Beogradske novine
Izlaze: dnevno u jutro, ponedj eljkom poslije podne. MJeseCna pretplata: U Beogradu I a krilavlmi ii«ei|iđniUni tt >■ . 1 llf ‘ l * u 5* M*» 1 . 2‘—. U Boegrađu aa dostavom h kućn .... 0 8<|
Pojedini brojevi: U Boogrodu I u krajovlma aafosjadnutia od c. I kr. Bata po djcnl od. . . . 8 holara U Itrvatatel-BlavaiiliL Boanl - Hereegovlnl I Dalmadjl pa cijfnl ari, . . . . .10 hslara livaa ovog podruhja po djeal od.. • .12 hotara _ ■- ■ Oglail po cljenlku,
U Hrratikol-SlavoalJI, Bainl - Horoogavtol I DalmaelJI . .
. . . 2 00
||| UoitnllmkraJovlniaAuitro-ugarakamonarhlJa 3III U l»o:trsaatva ........... 4 50
UređnlStvo : BEOSRAO, Vuka Karađžića ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanja pretplata Topllčin venac broj 21. Telefon broj 26. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ul. bro] 38. Telefon br. 245.
Br. 216.
BEOGRAD, srijeda 8. avgusta 1917.
Godina III.
Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 7. avgusta. Istočuo bollšte: Kod vojne grupe maršala pl. M ackensena njemačke sučete osvojile sjeverno od Počana ruska odbranbena postrojenja. Privedeno je 1300 zarobljenlka i 13 topova. Na gornjoj P u t n i propali su slabiji protivnički napadi. Na visu C a s in u 1 u I meprijatelj se ponovo iznuravao u žestokim napadima, koji su mu nanijeli velike žrtve. Naši hrabri branlocl svojim protivnapadom uvijek su ga ponovo potisli u ogorćenoj borbi prsa u prsa. Sjeverno od Q y e r g y oT 6 1 g y e s a o s v o j i 1 i s m o n e k o1 i k o ruskih opkopa sa onu stranu gr,anlce. Naše prodiranje kod Gurahumora zadobija, savladjujućl uporni neprijateljskiotpor, sve više p r o s t o r a. Inače nema ništa važuljeg. Talijansko bojište: Na f a s a n s k o m g r e b e n u gugo-istočno od Cavalese slomljen je rnšom vatrom talljanski napad. Nepri'jabeljski batalijun pobjegao je u potpunom rasulu. Na S o č i je juče popustila topnička borba. Balkansko bojište: Stanje je nepromijenjeno. Naćelnlk glavttog stožera.
fzvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berliu, 7. avgasta, Zapudno bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: U Flandrljl je u pojedinim odsjecima borbena djelatnost topništva biia živahna samo prolazno. U poput lijevaka izgradjenom prednjem polju došlo Je višestruko do sukoba izmedju izvidničklh odjeienja. U A r t o i su bila je uperena jaka vatra na položaje izmedju H u 11 u c h a i Scarpe. Front njemačkog prijestolona•ljednika: Napadaji oldenburškili i wfirttemberških navaJnih četa u b o s s y-s k i klanas (sjeverno od druma LaonSoissoiis) i kod Bery au bac-a «a A i s n i donijeli su nam zarobljeni■ka i plijena. ' g" Podlistak. U. Andrejev: % S m i j 6 h. i. U šest i po bio satn uvjeren, da će ona doći, i veoma sam se vesello. Moj je ogrtač bio zakopčan jednom gornjom kopčicotn i lepršao je na hladnom vjeiru, aii ja hlada nisain osjećao. Olava moja bila je gordo zabačena nazad i študentski kačket stajao je sasvim na potiijku. Oči moje prema ljudima prolaznicima izražavale su nadmoćnost I smjelost, a prema ženama — izazivanje i naklonost, ma da sam već četiri dana volio samo nju. Ja sam bio tako ntlad i srce moje jnlo je tako siino, đa nisam mogao ostati ravnodušan prema ostalim žetiama. Koraci moji bili su brzi, smjeli i živahni. U šest i tri četvrti moj je ogrtač bio zakopčan na dvije kopče i ja sam posmaitrao žene, ali bez izazivanja i naklonosti, nego skoro sa odvratnošću. Ja satn tražio samo jednu ženu ostale su tnogle ići vragu; one su satno smetale i svojom tobožnjom sličnošću, sa njotn davale su mojim pokretima nesigumost i nestalnost. G pet miauta do sedam bilo mi je luadno. Tačno u seđam blo satn ubijedjen. oa o.ri't ne će doći. U 8 i 30 zamišijao sam da satn najialosnlje stvorenje u svijetu. Ogrtač je moj bio zakopčan na svima dugmeti-
Uspjesi kod Fočana, zarobljeno 1300 neprijateljskih vojnika, zaplijenjeno 13 topova. — General-pukovnik Kovess imenovan maršalom.
Istočno bojište: Front tnaršala princa Leopolda bavarskoga. Položaj je nelzmiicnjen. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U dolinama Sereta iSuczawe.zadobili smo u borbi daljega zemljišta; u prkos žilavog otpora napredovali smo i u planinama. Ponovi rumunjskl napadaji na Mgr. C a s i n u i u i kod samostana L e p s a (u dolini P u t n e) skrhall su se uz velike gubitke za neprijatelja. Front maršala pl. Mackensena; U mjestnom naradaju pruski su i bavarski pukovi zauzell na juriš ruske položaje sjeverno od Fočana. Zarobljeno je 1300 n e p r i j a teljskih vojnika, a zaplijen j e n o 13 t o p o v a k a o i m n o g obrojno rovovsko oružje. Maćedonsko bojište: Nikakovih većih borbenih djelatnosti. Prvl zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.
Velihi finoitsiierl l revoiucijo. Isto tako kao što nl odnosl Izmedju socijal-demokratskih stranaka zaraćenih zemalja nisu posvema prekinuti, nisu prekinute ni sve veze internacijonalnih velikih finansijera. Veliki finansijeri šta više stajali su uvijek u medjusobnom dodiru i na taj način razvili iza kulisa mnogu živu djelatnost, koja se rezultirala iz čuvanja zajedničkih interesa. Velikl kapitalizam je naime intcrnacijonalan, on razapinje svoje tnreže posvuda, gdje može da crpi neku korist. Tako vidimo, da su veliki finansijeri središnjih vlasti, naročito njemački, investirall u neprijateljskim zemljama velike svote, a da su s druge strane i neprijatelji središnjih vlasti uložili znatne svote u srednjoj Evropi. Od jednoni medjutim osjetila je zlatna internacijonala, da je njena novčana moć tigrožena drugom jeduom internacijonalom, — crvenom radničkotn intemacijonalom. Ta opasnost prirodno raste Sto dulje traje svjetski
ma, jaka podignuta i kačket spušten na pomodreli nos; pramenovi kosc na slijepim očima, nausnice i obrve bijeiile su se od inja i zubl su cvokotaii. Oegucajući u hodu i sa ugnutim ledjima izgledao sam kao snažniji starac, koji se vraća sa časti u „sirotinjski dom“. J sve je to učinila — ona! O, djavo... ne treba, jer može MU nisu je pustili, 111 je bolesna ili utnrla. Umria! — a ja sam se već počeo srditi, II. — Tamo je noćas i Evgenija Nikolajevna, — nekao mi je drug. študent, bez ikakve rdjave pomisli, jer on nije tnogao znati, da sam ja čekao Evgeniju Nikolajevnu na mrazu od sedatn sve do 8 V 2 . — Qle sada!... tnislcći na to. odgovorio sam, a u sebi sam pomislio: „ 0 , sto mu muka“. Tamo — to je 11 a večeri kod Polozovih. Polozovi su ljudi, kod kojih ja nisam nikada bio. Noćas ja <tamo moram biti. — Sinjori! — veseio sam uzviknuo. — Damas je Božić, danas se svi vesele — zašto se ne bi 1 mi veselili. — Kako? — sa izazovom tugc zapita jedan. — No, gdje? — dodao je drugl. — Spremimo se, da idemo po svim sijelima — odlučih ja. I oni, ti neosjetljivi Ijudl, odmah su se nazveselili. Oni su vikall, igrali I pjevali. Oni su ml zahvalili i predaJJ sumu gotovih novaca. Kroz poia sata mi smo sakupili po gradu sve ovakve
rat.^S toga vijest, koju je ovih dana domo londonski nedjeljtii časopis ,,New-Europa“ 0 jednotn novotn mirovnom pokretu, koga su zapodjeii njemački, engleskl i francuski finansijerl, ne zvuči lievjcrovatno. Prema toj vijesti održali su nedavno finansijeri spomenutih država na neutralncm švajcarskotn zemljištu jednu konferenciju, da nadju sredstva protiv ojačanja internacijonalnog socijaliztna i revolucijonarne bujice, kao i da vijećaju o mogućnosti, ne bi li neposrednlm pregovorinia svih zaraćenih stranaka isključiii utjecaj stockhohnske konierencije, i to za to što bi uspjeli ove konferencije značio soeijalističku pobjedu. Sve su to nastojanja, da se zaštife intercsi kapitalizma. Tek nedavno upozorili smo 11 a znatnu sukrivnju, koju romanske i anglo-amerieke slobodno-zidarske lože snose kao ekspozihtre visoke finansije i prevrattnici svojih zemalja'. Danas bi htjell kao dopunu tome skicirati veze, koje postoje izmedju velikog kapitalizma i socijalne demokracije. Socijaini demokrate doduše ttvijek su porlcali da postoje takove veze. No i ako se tnora priznatl, da se politički konačtti ciljevi obiju internacijonaia ne pokiapaju, ipak nas to ne smije da zbuni, jer kao što Schopenhauer posve ispravno veli, da se umjetnik nalazi uvijek na cilju, tako se i političar na protlv može idealnim ciljevima svoga programa vlše ili manje približavati, all im se ne tnože nikada posvema prikučitl. Da interesi velikbg jckapifalizma i socijaine demokracije^ttsvom dosadašnjem razvijanju tektt''iiporedo, razabire se već iz površnog posmatranja. U prvotn redu obje su te skupine internacijonalne i jedna drugoj ide tako reći na ruku, potnaže je. Veliki kapitalizatn naime kod slobodnog razvijanja svojih snaga upravo stvara proletarijat i time sve više pojačava vojsku ttezadovoljnika. Visoka finansija je dalje demokrafska, jer što su jednostavniji zahtievi konzumenata u njihovotn kućevnom gazdinstvu, to se i produkcija tnože jednostavnije razvijati pa tako iziskivati i mattje troškove. Dalje su velikom kapitalizmu potrebni poretnećaji i potresi svjetskog tržišta. kako bi se stvorila promjenljiva konjukiura, koja se dade i te kako unosno raznim razbojničkhn potezima izrabiti na šte-
študente, koje je bila obuzela sjeta, i kada je bilo deset djavola, koji veselo skakutaše, otišli smo u vlasuljarsku radnju, — ona je imala i kostima, — i napunili smo je hladom, mladošću i smijehotn. Meni je trebalo nešto thračno, lijepo, sa izrazom velike sjete i ja sam zaimoiio; — Dajte* mi kostim španskog dvoranina, jer sam se ja u njegovom odijelu prikrio sav bez ostatka i osjcćao sam se potpuno usamijenim, kao u nekoj prostramoj i praznoj sali. Izlazeći iz kostimia, ja sam tražio nešio drugo. — Zeiite li klovna? Šaren je i ima praporce. — Klovnal — odbio satn prezirno. — A bandifa? Tu je kapa i nož. —Nož! — to se slaže s tnojim namjeramai. Na žalost b^ndit, čije su mi dall odijelo, nije bio punoljefan. Najvjerovatnije je, da je nio iskvareni dječko od osam godina. Njegov r a kapa nije pokrivala moga zatiljka, a I* njegovih kadifnih pamalona morall su me izvući loaio iz klopke. Paž je bio nezgodan — blo jc sav u mrljama kao tigar. Monah je bio 11 ritama. — Šta Je s tobom? Zakasnićetno! — plašili su se drugovi, jer su se bili obukli. Ostao je jedinl kostitn uglednog Kineza. DJavo bi znao, šta je to bilo! Ja ne govorlm 0 samome kostimu. Ja ću obićl sa šutanjem neke idiotske šarene cipele, koje su ml bile malene, dolazile do polovine I sa svojim najočuvanijim dijelom stršiie su sa dva ne-
tu cjeline. Konačno je velikim finansijerima koruinptivna republika kao đržavna fonna nmogo milija od čvrste konzervativne monarhije, pošto se ova posljednja upire poglavito na seljački i srednji stalež te tako omogućava mintiji privredno-politički rad producentima. kao što ontogućava i srazmjerniju razđiobu narodnog imetka. Stoga su sve revolucije pofcevši od 1789, godine do 1917. god. ]>ile finausirane od velikog kapitalizma, pošto se sa svakim uspjelim prevratom na mševinama uuištenih malih i sređujih samostahiih egzistencija ojačavala moć vclikog kapitala. Tako nije možda ništa značajnije za tijesne veze koje postoje izmedju visoke finansije i prevratnika, od one velike brige, koju su 1871. godine pokazali komunardi u Parisu, kad su — u mjesto kao što se to u početku i očekivalo novac 11 a jedtiake dijelove razdijelili — pred pariške banke postavili jake slraže. Sloboda, bratstvo i jednakost stoje dašto. i kod crvene intemacijonale s a m o n a p a p iru; pojedini indivadij itna n demokratskoj Francuskoj i nad ri-demokratičn o’j Sjevernoj Americi nmogo manje slobode nego li što je uživa svaki gradjanin bez razlike u Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. No najzad su i vcliki finansijeii kao i socrjalni demokrati dospjeli na onu tačku, gdje se njihovi pulevi moraju raskrstiti, Ogrotnne svoto, koje su veliki flnansijeri u svim, 'pa i u neutralnini zemljama ratom zaradili, tako da su svuda uvedene velike poreze na ratnu dobit, pa kaišarstvo sa životnim nammricama, protiv kojeg su vlade vodilo isto tako energičnu ltorbu kao 1 konzumeriti, medju njima i mase proletarijata, — to je sve uz još neko druge pojave silno ogorČilo radničke mase, koje su — na velilco razočarenje crverte intemacijonale — n svlm zaraćenim državama a naroTito u Austro-Ugarskoj i Njemaž'koj vjerno Ispunjavale svoju patriotsku đužnost, Te su mase konačno đošle do osvjcdočenja, koje ne ide u račun iri njibovim vođjama ni finansijerima. Ovirna je prije svega ojačanje nacijonalne svijesti vrlo nesinrpatično, a isto bi im tako slabo odgovarao i mir, koji treba srednja Evropa, nrir, koji bi bar đonekle odgovarao žrtvanra koje su pridonijele sre'dišnje vlasli. Tako visoki finansijcri s jedno strane rade na suzbijamjtt protiv njib upcrenog jroshvatljiva dodatka na obje strane nogu. Prešutiću ružičasti dronjak, koji je pokrivao moju glavu u vidu perike i koji je bio vezan koncem za uši, radi čega su se one podizale i bile kao u slljepog niiša. Dakle maska! To je bila, ako se može rečl, opšta fizionomija. U nje je bio nos, oči i usta — u sve na svom mjestu, ali u nje nije bilo nišia čovječanskog. Čovjek ni u grobu ne može biti tako spokojam Ona nije izražavala ni tugu, ni veselje, ni čudjenje — ona uopšte nije ništa izražavala. Ona je gledala na vas pravo i spokojno — i neuzdrživi smijeh vas je obuzimao. Moji su se drugovi valjali od smijelia po fotcljama i nemoćno su padali na slolice i tnahali rukarna. — To će biti najoriginalnija maska — govorili su oni. Za malo što uisam zaplakao, no kada sam pogledao u ogledalo, smijeh me je ovladao. — Ni u kakvom slućaju ne skidajte maske! — govorili su drugovi putem dajmo riječ. — Rlječ! Riječ! III. Zaista pvo je bik najoriginalnija maska. Za mnom su iŠIe gomile, okretali su me, štipall, I kada sam se, Izmučen sa gnjevom, obraćao onima, kojl su išll za mnom — smijeh, koji se nije mogao uzdržatt — ovlađao je njima. Za cijeiog puta mene je okružavala I prigušivala oluja strašna sntijeha i kre-
kreta, a s clrugo strane oko toga, da s» skalupi jedan truli sporazumni mir, koji bi iin ne samo osiguravao ncsmanjeniJ* posjed prigrabljenog piijena, nego bi iini. ;i n budućnost* pmžao mogućinosli, 'da sjedine i monopolišu novčanu moć u nt< kama pojedinih odabrauika.
Ofenziva protiv Rusije. Pauika tt KHevit. (Naiocili brzojav „Dcogralakih Novina'^ Frankfurt, 7. avgusta. ", ,,F rankfurter Z e i t u n g“ jav« lja iz Stockholma: Kad je u Kijev, ka«, ko „Novoje Vremja“ javlja, stigla vK jest o velikom prodoru u Oaliciji, tia-; stala je u cijelom gradu strahovita p a n i k a. Vojni guverticr je putemi, štampe izjavio, da je prodor čistoi mjestnog značaja; jugo-zapadnoj obla- ; stl pia i mjestima, koja se neposredno, iza fronta nalaze da navođno ne prl< jeti ni najmanja opasnost. Banke napuštaju Jaš. (Naročifi brzojav „Bcogradskib Novina") llaag, 7. avgusta'. ' ,,Dai 1 y M ai 1“ javlja: Rumunj.ska, đržavna banka i poslovnl odjcli saveznih' banaka napustili su Jaš, jcr se boje le-' tačkih napadaja. Ruski gubitak topova. (Naročili brzojav „Bcogradskih Nov.ua"), Ženeva, 7. avgusta. Dopuna ogromnog ruskog gubitka u loporima u ■Gnliciji i Bulcovini, koji saino' po prvim iz\-ještajima iznosi 70 teškiiij i 150 poljskih topova, zadaje mskoj vladt’ : velike teškoće, jer su mnoge tvomice od početka strahovlade donskih kozaka iz-< gubile vrlo rnnogo lica. Na jedom kolodvoru nbijeno je ove nedjelje 509 lica,
Ruski haos Veliko-rumuujska propagauda u Besarabiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”)' Frankfurt, 7. avgusta. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javlja iz Stockhohm: U Petrogradu i Kijevu, kako ,,Djen“ javlja, izazvaia su veliko uzbuđjenje otkriča o rovarenju veliko-rumunjske nacijonahte stranke u Besarabiji. Stranka, kojoj se na čclu nalazi erdeljski milijunar Stoiscu i moldavski veleposjednici, priđružila se ruskoj socijalno-demokratskoj grupi u Besarabiji. Oni tnaže odvojeno postavijanja rumunjskih jeditiica u ruskoj vojsci, autonomiju Rumunja u Besarabiji, koji bi posredovaujem naročitog zastupnika bili u dodiru s prtvTcmenom 1
tala se zajedno sa mnom, a ja se nisattt mogao oteti iz ovog kruga bezumnog veselja. Trenutno jc ouo zahvatilo i mene. Ja satn vikao, pjevao, igrao i sav svijet okretao se u mojim očitna kao pijan. I tek lcako sam hio usamljen pod tom maskom! Najposlije mene su ostavili u miru. Sa gnjevom i strahom, sa zlobom 1 nježnošću ja sam gleđao i rekao samf ,,Ja sam“. Guste su se trepavice lagano i sa čudjenjem podigle, crne s« oči sijevnule i sntijeh zvonak, veseo, plahovit kao proijemo suncc, smijeh tni je odgovorio. — Da, ja sam. Ja saml,— rckao sam i osmjehnuo se. — Zašto vi ne dodjoste danas? Ona se smijola. Veselo se smijala. — Ja sam se namučio. Srcc tni je bolno — sa molbom sam tražio odgovor. Ali ona se smijala. Crnl sjaj njezinih očiju ugasio se i ostnejak se pretvorlo u smijeh. To je bilo sunce, ali sunoe jako. nemilosno, žestoko. — Sta Je s vama? — To ste vi? — progovorila j« ona, uzdržavajući se. — Kakvl ste smiješni! Moja sti sa pleća ugela, a glava se spustlia. U moJoj pozl bilo je mnogo očajanja. I kad je ona, sa jasnim zavidJjlvIm osmijehom na licu gledala na mlade vesele pairove, kojl su promicali mimo nas, ja sam joj govorio: — Žalosno je, da se smijete. Zar vi ne osjećate pod mojom smišljenom maskom živo stradal-