiji rad kolao, odnosno kazan ponovo se očisti, unutrašnje strane kazana još jedauput se premažu uljem i onda se procijedjena kaša sipa u kazan, da se dalje kuva do zgušnjavanja u pekmez. Treba održavati ravnomjernu i postojanu vatru, a tako isto rovnosno miješati pekmez sa mješalioom, jer se čestim miješanjem spriječava zagorevanje pekmeza. Toga racli može se još nekoliko većih komađa bjelulkovog (šljunčanog) kamena metnuti ra dno kazana da se spriječava prijanjanje pekmeza za zidove kazana, a pri miješanju ovo je kamenje stalno u kretanju, a to spriječava prijanjanje. Cim počne pekmez da se zgušnjava onda je vrijeme da se đoda začin. To je stvar ulcusa, to može biti cimet, ka anfilić, korijander ili muska'ov oraščić. Ovi »e začini mogu dobiti u droger ji ili delikatesnoj radnji. Od četiri pomenuta začina najbolji je način za pekmez od šljiva cimet i zato je _poniennt na prvom mjestu. Cim se pekmez pri miješanju počne uklupčavati, onda je gotov. Radi boljeg čuvanja još vreo pelunez izrači se u zagrijane enra’jirane (gledjosane) lonce, ćupove, kačice, čabrove, bureta, da se gornji sloj pokmeza zasuši i napravi skramu, koja služi kao zaštita. Ako se za- pekmez upotrebe visoke plebane kutije sa zatvaračem, onda sve pomenute predobrane radi boljeg čuvanja nisu potrebne. Još treba površinu pekmeza pokriti artijom natopljenom ljutom rakijom ill rumom. Na suvom I hladovRom mjestu pekmez se može očuvati vrlo dugo, a da se ne ubudja i ne uskisne. Gust pekmez može se preraditi u osušen pekmez na ovaj način. Od gustog pekmeza napravi se rijeđak, židak pekmez sa dodatkom vode, koji se osuši u peći u aparaitu za sušeuie. Ovaj osušen pekmetz može se čuvatl u svakcm suvoan prostoru. Najposlije treba pomenutf, da se može praviti I mješovit pekmez od šljiva, jabuka, krušaka, bundeve ili Šargarepe. I ako šargarioa ne spada u voće nego u povrće, ona se može dodavati šljivama pri pnavljenju pekmeza, a i drugom voću pri pravljenju marmalade, jer šargarepa sadrži veliku količinu šećera. Ovaj dodatak šargarepe najbolje je da bude kao istrugana šargarepa. Ovaj pekmez od raznog vcća I šargarepe, to je pekmez manje kakvoće — kvalifeta, ima blag ukus i on se mora vrlo dobro ukuvatl, inače se ne može održati. Pekmez od džanarika. Pekmez se može praviti t ol proljećnjih malih šljiva p!ave, žute, crvene i bijele boje, koje se zovu d ž a n a r i ke, it okohm Beograda piskavci, u Palanci m i g a v c i, a u južnoj Srbiji p r k a č e. Sirove, svježo džanarike su s’a ke, ukusne, a pri kuvanju postanu kisele. Da se tome doskoči, da se popravi ukus džanarika, treba na svaki litar voćne kaše džanarika dodati dvije veiike dobro istragane šargarepo, jer kao što je pomenuto šargarepa sadrži veliku količinu šećera. Na ovaj isti način sa dodatkom islrugane šargarepe taogao bi se praviti pekmez i od velikih okraglih šljiva, koje se zovu ringlovke, samo su ringlovke za pc-kmez dosta skupe, a džanarike su vtIo jeftine. Na isti način sa dodafkom Istrugnne §argarepe kuva se pekmez i od ranih šljiva, zvanih r an ke. Pekmez od b°blca borovnice, Bobice borovnice najprije se dobro operu u vodi i pošlo se dobro ocijede od vode kuvaju so bez dolivanja vode dok se dobro ne razmekšaju i pekmez je gotov. Ko voli slađji pekmez, treba dodati na litar kaše bobica 100 grama Bitnog, 'tucanog šećera.

24. juna 1917. Borovnica kao što joj i ime kaže raste po višim gorama, gdje ima borove šumte i prema tome samo se u tim pla1 ninskim krajevima ovaj pokmez može praviti, Pckmez od zovinih boblca. Zrelo bobice zovine operu so u vodi i pošto se dobro ocijede od vode, kuŠto će sve uništiti podmornice. Tko .u okviru našili domaćih prilika pfomatra nevoije naše herojske obranbcne borbe, ne može — makar bio baš i čitač novina, predočiti jasnu sl ku o haračeiiju, koji je proizvela u duhovima neutralnog inozemstva 'engieska propaganda. U tu svrhu izdane svote morate su neizmjerne biti. Za Ainc-riku samo nije odviše, ako kažemo, da jo potrošena najmanje jedna milijarda kruna. Veli se, da je u Americi prigodom posljeđnj? izbcrne kampanje izbila na površinu posebna vrst ljudi t. zv. „stump speakers” ko!i u d.-mokratskim toli u reptiblikauskim rcdovima, ljudi, koji su potpunim uvjercnjem u«t*l■ proti njemačkoin mi i arizmu iupuć val i aop snosii njemaćse iuvazije raog cezoL.. anbenog položaja američko obale. Takovi ,.pučki govornici” stoje više novaca nevo li advokati. Da je onglesko zlato \'eć u ljeiu god. 1914. u izobnju priiicalo aniđrikanskoj štampi, moglo se opaziti jz momentanog preokreta, koji su mnoge američke novine, koje su do pred kratko vrijeme prijo oduševljeno pozdravijale njemačkog cara, počinile, prešavši u logor najrabijatnijih njemco-ždera. U Newyorku je n, pr. obće poznato, da su mnogi CityEditori, koji su prije rata živiLi u vrlo skromnim prilikama u Boarding kućama, nenadano najmili vile u n.'ijotmjrinij-'m predjelu grada Yonkers. Sjedinjene Države bue su poplavljcne engl sidm omisanma. Tamo, gdje se nije moglo ništa polučiti novcem, poduzeta su druga sređstva. James Gordon Bennett n. pr. izdavač ,,Heralda”, primljen je usprkos svoje tamno prošlosti nenadano u krug engleskog visokog plemstva, te se natjecao sebi ravnim engleskim kolegama Lordom Noith liffeom u dnevnim napadajima na Nijemce. I mladi Pulitzer, čiji je otac, osrtivač ,,Worlda”, u TemeŠvaru bosonog trčkcrao ulicaina i prodavao žigice, sa zadovoljstvom je s\x>je snobističke taštine prošao u logor Engleza. Tako je cjelokupna amerikanska štampa, sa iznimkom Hearst-ove grupe stvorila centralnim vlastinia neugodui položaj, koja je nebrojene skupocjene publikacije, mržnje pune pamflete, sa pravim umjetničkiin ilustracijama, pomoću čitave kazališne i filin-literature o njemačkim „barbarstvima” rasturila u svijet i tako oduzela američkom javnom mnijpnju slobodan sud. Wilson mogao je nestnetano u maski profesora humaniteta onu po-litiku tjerati koja je služila isključivo interesima moćne grupe Morganove. i i Posve tako se radilo i u Holandiji, Minher Schroeder sjedio je u svojoj uredničkoj sobi lista „Telegraf” i razmišljao ofom, kako će isplatiti svoje slagare. Uto mu prispije jedan šek sa šest brojka iz Downing-Streeta, a sa buknućem rata njegov se zakutni listić najednoč pretvorio |U bogato i najraširenije glasiio Holandije. Od šestorice putnika u željezničkom vozu moglo se vidjeti, svo su šestorica bill zadubijeni u štampanu ogromnu plahtu ,,TeIegrafa”, koji je dnevno rigao otrov ,i žuč na „proklete Nijemce.” Onda je došao ulaz u Belgiju, a Raemacker je izdavao svaki drugf dsvoje crvcnom bojom, vraškom prkošljivošću risane ka'tone proti kaciganra. Belgijski su bjegunci poplavili zemlju, oknžlli ju i onečistili. No niti jedan se glas nije .proti tome digao. Oospodin Nigh od „Rotterdamschen” i svi se ostali novinari pokunjiše pred tiranijom „Telegrafa’L Bitka u Holandiji za ententu več je bila dobivena. Da su engleski konzulati dnevno ulice poplavili posebniin bespiatniin izdanjima u holandijskom jeziku, zapravo nije bilo niti više potrebno. Svi ovi pokušaji Engleske urod.li su dobrim .p/odom, jer so u Holandiji u\r!ježilo neiskorjenjivo uvjerenje, da je prava neutralnost samo onda, ako se slijepo pokoravaju diktatima Engleske, koja je ,,dobročinac čitavog svijeta.” I tako je mogla Engleska bez buke svoje željezne čaporke zasjcći u toi'i život Nizoz; mske, a oživotvorenje „Neederiand 0\ erzoe Trust”-a, jrdnog od najvažnijih sr dstava za ograničenje surovina centralnim vlastiina, bila je činjenica. Ovo ne bi biio nikad moguće, kad bi se b!o digao pravođobno glas, koji bi upozorivao na ovu opasnost, glas koji bi bio kadar da prikaže prikrivene grožnje razbojnika holandijskih kolonija u slučaju ustručavanja kao bezobrazni bluf (humbug) John Bulla; glas koji bi se bio onda, kada je jošte bila vremena, prizvao na moć jedinstvenog otpora s\Tli neutralnih država, ali nažalost takovih glasova nije bilo. Baš u času, kad je „Deutschl.md” po prvi put pristao uz obalu Sjodinjenih država, veli Aleksander W. Neumann, pi3ac oviii redaka, vozi > sam s > u zračnun kolima švicarske željeznice od Ziiricha prekr Benia u Gens. Imao sam pritično vremena, da pravim isporedjivanja izmedju pisanja Slampe.Njemačka štampa Svicarske zadovoljila se n. pr. tim, da je dotičnu zvaničnu vijest samo pribilježila, ostajući kod toga posvo hladna. Francuska štampa naprotiv đonijela je zajedno sa viješću i žučljivi napadaj suprot „protunarodnog" postupka njemačkih gusara, sa švim rno-

Broj 17 1 vaju 8e dok se ne pretvore u kašastu maau. Na svaki kilogram bobica treba dođati */* Sećera. Kuvanje pekineza traje samo ’/n safa. No ako se ovaj pekmez vrlo gusto ukuva, dodatak šećera nije potreban. Ovaj se pekmez mož<iiuvati i zimi od osušenih zovinih bobica.

gućim predlozima, za proteste američke vlade. To je bilo dovoljno prozirno: Nijeinci su'u svom ponosu mirao puštali da stvari idu svojiin redovilim tokom, dok su za aiiirce počeli smjesla dj lovati sainostalno plaćeni moždjani, po mogućnosti još više šovinistički, nego li u neprijateijskoj zemlji. Grof Saša Kolovrat imao je prilike da U osvojenoj Ruimuijskoj gleda ncprijaieijske filine i nije se mogao suspreći, da so ne zadivi nad njihovom usavršenošću. No on bi ihtek morao gledati vani u neutralnim pozorištima, gdje su uz pripomoć plaćenih agenata provokatera dali povoda burnini nklamacijama za ententu. Razumijo se, da to košta mnogo, vrlo mnogo novaca, 'ali se ispiaćuje. Bilo bi inače inogućo na Očigled činjenica, da centralne vlasti drže V.aposjednnto preko 541.817 kvadratnih kilometara neprijateljskog područja, ovoliku 'hladnokrvnost pridržati? No Sav t«aj siirii novac, koji je ententa Sipaia u obilnoj mjeri u propagandističke svrhe a i danas ga još na pregršti sipa u buktajućoj Rusiji, uzaludno je potrošen. 'Jer podmornice će nesamo razoritl neizmjerne brodske prostore, već će one ujedno raspršiti i nadu u Englesku, u koju gledaju sporazumaši kao u kakvog msiju, koji bi im imao donijeti spa3. A ne će sla uvide, kako se već danas ponosiii Albion ikoprca u svojoj vlastitoj kaljuži, koju 'je zamutio. Napokon će morari i tr'jezvenost nađvlađati opojnost zaslijepljeliih :elemeiiata, a sa ovom će spoznajom odjeknuti jširom svijeta i os!Sfeodjenje čovječanstva tod nasilnog gospodstva onog nadutog narođa, koji je svoje težnje podjarmljivanja mogao nekažnjeno kroz stoljeća provoditi. A taj su narod Englezi. D K.

Pažnja našim čitaocima. Iz Ženeve žale nam se naši pretplatnici i čitaoci, da mnoge ličnosti iz Srbije, obraćajući se oglas!ma sa razn!m molbama, i ako opšimo, zaboravljaju re« dovito najpotrebnije podatke. Za o se skreće pažnja svakome, da izostavlja sve izlišno, a ređovno da označuje, i to: 1. Oni koji raspituju o Iic/ma, da uvijek jasno i Citijivo označuju a l:ese kako svoje tako i onih za koje žele đobTi odgovora, svakađ odvojeno za svako pojedino lice. 2. Oni, koji potražuju m a š t a driu go, da pored tačne alrese jaspo označe, šta i na kom osnovu to traže. Sta je ko po zvanju ili zanimanju. Naročito žene ili djeca, da označe poređ imena još i zvanjeili zaniraaiije muževa ili očevai gđje su sada, ako su u životu. 3. Oni koji su do sađa ma šta priniili i ma od koga, nije potiebuo da ponavljaju, osim promjene odrese. 4. U jediiom oglasu ne treba m!jv : a i više lica ili i drugih pitanja. Bez ovakog roda čitaocima jeu Zenevi nemoguće preduzimati ma šta, po nejasnim mol« b a m a. Jovan Premović.

Psdpomaže (giesshUbler) \ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA/ ^SiSELlC^/ Helnricti Mnttoni d. d. Bet 1 Korlsbcd. Glavno skladište za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protlć, Beograd, Kralja Milana ulica 87.

Ekspozitura peštanske-usarske :: Komercialne BanKe ::

GLBVNR UPRRVR CES. I KR. MONOPOLfl PETROLEJR I ŠPIRITA.

Ba*l 8a ivlma bankarsklm poslovima, poSlljkama novaca iz Auslro-Uaarska 1 za AustroUgarsku, saveznitka 1 neutralne država. Specijalno odjel jen je sa illjanje novace ratnlm zarobljenlcima 1 Internlranlma. Prlma uloge 1 obavlja mljenjanje novca po najkulantnijlm dnavnlm kursavlma. Zasebno odjeljenje za robu za

Osnovna glavnlca 1 pričuve 232,000.000 kruna.