Beogradske novine

Broj 176.

29. juna 1917.

Grad i okolica. Onevni kalendar. D a n a s je petak 29. juna; po starora 16. juna. Rlmokatollci: Petar I Pavao; pravoslavnl: Tihon, čuđotvorac. Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 T 6 sati posltje podnc predstave za gradjanstvo.—C. 1 kr. gradjanski klno (Paris): U 6 sati poslije podue predstava za gradjanstvo. Botanička bašta. Otvorena utorkom četvrtkom, nedjeljama i praznicima. L-a d j a izmedju Zemuna i Beograda kreće iz Beograda za Zemttn od 6 sati u jutro do 9 sati navcče svakoga sata o s i m u 1 sat posiijc podnc. Polazak iz Zemuna za Beograd od 5’30 ujutio do 8-30 naveče svakoga sata osim u 12-30 poslije podne. Časnička i činovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n i č k i d o m: Čitaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satt ujutro do 9 sati na vcče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Rijcčno k u p a ti 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. „0 r a n d H o t e 1" : Dncvno koncerat Početak u 6 sati poslljc podne. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od 2—1 sata poslije podne. U bolnlci „Brium“: ođ 9-30—12 sali prije podne i od 2—1 sata poslije podne. Rimokatoiička služba Božija. Danas, 29. juna služiče se: I. UKonakn: U8 sati u jutro sv. misa i magjarska propovijed za vojništvo, kojoj ima slobodan pristup i gradjansko stanovništvo. II. U Župskoj crkvi: U 8 sati sv. misa, u 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. ntisa. U 4 saita poslije podne večernja. Lijep prilog za beogradsku sirotinju. Gospodja Jovanka K. P o p o v i ć, povodom trogodišnjeg pomena njen-om ocu pok. dr. Jovanu G j u r i ć u, biv. apotekaru i viceguverueru Narodne Banke, priložila je 300.— kruna preko centralnog odbora za pomoć, kao svoj prilog za poinaganje beogradske sirotinje. Parastos. Gospodja Draginja A. K o v a č ev i č k a, priredjuje 2. j u 1 a tek. god. u 10 sati prije podne u Vaznesens k o j c r k v i dvogodišnji pomen svojoj miloj bratičini Jeleni (Leli) M ad ž a r e v i ć, činovnici trgovačke komore, o čemu se ovim izvještavaju srodnici i prijatelji. Izdavanje kupona za šećer i so. Odsjek za kontrolisanje utroška liljebnih karata ekonomata opštine grada Beograda izdavće 1. jula ove godine kupone za kupovinu šećera i eoli za mjesec j u 1 i sviin onim gradjanima, kojima je odnzefo pravo 11 a kupovinu brašna, pošto isti priđržavaju dovoljnu količinu brašna za svoju ličnu upotrebu, te zbog toga ne dobivaju kupone za brašno, šećer i so redovnim putem, o čemu se isti i izvještavaju. Javna prodaia. Po odluci starateljskog suda, izložiće se javnoj prodaji, zaostavština pok. Lenke G j o r g j e v i ć, na d a n 5. j u 1 a ove godine, u njenom stanu u ulici M u t a p o v o j b r o j 11. Prodaja će počcti tačno u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na o-vu prodaju dodju. Traže se ložačl i mašiniste za vršalicc. Sve mašiniste i ložači, koji bi htje11 biti zaposleni kao pomoćno osoblje mašiuista i ložača za rad pri vrša'.icama, neku se odmah jave tajništvu opštinc grada Beograda, gdjc ćc d-obiti sva potrebna obavještenja. Požar. 28. o. mj. poslije ponoći pojavio sc požar u Avakumovoj ulici u jeunoj šnpi, koja je služila kao ljetnja kuliinja,

Petak ali je odmah primjećen i bez ikak\ r e veće štete brzo ugušen od s-traže c. i k. vojnog redarstva. Izvješta] prijavnog ureda. 27. juna: prijavljeno 110, odjavljeno 61, seoba 46; u hotelima prijavljeno 117, odjavljeno 122, ostalo u hotelima prijavljenih 367.

Narodna privreda. Zemija i klima u Staroj Srbiji i Maćedoniji. (Nastavak). 13. Prespanska i Oridska dolina. Obadvijc se doline pružaju na sjcvernoj strani od istoimenili jezera. PreBpanska dolina, a osobito ravnica okoj liesna, bogata je žitima, a Orfdska naročito je bogafa voćem, vinogradima i povrćem. Od voća jako su cijcnjene orid$ke treširje, orasi i oridsko groždje. U koliko su kod obiju dolina, na očito oridskoj, smanjeni proizvodi u žitnoj proizvodnji, n toiiko su im oni naki adjcni ribolovom. Od rilm čuveno su oridpke jegulje. Jegulje sc hvataju. najviše u Crnoni Drimu, glavnoj oloci Oridskog Jezera. Sjeverno otf Kačaničkc klisuro nastaje druga klima, drukčija vegctacija, pa i drukčija kultura zcinlje. Kosovo, Metohija i umge oblasti, sjevemo od Kačantka, imaju srednjo cvropsku klimu, ljela nijesu onako žarka, kao u skopskoj Staroj Srbiji i Maćedoniji, Atmosferski su lalozi rasporcdjeni na sva godlšnja Vremcna. Preko Ijeta kišc nfjesu rijetke, a preko zimc padaju veliki snijegovi, Zbog ovoga, oblasti su bogate rijekama i pječicama, koje ijeli no presušuju i Zcmlja je vlažnija i ljeti pokrivena btijliim zoleniloin. Na mjeslo južuih kulturnih biljaka, javljaju sc poglavito žitue biljke i voćItjaci, medju kojima su šljive i kesleni ponajjače zastnpljeni, i u koliko se više ide na sjever, u loliko višo uzimaju fnaha. Vinogradi su rjeđji i uemaju onaj kvalitet groždja i vina kao vinogradi u jugoistočnoj Maćedoniji« 14. Tetovska ko11 ina. Tetovska se kotlina pruža sa sjevcro-istoka na jugo-zapađ. Ona je ogradjcna: sa sjevero-zapada Sar Plauinom; sa juga planinoin Vlahinicom i Bukovikom i sa jugo tstoka Suhom Gorom i Žcclenom. Cijela kotlina podijeljena je u tii dijela: Gornji Polog, koji se pruža od izvora Varđara do Tetovske, Bistrice, sa glavnim mjeslom Gostivarom; Donji Polog, koji se pruža sjeverno od Telovske Bistricc, sa glavnitn mjestom Tetovom, i Podgor, koji sc praža od Telova, ispod §aro, sa glavnim injes(om Tearceill. Isa istočnom đijelu Tetovska jo koGina u vezi sa Skopskom. Prva je veza izlaz izmedju Suhe Gore i Žedena i zove se na istočnom kraju Suhodolicn, a na zapadnom Kaldrmi-Bogaz. Dragi je izlaz Dervcnskom klisurom Vardara na ejevera od planine Žedene, I Tetovska je kotlina, kao i Skopeka bila nekada jezero, koja su Suhodolicom slajala u vezi. Kroz Suhođolicu vodi kolski i karavauski put. Na ovome jc putu veliki saobraćaj, jer njimo prolaze mnogi karavam i mnoga stada ovaca, naročito kad idu na zimovnik u južnu Mačeđoniju i Grčku. Telovska je kotlina od znatne vrijednosti za sjeverozapađnu Maćcdonaju i susjedne dijelove Arbanije. Ona je s jeclne sirane u sredini Kičeva, Poreča i Debra, a s dntge strane u vezi je sa glavnom Varđarskom dolinom. Njena se važnost ističc još i stoga, što na zapađu i sjevero-zapadu od Tetovske kotline nema više prostranih ravnica, s vc do Jadranskog primorja. Tetovska jc kotlina prostrana i plodna i zalo je privlačna za zapađno planinsko slanovništvo. Naposljetku, ona je pod

BEOGRAPSKE NOVINE Sar Planinom, preko koje vode mnogi putevi za Prizren, šareka sela i župe.* Zaklonjena Sarom, a otvorena Suhodolicom prema Skoj^skoj kotlini i Varidaru, Telovska kotiina, po klimatskim jprilikama, drži sredinu izmedju južnih lli maćedonskiii i sjevernih ili staro-sr. bijanskih kotlina. Zime su oštre i duge, ali su bez jakili i dugotrajnih vjetrova. Zima počinje ranije no u Skoplju, a popušla nešto docuije. Proljeće i jesen su ktalki i kišni. Ljeti se ne osjeća ucsnosna maćedonska žega, već je vazduh prija« tan kao u maju u južnim maćedonsfcim fcotlinama. Telovska se kotlina odlikuje kao bogala žitnica, koja pored svoga hrani i stanovništvo pkolnih planinskh krajeva. Glavna je kulturna biljka kukuruz, zatim pšcnica. Osim toga ona se odlikuje i kao voćarski kraj, l lo kao jedan voćem najbogatiji kraj Balkanskog Poluostrva. Naročito je Podgor pun voćnjacima, od kojih najviše ima kestena, čije velike prostore zovu košlanje. Oni čine nepre'kidnu zonu u Podgom, ođ tetovske Bistrice jlo Kačaničke klisure. Od koštanja najčuvenije jc ono iz okoline manastira Lešna. Ima odlično keslenjo i u okolini Varđara poznato pod imenom vra« točko kestcnje. Ispod koštanja su na prisojnim stranama Sarske Podgorine čuvene pološke jabuke i kruške. Uporedo' su sa njima bašto od oraha, a gđje-gđje i od šljiva. Pored voću gaji se i bostan. U okolini scla Caula, ispod GosLivara, gaji se i dobar duvan, a oko Gostivara mnogo pasulja odličnog kvalitcta. Oko Varđara ima dosta konopišta i lanišla. Miiograda ima malo i vino jc lošije. Ali okolina tetovske kotline ima oEobilo povoljne uslove i za stočarslvo. rašnjaci po Siuu, Bukoviku i Sulioj Gori vrlo su povoljni uslovi za stočarenje. Osirn toga, tamo se vidjaju mjestimično i djetelišla, koja se po pet i šest pula preko godinc kose. Od mlječnili jproizvoda najviše se proizvodi maslo, eir i kisclo rnlijeko, Cuveno je šaisko i korapsko sirenje. U tetovskoj kotlini sfcočarenjem najvećim dijelom havi sc arbanaško stauovništvo. Zbog opisanog položaja i plodnosli, Letovska je kotlina privlačila okolno plamnsko stanovnišlvo i igrala važnu uiogu ix istorijskim dogadjajima. I danas po t; I lanama tetovske kotline iina razvalina od gradova. Tetovo jc glavni i administrativni i trgovinski cenlar za cijelu kotliuu. Varoš je na Bjepom položaju. Leži na Tctovskoj Bistriči, koja je goLovo kroz (Ivorište svake' kuće razvedena. A tako eu isto rijetke kuće, koje u dvorišLu nernaju česme. Zato jo Tetovo u cijeloj Slaroj Srbiji i Maćedoniji najzdravija varoš. Broji oko 20.000 stanovnika, najviše Turaka, pa zatim Slovena i Ariiauta. Druga je varoš Gostivar, ogradjeu zelenilom od voćnjaka i vrba. Broji oko 3000 stanovnika sa 3—400 Hrišćana. U Gostivaru se izradjuju i polugvozdenii plugovi Lez kolječka. Treća je vako5 Tearce, naseljcna poglavito Arnaufhna 11 Vrijedno je'napoinenuti, da do početka 19. vijeka u tetovskoj su kotlini (preovladjivali Sloveni, a od toga vremena oipočclo je jako prodiranje Arnauta« (Nastaviće se)-

Poslijednje brzojavne vijesti. Carsko i kraljevski par u Miinchenu. Posjeta od velikog političko« značaja. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 28. juna. ,,B e r I i n e r T a g e b 1 a 11“ prima ovakav izvještaj iz Mfinchena: Skorih dana predstoji ovdje p o s j e t a a us t x o-u garskog carsko i kra-

1 je v s k o g p a r a. Ova posjeta nije samo čin kurtoazije, već ima politlčkog značaja. Vlađara Habsburške Monarhije pratiće grof C z e r n 1 n, načelnici vojne i gradjanske dvorske kancelarije, činovnici ministarstva spoljnih poslova, prvi dvorski maršal princ Hohenlohe, oba vladareva generalna adjutanta, prvi dvorski maršal caričin grof Esterhazy, a osim toga još mnogobrojna svita, sastavljena iz Časnika i dvorskih dostojanstvenika. Vladarski ’će par vjerovatno stići u Miinchen 30. juna. Radnički i vojnički savjet za čim brži mir. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina")' Stockholm, 28. jnna. Kongres ruskili radničkih i vojničkili savjeta u Petrogradu usvojio je ogronimnn večinom glasova odluku u smisJu što skorijeg okončanja r a t a, uspostavljanja internacijonale kao bratie protiv imperijalizma u sviin zemljama, ali protiv zasebnog mira ili zaselinog primirja Rusija i sporazumne sile. Engleski i francuski podanici pozvani, da u što kraćem roku otputuju iz Rusije. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") n,: Berlin, 28. juna. 1 ,,L o k a I a n z e i g e r“ doznaje iz pouzdanoga vrela preko Stockholma, da su engleska i francuska vlada povjerljivo saopštile svo-jim podanicima, koji se u ovaj čas nalaze u Rusiji, da bi s obzirom na ugroženi uniitarnji ruski položaj bilo uputno, kad bi svoje poslove i preduzeća u što moguće bržem roku posvršavaii i onda najkraćim putem ostavili Rusiju- Drži se, da će naročito engleski trgovci, koji sti u posljednje vrijeme gotovo poplavili Rusiju i iskorišćavali privredni položaj zeinije u trgovini i industriji, poslušati savjet svoje vlade i ostaviti Rusiju, to prije, što nisu više sigurni pred razdraženim narodom.

Raspuštanje dume. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Stockholm, 28. junaOdbor dume pod predsjedanjem Rodzianka protestirao je protiv raspuštania ditnte od privremene vlade. Predstojeća ofenziva sporazumnih sila. Sveopšti napad na Tttrsku. (Naročiti brzojav „Beograđslcih Novina' ) Berlin, 28. jtma. Na vijest agencijo Havas o dragoj konfercnciji u St. Jeau đe Maurienne-u, prema kojoj je izmeđju generala C a. d o rne i Foche-a postignut sporazum o: zajedničkoj opcraciji francuskih i talijauskih četa u Maloj Aziji i Palestini, pi'še „Vo r w 5r ts“: Dmga konferencija u St. Jean đe Maurierme ne pada samo slučajern u isto vrijcme sa dogadjajima u Grčkoj. Kalija so žuri, da ubere ono, što misli dobiti od sporazuma. Postoji namjera, da se njemačke vojske na istoku l zapadu Bvežu i bez smctnjo na taj na-

Sštrana 3. ' ■■ ... - Čin provede pljačka kođ Smirne, na žto špekuiira Italija, pa Aleksandrcte, za či«; me teži Engleska da se zaposjedne Sirija, koju traži za sebe Francuska. Kod} predstojeće velike ofenzive navalice da« kle na Tursku ne samo kod Gaze nego po Bvoj prilici r na obalama Egejskoga mo-’ ra, gdje će sporazumne čete operirnti iz Grčke. Grčka je prestala da bude nezavisnom državom. (Naiočiti brzojav „Bcogradskih Nov.'i*a") Haag, 28. jnna. sj U Engleskom donjem domu saopštio je Balfour, da je opozvan đosaclašnji engleski poslanik u Aleni E11 i o tjj pošto njegovo dalje bavljenje pored francuskog vrhovnog komesara Jonnarla izgleda nemoguće. , Time engleska vlada uvijeno izjavljuje, da Grčka medjunarodno prav/ no ne postoji više kao nezavisna 'država, pa sada važi samo još ka.o pokrajina pod vrhovnom upravom sporazuma, Podmornički rat. Broj žrtava znatno porastao, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novln'a") Haag, 28. juna. 3 Engleski listovi jednoglasno utvrdjuju, da je znatno porastao broj brodova potopljenih od podmornica. ,,DaiIy Mai 1“ veli, da su gubitci u većim brodovima porasli za 100%. Isti list naglašava, da tonaža većih brodova, potopljenih za prvih triju nedjelja u mjesecu junu v r eć sada prelazi ukupnu jednovretnenu proizvodnju brodogradiiišta. Potopljen veliki engleski parni brod. Kb- London, 28. jnna. Parni brod ,,M a n g 0 1 i a“ (9505 tona) sudario se u blizini Bombaya sa minom i potonuo. Dio putnika i posade je spašen. Pošta je izgubljena.

Umoljavamo, da istu bEagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pletplate, upozoruje se na cijene lcoje su slijedeće: PretpSata: u Beogrndu i u krajevima zaposjednutlm od c. i kr. četa za m mj-K u hotsjio« bojnu i etapnu poštu . . . K 2— K 6 - —■ u Bcogradu sa dostavom u kuću „ 2'50 . 7 50 u Hrvatskoj-Slavcniji, Bosni-Hercegovini 1 Datmaciji . . . K 2'60 K 7 SC u ostalim krajcvima Anstro-ugarske monarhije K 3-— K 9 - u inostranstvu 4 50 . 13 oo Kod plaćanja imade se tacna adresa Citko navesti. Kod preselivanja a naročito kođ promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nsve adress takođje i predjašnja adresa navede.

Administracija ,BEOGRADSKIH NOVIHA 0 Ef. Poiia Becgrad.

Ukinuti ratni sudovi u Rusiji. Kb. Petrograđ, 28. iuna. Privremena je vlada ukiuula ratne sudove.

Poziv m protplotu! Od 1. jula otpočlnje ncva mjesecna kao i tromjesečna pretplata!

Pod najvišom zaštitom Njegovop

c. ik. Agostofskop Velioanstva.

32 . c. k. državna lutrija == y voine dobrotvorn® svrhe. Ova novčaaa lutrija sadrii 21.146 srećaka u gofovom novcu u ukupnom isnosu oci 625.000 kruna.

Giaynl zgoditak iznost:

200.000 kruna.

858

Javno vučenje u Beču 26. juta 1917. Jedna srečka stojl 4 krune. Srećke se doblju kod odjeljcnja za dobrotvornu lutriju Beč, III. Vorderc Zoliamtsstrassc 5, kod kralj. ugar. lutrljskog ravnaieljstva u Budim-Peštl IX., u glavno] carinskoj zgradi, u lutrljsklm kolekturama, u trafikama, kod poreznlh, poštanskth i željeznlćkih ureda, u menjaćnicama i t. d. Plan igs* za kupce bcsplatan. Srcćke se šaljti prosto od poštarine. Iz c. k. Generalne Direkcije za Državne Lutrije. (Odjeljenje za dobrotvornu lutriju).

Eiatnanlh cipefa Sandala djecijlh Papuča plišanih Papučlca „ Blokeja kožnifi „ gvozdenih

Prodaje se na tuce i ea par u ridnji

Miloia Savića

br. 10, Baoflrad.

Tužna I ncsretna majka davnće avojoj jedtnoj nlkad neprcžaljenoj ćerkl i* Lepesavl uodllnji pomcn u lubotu 30. juna u 10V 2 satl prlje podnc u Cfkvl svetoga Nlkole na Novom groblju. Molim srodnlk« I prljateije da prlsustvuju ovom tužnom pomenu. Do groba ožalošćena mati: 81607 K. Stevanovtćka, udova.

Sa ojadjenim srcem i najvećim bolom u duši javljamo našim prijateljima i poznanicima, da je naš veliki ponos i zaštita, nježni suprug, plemeniti otac i dobri deda f Milan P. Dragojević trgovac Iz Robaja, bivši vladin i riarodni prestavnlk i član ustavotvornog odbora Velike Narodne Skupštine preminuo 19. juna u veče, poslije kratkog bolovanja, a saranjen je 21. istog mjeseca uz veliko učešće gradjana iz sreza kolubarskog, kao varoši Valjeva, Mionice i okolnih srezova. Smatramo za najveću dužnost, da i ovim putem izjavimo blagodarnost svima onima, koji milog nam pokojnika ispratiše u impozantnom broju do vječne kuće. Neka prime našu naročitu zahvalnost gospoda sveštenici i učiteiji koji iz počasti pri opijelu Činodjejstvovaše. VjeČita hvala neka je i onima prijateljima, koji se na onako dirljiv način oprostiše sa našim dragim pokojnikom, te iiam u nekoliko i tugu ublažiše. Robaja, mjeseca juna 1917. Za navjek ožalošćeni. supruga Hristina; sinovi: pop Panta i Mika ekonom; unuci: Miloje, Jevrem i Milan; snahe: Jelica, Danica i Vukosava; kćeri: Milka, Mileva, Hristina, Caja, Persa i Rajua; zetovi: Andrija, Radisav, ai692 Dragomir, Dragomir, Vojislav i Mališa i ostala mnogobrojna rodbina.

738