Beogradske novine
Utorak
BEOGRADSKE NOVINE
10. jula 1917.
Sfrana 3.
Botani-ika bašta.Otvorcna utorkom, ietvrtkom, nedjeljama i praznicima. Ladja izmedju Zemuna 1 Beograda kreće iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati naveće svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak h Zemuna za Beograd od 5'30 ujutro do 830 naveče svakoga sata osim u 12*30 poslije podne. Casnlčka i činovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnlčki dom: Čitaonica, soba za pisanje i igranje, kantiua. Otvoreno od 7 satl ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. „0 r a n d H o t e 1": Dnevno koncerat. Počctak u 6 sati posllje podne. Posjeta bolesnika u bolnleama: U bolnid „Brčko*: od 2—4 sata poslljc podne. U bolnici ,,Brium a : od 9-30—12 sati prije podne i od 2—4 sata posllje podne. Traži se porodica. Porodica intemiranog gradjanina Dragiše D u 1 a 1 o v i ć a, potrebno je da so fođmah javi sudsfcom odjelenjti opštine grada Beograda radi izvjesnog hitnog saopštenja. Oluja sa Kišom. Juče poslije podne iinaii smo u Beogradu veću oluju sa kišom, koja je srećom trajala vrlo kratko vrijeme- Oko 4 sata poslije podne odjedanput otpočeo je jak vjetar, koji se ubrzo pretvorio u pravu oluju. Ali u brzo otpočela je padati jaka kiša, tako da je sve već za pola sata bilo mirno. Svjež vazduh poslije kiše osjećao se prijatno, jer je ublažio veliku julsku vrućinu. Udavio se dječakU subotu 7. o. tnj. udavio se pri kupanju u Dunavu B o g o 1 j u b, 12- godišnji sin gđje Savete Gjorgjev i ć k e. Lješ ncsretnog dječaka izvadjen je 8. o- mj. Pogreb će biti danas u 10 sati prije podne. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština pok. Dimitrija Stojanovića, na dan 25. jnla 1917. godine u njenom stanu u Vrtljarskoj ulici broj 1G. Prodaja će početi taćno u 9. sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju đodju.
ni budielar sa novcem donese u okružnu komandu za grad Beograd, dobiće nagradu od K 300—, koja je suma u tu svrhu već deponovana kod rećenog nadleštva. Odbjeglo pseto. Juče, 9. o. tnj- odbjeglo je pseto srednje veličine, dugačke dlake, bijelo sa crnim mrljama, mrke glave sa kožnim okovratnikom bez marke. Ko bi slučajno naišao na io pseto, odnosno kod koga bi dobjeglo, neka ga izvoli predati u duvandžinicu u Kralj Milanovoj ulici 35. Izgubljeno. Gospodja Jelisaveta N i k o 1 i ć k a, sa stanom u Princa Evgjenija ulici 10, > izgubila je 9. o. mj. na tramvaju crnu ' ručnu torbu sa dvjema novčanicama od po 100.— dinara i sa nekih K 5sitnog novca. kao i sa nekim legitimacijama, koje glase na njeno ime. Ko nadje, neka izvoli predati okružnoj komandi za grad Beograd. Nadieno. Na beogradskoj stanici nadjena je torba uprtača (tzv- ,,Kucksack“), u kojoj je bila radnička knjižica, koja je glasila na Ivu Hasanbegovića sa Gackog u Hercegovini. — Zakupnica hotela ,,Carigrad“ (preko puta željezničke stanice) predala je c. i k. okružnoi komandi za grad Beograd sliiedeće predmete, koje je neko zaboravio u njenoin hotelu: 1 torbu uprtaču, 1 vojničku čuturicu, 1 džepni sat od nikla, 1 prsten i jedan toaletni predmet. Vlasnici navedenili stvari neka dodju po njih u c. i k. okružnu komandu za grad Beograd (Kralja Aleksandra ulica broj 7 ) Izvještaj prijavnog ureda. 7. jula: prijavljeno 62, odjavljeno 31, selidaba 30; u hoteliina prijavljeno 14, odjavljeno 126; ostalo po hotelima 321 prijavljeni putnik- 8. jula; prijavljeno 91 odjavljeno 52, selidbi 40; ti hotelima prijavljeno 112, odjavljeno 132, ostalo po hotelima 233 priiavljenih putnika. Poslijednje brzojavne vijesti.
Broj 187. t Maksim M. Sobajić. 27. januara ov. godine umro je u Nikšiću Maksim M. Sobajić. Pokojnik rodio se 1828. godinc u selu šobajićima h Cmoj Gori. Osnovnu školu s\n:šio je !u manasliru Ostrogu. Kao mladić preBelio se sa roditeljima u Valjevo, gdje je bio jičitelj do rata 1875., kad se opet »ovratio u Crnu Goru. Bio je sekretar jcdnoga odjeljenja ondašnje crnogorske vojske. Više od 50 godina bavio se isključivo književnošću. Oslavio je od svojih radova 3 zbirke narodnih pjesama, 2 istorije, mnogo članaka rasutih po srpekim časopisima i feljtona po dnevnim listovima. Ostavio je u rnkopisu svoje največe djelo: Zeta i Bjelopavlići. Kao mladić napisao je Maksim neko liko junačkih pjesama, koje su izišle u Beogradu pod naslovom „Mladi Crno* gorac“. „Slovenska Sloga“ ili ruska vojua 1876.—1878. Kronološkim redom pjeva sve znamenitije okršaje ruske i turske vojske, udešavajući ton prema razumijevanju crnogorskih brdjae na. Ima opisa vrlo živih i smjelih poleta mašte, premda je uvijek pazio, e da se lizdrži od preteranosfci i da bude doslje»lan podacima iz kojih je crpao gradju. jPjesma ,,B o j n a P1 e v n i“ izđvaja se od oslalih svojim divnim počelkom, a 6ve se odlikuju originalnošću i bogastvom jezika, te se ne razlikuju od osialili narodnih pjesama. II. dio „Osvete Kosovske", u rukopisu, zagubljen je u _crnogorskoj dvoiskoj arbivi, te se za sad o njemu ne može ništa pozitivno reći, a po samome mišljenju autorovu, to bi bile nje»ove najbolje pjesme. I. dio „Osvete Kosovske" štampan je prvi put u Beogradu, i cniogorska cenzura zabranila je rasturanje, naime što su izvjesne osobe j plemena nepravedno zaposlavijena u junačkim podvizima. Najzad, kad je jčnjiga sama sebi našla puta u narodu, i tako pajbolje opravdala svoju slvarnu vrijednost, cenzura je đigla zabrauu. „Dsveta jKosovska" doživjela je do sada više izdanja. Kao povjesničar („S t a r i n e u Z et i“) pažljivo je prikupljao tradicijonalne podatke o Zeti, Brdima u Zahumlju i na tome je poslu istrajao do duboke svoje starosti, pribirajući istorijsku gradju, odvajajući pouzdane poda^ke o & nepouz'đanih i najzad, tumačeći opisane dogadjaje objasnio je njihove 'uzroke i posljjedice Jako tačno i dosljedno, da zaslužuje ime pravoga nau'čenjaka. U njegovom posljeđnjem i ujedno najvećem radu „Zeta i Bjelopavlić “, naro’čita je pažnja poklonjena gcnealogiji pojerlinih bratstva i plemena u [Crnoj Gori, te će vrlo korisno poslužiti. nekad za ispitivanje naselja u ovim krajevima. Primjetilo bi se, da je mnogo polagao na tradicije, ali jasno je i to, da je ponekada do najmanjih sitnica ispitao sve tragove nekadašnjega života u ovim krajevima, sa Jasnim povjesničkim izJaganjem, sa osobitom lakoćom stila i 6«miinljivošću opisa pojedinih mjesta i lica, a što je glavuo, sve istinito i nepritstrano, u koliko je bilo moguće, tako da je sav njegov rad vrlo interesantan i od neocjenjive književne i povjesničke vrijednosti. C. N.
Grad i okolica. Dnevni kalendar. D a n a s je utorak 10. jula ; po starom 27. juna. Rimokatolici: Sedmoro braće; pravosiavni: prepodobni Sampson. Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 sati poslije podnc predstave za gradjanstvo. — C. 1 kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslijc podne predstava za gradjanslvo.
Digao sam galainu. — Ustajte Ijudi, umro je čoyjek... Gotovo se niko nije ni maknuo. Tek onaj bogomoliac započeo opet svojom molitvom... Drugi iako su za čas posjedali na svojim posteljaina i trli oči da bolje vide, kad doznaše, o čem se radi, okrenuli se na drugu stranu i nastavili sa spavanjem, Ijuti što sam ili xadi takve sitnice probudio. — Umiru i drugi... Š;a si se zbog toga uzvikao?... izderao se na me onaj pijanica-kockar. — Nc smetaj ga u srcći, koja ga je snašla... dobaci mi i onaj drugi pijanica-filozof. Iznenadila me ta silna ravnodušnost. Njima svima kao da je to bila kao neka stara svakidnevna priča, koja ih više ne može da dira . . . Na galamu se pro-budio i podvornik konačišta i ušao u dvoranu. — Kakva je to vika? — Umro je čovielc . . v — Pa i vrijeine mu je, rečc podvcrnik vidjevši Iješ starca . . . ko ga poznajc? — Ja ... to jest, ja s njime putujcm ,već kojili mjesec dana... — Dobro... Onda vi na njega pripazite da mu niko ništa ne uzme. Do u jutro neka leži ovdje... Razumije se, ja višc nisam ni pomiŠIjao da legnem ... Obukao sam se i sjeo na postelju sučelice mrtvom starcu... Od jednom ne znam ni sam kako, pričinilo mi se, da se ono njegovo napačeno lice nasmijalo... Zar ga je zbilja smrt toliko usrećila? Promatravši ga, padne mi na pamet ona kuverta, koju mi je starac predao prije svoje smrti. Izvadih sadr-
Priznanice za pouioć. Priznanice za pomoć, za mjesec juli izradjene su do broja 2000 i mogu se odmah i dobiti u uredima okružuog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj Alek gandrovoj ulici broj 7 u sobi broj 57, od 8 do 10 sati prije podue. Istoga dana, odmah po prijemu priznanice prije podno bl;igajixa c. i. kr. okružnog zapovjednišiva Beograd-gi'ad isplaćuje i pomoč. Kako prilikom prijema priznauice tako i pomoći potrebno je imati uza se redarslvenu legitimaciju, radi ustanovljenja indentičnosti. Požar. U kući u Kosovskoj ulici 33 izbio je 8. o. mj. u 3 saia poslije podne požar u jednoj šupi, u kojoj su stanovnici te kuće preko Ijeta kuvali- Šupa je potpuno izgorjela, a šteta iznosi nekih 2500 kruna. 300 kruna nagrade! Policijski ljekar, c. k. nadljekar dr. R i s m o n d o izgubio je budželar (lisnicu) od mrke košutije kože, u kojoj je bilo ukupno K 1260.— u novčanicama, i to; jedna banknota od K 1000.—, četiri novčanice od po K 50.— (ovih pet banknota potpuno su nove) i šest bankncta od po 10 kruna; osim toga bilo jc u lisnici i raznih legitimacija, koje glasc na ime vlasnikovo. Onaj, koji reče-
žinu . . . Bio u njoj uz onu sliku još i jedan ispisani tabak. Na slici inladi neki čc-vjek, jedna lijepa žena i dvoje nejačadi. U onom mladom čovjeku kao da sam prepoznad crte umrlog starčića... Sjetiii se njegove tajne s krivotvorenim ispravama. S velikini sam se s toga interesom bacio na čitanje ovoga sastavka. Glasio je ovako: „ ... Oženio sam se i po-stao ocem dvoje aiidjelića. I bio sam sretan svc do jednoga dana, kad me dužnost pozove u boj za cara i domo-vinu. Ostavio sam svoju obiteljsku srcću s nadom, da ću joj se opet brzo povratiti. No sudbina je htjela drugačije. Bijah teško ranjen i zarobljen... Kad sain se poslije mira osakačen, bez lijeve ruke, vratio ka svojoj četi, doznao sam da su me progiasili mrtvim. Našli moju- legitimaciju koju sam ne znam kako izgubio i javili to mojima... Tim sam većim veseljem polazio kući da zagrlim svoju porodicu. Došavši u rodni kraj, bila je noć... Drhčući sc približim svojoj kućici. Prozori bijaliu osvijetljeni j mene je vukla znatiželja, da prije no što udjem, zavirim u nutra te vidini šta radi moja sirotinja . . . Držao sam, da će ne ubiti groin . . . Slatka nioja dječica klečala pred ikonoin i iskreno molila za ispokoj moje duše... Kraj stola pak sjedila je moja žena i plakaia... Jedan ju je muškarac grlio i tješio je... Ona se bila ponovno udala, da obczbijedi budućnost mojoj dječici.- . Upoznao sam onoga čovjcka. Bio je to jedan od najboljih gazda u selu ... Pucalo mi srce... Pogled me na moje prazno lijevo rame svlada... Jesam li ja kadar da se dalje brinem za svoju porodicu? . • . Ne... to nisam... Otišao sain s toga i opet,
Izvještaj njemaekog vojnog vodstva. Kb. Beriin, 9. jula. Zapadnobojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Zbog kiše i isparivanja ostala je gotovo na svirn odsjecima fronta vatra sve do večeri neznatna. Uveče je više puta oživjela- U noći je na raznim mjestima došlo do za nas uspješnih izvidničkih borbi. Kod vojne skupine nasljednika prijestoija uspješno je izveden jedan napadaj'za-poboljšanje naših položaja na Č.h ć'irt i n-d e s-D a m e s-u. Poslije vatrićnog prepada s bacalima mina i granatid‘'ha 1 Jurišne ciljeve, pošla je pješadija u napadaj, zaštićena pregradnom vatrom topništva. Jurišne čete, koje su se sastojale iz Sasa, Thurinžana, vojnika iz rajnskih zemalja i Westphalaca, zauzele su u snažnom napadaju francuske rovove južno od Pargny-Filaina u širini od 3 i po kilometra, te ih održale protiv pet neprijateljskrh protivnapadaja. Da neprijatelj nc primjeti naše namjere, provaiila su kratko prije toga na drumu L a o n—S a i s s o n s jurišna ođjelenja hessko-nasauskih i vestphalskili bataIjuna u francuske rovove. Poslije svršene zađače povratila su se ta odjelenja prema naredjenju u vlastite Iinije, po-
neopažen i neprimjećen... Neka i dalje žive u uvjerenju da sam mrtav... Od onda sam se odrekao i svoga imena i otputo-vao pod lažnim imenom daleko, daleko...“ To je dakle bila ta starčeva tajna, koju je htio da ponese sobom u grob... Zašto ju je medjutiin ipak napisao?... Uzaiudno sam tražio odgovo-ra od nasmijana mrtva starčeva lica... Drugi su ga dan pokopali. Na krst mu ni ime nisti mogli da stave. Nisu znali koje mtt je pravo. lmao ilt je četiri. Smatrali ga za razbojnika nekog. Bolilo me to, ali sam ipak ispunjujući zadnju njegovu želju šutio... Sta je najposlije njemu mrtvome stalo do toga, je li ga ko drži za razbojnika, kad je on umro u uvjerenju da je učinio piemenito djelo? ... KUI PODUSISR. Lisičiji jelovnik. Do sada se znalo, da lisica voli poglavito ptice i đomaću pernatu živinu, te da po kad i kad radi te posiastiee ne preza da se došunja i tt živinarnike. Manje je poznato, da se lisica u oskudici tiii poslas-tica zadovoljava i miševiina, krticama pa i puževima. A kad je glad primora, ona kao i po bogu drugi živi stvorovi nije baš ni malo probiračica. Tako su Ijudi primjetili, da lisiCa, kad je već gladna, a ne može da ulovi pticu, ona onda sijeduje primjeru ove, te guta i gusjenice. U tome tjera tako daleko; da guta čak i one mrtve natrule gusjenice, koje ni jedna ptica ne bi dodirnula. I kod lisice važi dakle pravilo, da je glad najbolji kuvar. •
.vevši sa sobom veći broj zarobljenih nepriiateljskih vojnika. Neprijatelj, koji se svuda žestoko opirao, pretrplo je visoke krvave gubitke, koji su se tečajem noći još povećali za vrijeme trajanja njegovih uzaludnih protivnapadaja. Privedeno je 30 časnika i q r e k o 800 z arobljenih neprijateljskih v o j n i k a, plijen je na ratnom materijalu vrlo znatan. Na zapadnoj obali M a a s e zadržali su Francuzi iz bojeva iunoći 8. o. mj. nekoliko manjih rovovskih dijelova u svojim rnkama; njihovi su napadaji, do kojih je došlo danas pred svanućem dana sjeveroistočno od E s n e s a, o d b i j e n i. Istočno bojište: Front maršala princa L' e o p o 1da bavarskog: Vojna skupina general-pukovnika pl- B o h m-E r m o 11 i-a: Dod je izmedju Strype i Zlota L i p e vladala samo živahna topnička djelatnost, i dok su nam ovdje neki napadaji donijeli zarobljenika, došlo je kod S t a n i s 1 a w a do novih borbi. Jakim ruskim napadajima potisnute su čete, koje su ondje stajale izmediu Ciazowa i Zagwozdza. 12 kilometara prema šumskim visovima Czarny La s-a. Pridolaskom njemačkih pričuva, napadaj je z a u s t a vlj e n. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U Karpatima trajala je dalje živa djelatnost ruskih baterija. Osujećeni su na više mjesta mjesni ruski napadaji Kod vojne skupine maršala M ackensena ina maćedonskom frontu, položaj je neizmijenjen. Prvi zapovjeđnik glavnog stana pl. Ludendorff.
Njemački večernji izvještaji. Kb. Berlin, 9- jula. WoIffov ured javlja: Sa zapadnoga bojišta nema ničeg novog. Na i s t o k u su Rusi na drumu K a 1 u s zS t a n i s 1 a w ponovno napali. Njihove su snage protivnapadajem zaustavljene. Sjeverno od D n j e s t r a nikakvih naročitih dogadjaja. U mjesecu junu potopijeno preko milijun tona neprijateljskih trgovačkih brodova. Kb. Berlin, 9. jula. Wolffov ured javlja: Ratnim mjerama sređiSnjih vlasti potopljono je prema stiglim izvještajima u mjeseeu junu preko jedan milijun registiiranih tona trgovačke brodaiske zapremine. Ovi uspjesi podmorničkog rata opravdavaju puno pouzdanje, da će to. neminovno i odiueno djelovati na nase protivnike. Načelnik adrniralskog stožera mornarice. Nadbiskup grof Szepticky na po vratku iz Rusije Kb. Stockholm, 9- jula. Lavovski nadbiskup grof S z e pticky, kojeg su Rusi god. 1915. kao taoca odvukli u Rusiju, sfigao je na povratku iz Rusije ovamo. Nadbiskup grof Szepticky je brat prijašnjeg zapovjednika poljskih Iegija i sada car. i kralj. vojnog guvernera u u Ljubljinu generala grofa Szeptickoga.
Milorad M. PetrOvić: Varnice. * U ljubavi ima robova, elolKjdnjaka i slobodnili gradjana. Posljednjih ima najviše, prvih najmanje, a slobodnjaci su na najljoljoj ceni, ma da uvek prete begstvom. * U ljubavi koja zadaje bolove, tumara se i luta za lekom po nepoznatim Btazama, za to se često posrne, a po kad-kad i padne. * Poznanstvo iskreno odnegovano zove se prijateljstvo; prijateljslvo do savršenstva odnegovano, zove se ljubav. * Iskušenje je poslcđnji ko:ak odlučnosti. * Kad zaljubljeni uzdišu, nebb se osmehnje. * I pođmazana kola škripe. Ćovek stenjc i kad je glađajn, i kad je presit. ♦ Velike težnje, male nade, ogroman bol. * Kad se čovek zasiti ženskinja on onda pos'ane ženomrzae. * Ženomrsci su interesantni za žcne, i za to žene žele da im se približe.
Zvntiične oblove. OBJAVA. Sfavlja se stanovnišlvu do opšteg znanja, da oni roditelji, koji još imaju namjeru, da svoju za pohadjanje škole
obveznu djecu žele u mjesecu septembin )podvrći ispitu, - moga to prijaviti c. i k. školskom referatu u ulici Kralja Alekeandra br. 7. soba 11 ti vremenu od 15. do 31. jula 1917. C. i k. okružno zapovjeđništvo gra'da Beograda. OBJAVA. U smislu § 1. naredbe vojnog vrliov* nog zapovjednika od 10. aprila 1916. list naredaba br. 10, stavljena je firma Borschodi Emerich, trgovina namještaja sa sjedišlem u Beogradu, Saborna ul. br. 13, pođ nadzor. Za nađzornika imenovan je Eichenwalđ Ludwig, Bogojavljenska ul. br. 9. Nadzor počinje 3. jula 1917. C. i k. okružno zapovjodnišfvo gra* da Beograda. OBJAVA. U smislu § 1. naredbe vojnog vrhov* pog zapovjednika od 10. aprila 1916. list naredaba br. 10, stavljena je firrna Stanić P. Dimitrije, staklarska radnja sa sjedištem u Beeogradu, Terazijti br. 16 pod nadzor. Za nadzornika imenovan je Eichenwald Ludvig, Bogojavljenska ul. br. 9. Nađzor počinje 3. jula 1917. C. i k. okružno zapovjedništvo gra'da Beograda. OBJAVA. Eirma Petronijević & Vasi 1 j©■ vić, Beograd, ulica Kneza Mihaila br. 39, slavlja se u sinislu § 1. naredbe vojnog vrhovnog zapovjednika od 10. apri« la 1916. lisl naredaba br. 10, po<l nadzor; dalje u smislu naredbe vojnog vrliovnog zapovjednika od 9. jula 1916. lisl naredaba br. 29. zabranjuje prenos i opterećivanje kuće Petronijević u Beogradu, Cara Uroša ul. br. 9. kaq i kuće Vasiljević u Topoli. Za nadzomi* ka imenovan je Ludwig Eichen\vaJd sa slanom u Beogradu, Bogojavljenska ul. br. 9. Nađzor počinje 2. jula 1917. ,C. i k. okružno zapovjedništvo grada Beograda. OBJAVA, Ovim se objavljuje da radi porezivanja dolazi na red slijedeće ulice: 1- K o mi s i j a. 10. jula; Saborna br. 81.—150. 11. jula: Vatrogasna br. 1—18. 12- jula: Vatrogasna br. 19.—37. Knežev Spomenik. 13. jula; Donja br. 1.—42. 14. jula: Donja br. 43.—99. II. K o m i s i j a. 9. iula: Mojsijeva, Sibinjanin Janka, Car Dušana br. 1.—30. 10. jula: Car Dušana br- 31.—71. 11. jula: Car Dušana br. 72.—110-, Strugara Prometne Banke, Pančevačka. 12. jula: Kosovska, Vlajkovićeva. 13. jula; Takovska br. 1.—5014. jula; Takovska br. 51—88.. Vidina, Daničića, Drinčićeva. III. K o m i s i j a. 9- jula: Gjurgjevo Brdo: L, II., III. IV., V., VI., VII., VIII., Bašienska. 10- jula; Majdanska (Senjak) Granična. Brdska, Senjačka, (Stari Senjak), Trgovačka (Cukarica). 11. jula; Careva (Cukarica), Majdanska (Cukarica), Sindjelićeva, CuČuk Stana, Sveštenička. 12. jula: Grčić Milenka, Žička, Žička Foljana, Cuburska, Valjevska. 13. jula: Niška, Miročka, Banjska, Celcpečka, Mokroluška, Hajduk Veljkova. 14. jula: Vojvode Protića. Jasenička, Požarevačka, Ratarska br. 1.—30. C. i k. okružno zapovjedništvo za grad Beograd. OBJAVA. Naredbom c. i kr. vojne glavne gubernije u Srbiji, pras. broj 13807 i 14538 iz 1917. Svi u području c. i kr. okružnog zapovjedništva Beograđ-grad stanujući, odnosno na boravak ovamo novo pridošli austrijski ili ugarski državljani, kao i bos. Jierc. zemaljski pripadnici koji sii oprošteni o<4 vojne službo imaju se sa svojirn iskaznim dokumentima: i to oni koji već ovdje stanuju do 12. jula 1917, novo nadošli pak u roku od 10 dana nakon prispjetka u c. i kr. prijavnoin ure<lu kaol i kcđ mjesnog zapovjedništva Bcograd (Miloša Velikog ulica br. 2) prijavid. Svaka promjena stana od vojnc službc oprošienib ka>.i| i odlazak iz po'lručja c». i kr. okružnog zapovjedništva Beograd-grad ima se od sada ne sauio kod e. i kr. prijavnog ureda nego i kod c. i kr. mjesnog zapovjedništva prijavifi. Propust prijave kod mjesnog zapovjedništva kažnjavaće se. Primjećuje se, da dužnost prijave prilikom dolaska, odiaska ili promjene slana sviju vojuih kap i pučko-ustaškili obveznika vlasfitih državlj;uxa u c. i kr. prijavnom uredu prema ranijim objavama c. i kr. redarstvenog zapovjedništva i dalje u suazi ostaje. Prckršitelji bićo najstrože kažnjavani. Car. i kralj. okmžni znpovjednik.