Beogradske novine

Strana 2 . Vladom, tzbor vladike porijeklom iz Moldavije I rumunjsku Ikolsku nastavu. Ovaj savez vrši jaku propagandu medju stanovništvom Besarabije. [NaroCiti brzojav „Beogradskih Novlna") Stockliolm, 7. avgusta. Kongres ruskih časnika i vojnika rUtmmjske narodnosti, koji je održan u 'Odesi, upntio je zahtjev ruskoj vladi, da se ustanovi jedna gimnazija s rumunjskim nastavnim jezikom. jfN'aročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm, 7. avgusta, Kako se govori, besarabski Rumunji ptvrdili su sa ukrajinskim središnjim savjctom ugovor, kojim se obe stranke obVezuju, da zajednički rade na ostvarepju autonomije Besarabije.

Slobodna Finska. Privremena vlada za Flnska. {Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Stockliolm, 7. avgusta. Tri četvrtine članova finskog zemaljskog sabora proglasili se kao p r iNremenavladazaFinsku. ; Predlog za sporazum finske demokracije. ! (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Helsingfors, 7. avgusta. Petrogradski brzojavni ured javIja: U zajedničkoj skupštini radničkog i vojničkog savjeta, kao i flotniii i pukovskih odbora, kojoj su prisustvovali i glavni guverner, zapovjeidnik flote, potpredsjednik senata iTokoj i vodj finskih socijalnili demokrata Huttunen, primljena je poslije duge debate ova odluka: 1. Svi ruski gradjani nioraju slušaii zapovjesti privremene vlade, koja je zakoniti organ ruske revolucijonarne demokracije. 2 . Finska demokracija je pogriješila>, što je proglasila autonomiju fcez sporazuma s ruskom demokracijom. 3. Jedini izlaz iz položaja bila bi mješovita komisija, sastavljena iz podjednakog broja zastupnika ruske i fmske demokracije, radi poravnanja sukoba. Kraj rata 1917? Optlmistlčko shvaćanje u Engleskoj. '(Nai'očiti brzojav „Bcogradslcih Novina”) Christianija, 7. avgusta. ,,A f t e n p o s t e n“ donosi iz Londona vijest. da tamo sve većeg maha uzima shvaćanje, da će se rat ove godine završiti. Svakako su na poslu sile, koje žele sprijećiti, da rat ne predje u iduću godinu.

Nova kancelarova izjava. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Drcsden, 7. avgusta. Kad je novi kancelar neđavno iz Dresdena otputovao za Beč, prikup la se na češkom kolodvoru mnogohrojna masa svijeta, koja mu je burno doviknula: Mi hoćemo njemački mir, a ne Erzbergerov mirt Jedan je gospođin držao kratak govor, kojim je pozdravio kancelara kao obnovitelja Bismarckovog duha u njemačkoj polilici. Dr. Michaelis je odgovorio: „Milo mi je, što viđim, da u vama živi duh pouzdanjia! Svaki mora izdržatl i činitisvoj e, o n d a ć e B o žj o m p o m o ć u u spjeh biti osigtiran. Ja polazim na put našem savezniku u Beč, onje važan. Blagodarim vam na yašem pozdravu".

ničko lioe — samo radi toga, da bi vas mogao vidjeti, ja sam je metnuo. Zašto vi niste došli? Ona se okrenula brzo sa izrazom na ljupkim, osmješljivim ustima i sniijeh je potpuno njom ovladao. Zadihana, za inalo da plače, sakrivajuči lice vezenoin, mirišljivom maramicom, ona jo teško izgovarala: — Pogledajie na sebe. Ostrag u ogledalo ... O, kakvi sle!... Pođižući obrve, stiskajući od bula zube, sa hladnim ispijemm licem, gledao sain u ogledalo. U me je gledala idiotski-spokojno, sasvim ravnodušna, nečovječanski — nepokretna fizionomija. I ja sam se nasmijao. Sa neiščezlim smijehom, sa jezom uzbudjenog gnjeva, sa bezuimiim * očajanjem, ja sam izgovorio, gotovo uzviknuo: — Vi se niste trebali smijati! 1 kada se ona utišala, ja sam počeo.' šaputajući govoriii o svojoj ljubavi. Nikada nisam govorio tako lijepo, jer nikada nisam ljubio tako silno. 0 mukaina očekivanja, o otrovnim suzama bczumne ljubomore i tuge, o svojoj duši, koju je ispunjavala ljubav, ja sam govorio. Ja sani vidio, kako su, spuštajući se, trepavice, bacile gustu sjenu na poblijedjele jagodice. Vidio sam, kako je kroz njihovu nježnu bjelinu bacao rument odsjcv usplamteli oganj i kako se svo gipko tijelo nemoćno savijalo uza me. Ona je bila odjevena kao boginja noći. Sva z.agonetna kao da je maglom odjcvena, U crnim člpkama, svjetlucajući sa briIjantnim zvijezdama. bila Je divna kao

Srijeda Kovess pl. Koveshaza — maršal. Kb. Čemovice, 7. avgusfa. Njegovo Veilčanstvo je izđalo ovo najviše svojeručno pismo: General pukov;niku pl. Kovessul U blagodamom priznanju Vaše uspješne djelatnosti kao vodje na raznim bojištima u toku ovog rata, Ja vas dragi general-pukovniče pl. Kovcssu imenujem maršalom. U blagodamom priznanju Vašeg uvijek uspješnog i odličmog vodstva na razniin bojištima, koje je baš sad dovelo do ponovnog osvajanja Bukovine, Ja vam izjav’ljfujem Moje naročito pohvalno priznanje. — Karlo s. r. Sa zapovjednikom 7. vojske stupa za vfijeme ovog rata četviii general u redove maršala. Maršalsku palicu nose sad nađvojvođa Fridrik, nadvojvo'da Evgenije, Conrad pl. Hotzendorff i Kovess pl. Kovesbaza. Kdvess, koji je kao zapovjednik 12. vojnog zbora ušao ti rat, može da se u veliko ponosi svojom uspješnom đjelatnošću kao zapovjednik zbora i vojske. Najglavniji su njegovi uspjesi: Osvojenje Ivamgoroda, Beograda, Lovćena, Drača, Asiago i sad ponovno osvajanje Černovica. Kad so danas ovaj mnogo oprobani vodj prijavio na mostu preko Prata kod Č e rnovica, Njegovom Veličanstvu, saopštio mu je vrhoMii ratni gospodar naimenovanje za maršala. Novi uspjesi podmornica. Kb. Berlin, 7. avgusta, Wolffov urcd javlja: U sjevernoj zabranjenoj zoni naše su podmomice ponovo potopile 22.000 bruto tona. Gubitak ratnih brodova sporazumnih sila u trećoj ratnoj godini. TKb. Berlin, 7. avgusta. W o 1 f f o v u r e'đ javlja: U toku posljednje ratne godine, od 2. avgusta 1916. do 1. avgusta 1917. izgubile su sporazumne sile podmorničkim ratom, djelatnošću mina njemačke pomorške boračke snage l drugim mjerama ne mamje nego 286,000 tona ratnih brodova.

Pokret za mir. Teškoće stockholmske konfei'eiicije. Kb. Stockholm, 7. avgusta. U prkos nepovoljnili novinarskih vijesti iz Parisa i Londona, ipak organizacijoni odbor ncpokolebivo vjeruje da će se konierencija sastati učešćein francuskih i engleskih, a možđa i američkih zastupnika. Iz Londona jc stigla vijest, prema kojoj ložački i mornarski sayez ponovo namjeravaju da osujete put članovima kongresa. Hindenburg i njemačka voiska naibolji agitatori za mir. Kb. Berlin, 7. avgusta. Kako ,,V o s s i s c h e Z e 11 u n g“. javlja, vlade sporazumnili sila ostaju i dalje pri tome, da se ne izdaju putni listovi za Stockholm. Socijalistima zenialja sporazumnili sila se onemogućuje učešće. Jedan stockholmski Itst sc o držanju engleske i francuske vlade prema stockholmskoj konferenciji ovako izražava: Ako mirovna akcija. pretrpi onakav isti brodolom, kao što je odbijena i časna ponuda za mir njemačko vlade, onda ne ostaje niš;a đrngo, nego Hindenburg 1 njemacka vojska. Mirovna je akcija, koju ovi oboje vrše, uporna i osjetna.

zaboravljeni sun dalekog djetinjstva. Ja sam govorio i suze su ovlažile moje oči, a srce je rađosno udaralo. I ja sam vidio, napokon vidio, kako je mili, tugaljivi osmejak otvorio njezina usta i zatreperivši, podigle su se trepavice. Lagano, povjerljivo, sa beskrajnim povjerenjem okrenula je ona glavu prema meni, i... Takvog smijeha ja još nisam čuo! — Ne, ne. ne mogu... jecala je ona, i okrenuvši glavu, ponovno se usplamtjela zvučnim smijehom. O, kad bi mi samo za jedan minut dali čovječansko lice. Ja sam grickao usne, suze su proinicals niz moje zagrijano lice, a ona, ova idiotska fizionomija, u koje je sve bilo pravilno: nos, oči, usne, gleđala je sa stalno užasnom ravnodušnošću u svojoj gnusobi. Kada sam ja gegucajući svojim obojenim nogama, odlazio, do mene je daieko dopirao zvonki smijeh, kao da je sa neobične visine padao srebrnkasti mlaz vode i sa veseliin pjevanjem razbijao se o tvrdu liticu. IV. Razišavši se po cijeloj zamrzloj ulici, razbijajući noćnu tišinu, uzbudjenim jakirn glasovima, išli smo kući. Drug mi je govorio: — Ti si postigao neobičan uspjeh. Ja nigdje nisam vidio, da su se fako smijali... Stani, št*a činiš? Zašto ti cijepaš masku? Braćo, on je poludio! Oledajte, on dere svoj kostim! On plače!

BEOGRADSKE NOVINE Engleska i kolonije. Stupanje Asqultha u kabinet. (NaioČiti brzojav „Beogradskih Novina") Frankfurt, 7. avgusta. „Frankfurter Zeitung" javlja Iz BeiTia: Povodom vijesti o gtupanjlil Asquitka u kabinet piše londonski dopisnik „Manchester Guardiana": Van svake je sumnje, da je govor As,quitha prilikom mii-ovne đebate učinio jak utisak, naročito kod pristalica vlade. Ja mislim, da bi ga pristalico vlade pa možda i sama vlada rado pozdravili kao svoga javnog govomika pred donjim domom i Evropom. Dopisnik dalje piše: Vr'o je znafajno, da pristalice vlade i rala iskazuju svoje žaljenje, što je manjina u konst predloga Macdonatda, koji odobrava mirovne odlukc njemačkog Reichstaga, bila tako mala. Veli se, da je mali broj glasova. manjine stvorio pogrješan utisak o raspoloženju u domu. Dnigini riječima: liberalne pristalice vlade žale, što je donji dom odbio odluku Reichstaga. Snowden najavljuie eiidesku rgVoluciju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina‘1 Sandck, J. avgusta. U skupštini nezavisne radničke stranke u W o o 1 \v i h u izjavio je socijalistički poslanik S n o w đ c n, da englaska vlada ne poznaje m najmanjc javno mnijenje. Ona isto tako malo zna, kao što ni ruski car nije znao, koliko je poraslo nezadovoijstvo u zemiji. Često pufca su poslanščki drugovi pitali Snowdeina, da li on misli, da i u Engleskoj može doći đo revolucije. Odgovor je uvijek glasio: To je tako pouzdano, kao što se sunc e z o r o m r a d j a. Jedhio socijalistička konferencija i vi utvrdiće uslove mira, a ako bi vlada bila tome protivna, omdta narodu neće ništa drugo osta'fci, nego da slijedi primjcr Rusije.

Amerika u ratu. Wi!sonove ratne mjere. Kb. Amsterdam, 7. avgusta. ,,Times“ javlja iz New-Yorka: Predsjednik W i 1 s o n je zaplijenio sav za izvoz odredjeni čelik, ukoliko on ne bi bio potreban za ratne svrhe sporazumnih sila.

Najnovije brzojavne vijesti. PoIHička zapetost u Francuskoj. Kb. Berlin, 7. avgusta'. Kako ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ javIja, Clemenceau pe&taje sve oštriji i govori o njemu poznatim tajnama', čija če otkrića zbrisati osmjeh na usnaina najviših vlasnika Francuske. Odstupanje kardinaia-državuog tajnika Gaspari-a? (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina' ) Lugano, 7. avgusta. U Rirnu kruže još neprovjerene vijesti, da će kardinal-državm tajnik Gaspari iz zdravstvenih razloga odstupifci sa svoga položaja. Ali je pravi uzrok u 'tome, što njega i papu taJijanska ratoboma štampa napada kao tobožnje prijatelje središnjih vlasti. Francuski socijallste i vlada. Kb. Bern, 7. avgusta. ,,J o u r n a I d u P e u p I e“ napada vrlo oštro ministra predsjednika, što nema snage za rad ni ođlučnosti i što je iznevjerio socijialiste. Thomasev list zahtijeva putne listove za Stockholm, dalje novu vojnu politjku, novu diplomatsku politiku, potpunu slobodu štampe. Ako Thomas, koji je na žalost još ministar, ove zahtjeve ne ostvari u roku za 14 dana, onda če se socijaliste sa svim odvojiti od vlade. Danas ima vrIo teških odgovornosti, koje skoro graniče sa izdajom. Ljekovite vode u Srbiji. (Svršetak). Medju novije banje sa toplom suinporovrtom vodom dolaze još M a t aruge, Brestovačka banja i Obrenovačka banja. Na pola sata udaljena od seđmovrate ŽiČe, pod Stolovima, a samo pun sahat od Kraljcva, pored ibra, u vanredno lijepom živopisnom položaju nalazi se MataruŠka banja. Mataruška banja ima više toplih izvora sa temperaturom 36°—40° Celzijevih. U banji se sad nalazi nekoliko lijepih zgrada za slanovanje, ali je sve to još u početku. Većinom za stanovalije služe niske kuće, koje su podigli sami tomošnji seljaci. lpak, ova i ako nova banja, ima lijepo uredjen park, i nekoliko mjesta za uživanje. Okolina banje je vanredno živopisua i posjeliocima se pruža prilika,da upoznaju divne krajeve, pune rotrantike i interesantnosti. Vazduh je u banji vrlo svjež i prijatan a sama banja je okružena brdima', fce je poštedjena od jačih vetrova. U banji ima i bazena i kada. Mataruška banja sa uspjehom liječi hroničan reumatizam zglobova i mišića u svima oblicima. zatim kostobolju skrofulozna oboljenja, uzetost. akutni reumatizam I t d.

8. avgusta 1917. Banja je svake godine sve vlše napredovata, i davala je izjgleda, da će za godinu-dvije biti jedna od lijepo uredjenih banja. Manja pohadjana banja zbog udaIjenosti i neuredjetrih puteva je Brestovačka banja. Brestovačka banja nalazi se u srezu zaječarskom. I to je toplo-sumporovita voda. Obično njeni posjetioci bili su okolni stanovnici, kao i veći broj Bugara. U samoj varošici Obrenovcu nalazi se topla-sumporovita banja zvana Obrenovačka banja. I ovo je banja manje pohadjana bila, ali je u posljednje vrijeme broj posjefilaoa stahio rastao. Banja se nalazi u samoj varošici, koja se naglo podiže od pronalaska banje. Ima i kada i bazena za kupanje. Samo se mjesto nalazi ukraj S a v e, te posjetioci nalaze prijatnog tiživanja na vodi. Liječi reumatizam i druge bolesti, koje obično liječi sumporovita voda. Toplota vode je 21° Celzijevih. Osiin ovih sumporovitih toplih voda, u Srbiji se nalazi još jedan veći broj izvora i banja, koje su takodje vrIo ljekovite. To su tako zvane p r o s t e toplice, indiferentne terine. koje izviru tople iz zemlje, a nemaju u sebi znatnih količina ni čvrstih, ni gasnih sastojaiI<a, tako da se ro hemijskom sastavu ne razlikuju mnogo od obične vode, ali je ipak utvrdjeno, da su i ove proste toplice od velikog uticaja na čovjekovo tijelo i veoma ljekovita za nmoge bolesnike. _ U te banje spadaju: S o k o banja, N i š k a banja', Ovčarska banja i Jošanička banja. Medju ovima je najboije uredjena i najviše posjećena S o k o B a n j a. Soko Banja je varošica, koja leži na samom podnožju planine O zrena, a uđaljena samo 20 kilometara na istok od Aleksinca, koji se nalazi na glavnoj pruzi Beograa—Niš. Soko banja ima odličan šumski vazduh i divnu planinsku vodu. a zaklonjerrn je dovoljno i od vjctrova. Kao varošica uredjena je kao i sve ostale varošiee u Srbiji. Ova banja se odlikuje i time: od vode u mnogim drugim prostim toplicama, što na jednom izvoru ima prirodnu toplotu od 40 stepeni a na drugom od 26 stepeni Celzijevih, tako da bolesnici mogu u Soko Banji dobiti prema potrebi i mlake i sve vrste toplih kupanja. Soko banja ima odličan šuinski vazduh sa mnogo sunca i vrlo dobru vodu za piće. I tim u vezi stoji i njena divotna okolina i neposredna i dalja. Varošica je naslonjena na samu planinu Ozren. Tu na samoj ivici varošice, izvire iz stijene čuveno Vrelo, oko kojeg su postavljene lijepe šetnice i oko kojeg bolesnici i provode vrijeme, ako ne idu u malo daije šetnje—- kroz šumu koja odmah tu uastaje. ili kroz klisuru riječice M o r a v i c e do romiantičnog S o k o g r a d a, ili drugom stranom šume do lijepog vodopada R i p a 1 j k e. Iz Vrela se skuplja voda u prijatno jezero, po kome se može broditi čamcinia, te i te vožnje po jezerti doprinose razonodu sokobanjskih gos'.iju. Banja odista nema još tnoderno uredjenih hotela, u kojima bi čovjck mogao sasvim bez brige stanovaii, i nema gospođskih, finih restorana, ali ima po privatnim kućama dosta čistih, suvifi soba, koje se izdaju namještene i ne namještene, i ima nekoliko običnih malih gostionica. Soko banju. posjećuju: 1. Ijudi, koji imaju da se oporavljaju od teških bolesti, i koji su u opšte slabi ili iznureni; 2. ljudi, koji pate od nervoze (nevrastenije, histerije, hipohondrije), od žigova i sevotina u živcima (ue\ r ralgije, išijasa) i od uzetosti. 3. zatim oni Ijudi, koji boliiju od revmai'izma u zglobovima i mišićima i ođ kostobolje (pođagre „gihta"); 4. ženske, koje pate od „ženskih" bolesti (od neuređsie i teško menstruacije, od katara i starih zapaljenja materice, jajnika i t d.); i oni, koji pate od nekih đugotrajnih kožnih bolesti, naročito onih, u kojima je koža suiia i zadebljana. Udaljena pola sata od N i š a nalazi se N i š k a banja, koja je vrlo mslo posjećivana zbog oskudice u stgnovima. Temperatura vode je 37,5° Celzijevih. Okolina je vrlo lijepa i pruža posjetiocima prijatna uživanja. U romantičnoj OvčarskojKlisuri nalazi se Ovčarska banja sa vanredno čistim vazduhom i divnom okolinom. Teniperatura vode je 36° Ceizijevih. Banju obično posjećuju stanovnici okolnih okruga. Još je sasvim neuredjena i nema đovoljno mjesta za stanovanje, ali u posljednje vrijeme učinjene su sve mjere, da i ova banja udje u red boljih banja. Skoro sasviin nepoznata banja, koju iskoriščavaju samo mještani i stanovnici najbliže okoliue, je J o š a n i čka banja. Po samoj toploti vodc, koja jc 78.5° Celzijevih, ova bauja dolazi u vrlo dobre banje, ali je potpuno neuredjena, ■te je s toga i slabo posječena. Ali sa uredjenjem i ove banje otpočelo je bilo, pa je davalo nade, da ne će osfcati ne iskorišćena ova dobra banja.

Broj 216.

Ovlm završavamo 1 članak o fcaOjama u SrbijL Vellkl broj banja 1 ljekovltih voda nalazi se u Maćedoniji i Starol Srbiji, o kojhna ćemo govoriti drugom prilikom. Grad i okolica. Dncvni kalendar. D a n a s Je srijeda 8. avgusta, po starom 26. jula. — Rimokatolici: Cirijak m.; pravosiavni: Trnova Petka. Casnlčka i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnlčki dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradskl orfeum (u baštl Hotel Takova); Početak prcdstave u 8'30 uveče. Kinematografi: Vojni kino (KoIqseum): U 6 satl poslije podnc predstava za vojnike, a u 8'30 uveče predstava za časnlke. — C.ikr. gradjanskl kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apot ekama : Od 5. do 11. avgusta vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: Dr. Panić, Saborna ulica 77; N i k o I i ć, Bitoljska ulica 2; Crveni krst, Beogradska ulica 2. Paroplovna veza. lz Beograda za Zemun; 6, 7, 8, 9, 10, 11 l 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podne. Iz Zemuna za Beograd;' 5 30, 6-30, 7-30, 8'30, 9-30, 10-30 i 11 30 prije podne; 1*30, 2-30, 3'30, 4'30, 5-30, 6'30 7'30, 8'30 i 9'30 posllje podne. — Iz Z e m u n a za P a n c s ov u: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u veće. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati lzjutra i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S mederevo. Polazak iz Sapca za Beograd cetvrtkom i nedjeljom u 7 i po sati izjutra. Dolazak u Beogiađ u 12 i po satl poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smederevu. Botanička bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjeta bolesnika u boliiicama: U bolnici .Brćko*: od 2—4 sata posiije podne. U bolnici „Brunn“: od 9'30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. IstoHjski kale'idar. Na današnji dan 8. avgusta 1845. god. rodio se u Vikringu blizu C e1 o v c a poznati komponista Toma K o s c li a t. — 8. avg. 1875. uputio je slavni biskup Strossmayer potčinjenom mu sveštenstvu svoju znamenitu poslanicu o sjeiraništu (bogosloviji). — 8. avg. 1911. god. umro je u L e B o 11 č v e-u književnik Henrik pl. Poschinger. Prilog za beogradsku sirotinju. Za pokoj duše Mihajla P a v I o v ić a, biv. trgovca iz Beograda, koji je preminuo prjje dvije godine na đan 5. avgusta (24. jula), poslali su sirotinjskom odjelenju opšhne grada Beograda, njegova kći gospodja Vukosava D. Radul'ovićka, svo.u od 250.kruna, a njegova snaha gospodja Jelena Gjoke P a v 1 o v i ć a, svotu cd 100.— kmna, kao svoje priloge za pomaganje sirotinje beogradske, da bi tako oživjele uspomenu na pokojnika kod sirotinje, kojoj je on uvjjek dobro činio. Nov cjenovnik najviših cijcna u Beogradu. U svrliu snabdjevanja životuim uamimieama gradjaiiskog stanovništva u Beogradu po umjerenoj cijeni, gradjanski povjerenik pri opštini giada Beograđa propisao je ovaj cjenovnik: Ki

Pasulj stari

kilogram 6.—

Pasulj novi

4.—

Boranija

2.—

Šargarepa

1.60

Zelen za supu

0.80

Reu

0.80

Keleraba

1.40

Cvekla

0.60

Krumpir

1.—

Cmi luk

1.—

Bijeli hik

4 —

Kelj

0.70

Kupus u listu

0.70

Kupus u glavicama

1.—

Krastavci

0.30

Tikvice

0.20

Paradajs

0.60

Plavi patlidžani

1,—

Paprika (obična) mjesečarka 2.—

Turšijar©

0.60

Babure

1 —

Jabuke sitne

0.80

Jabuke kmpne

1.20

Kniške sitne

1.—

Kruške krupne

1.40

Šljive

0.80

Dinje

0.50

Lubenice

0.60

Puter (maslac)

16 —

Kajmak

16 —

Mastan sir

9.—

Postan sir

6.—

Jaja komad

0.25

Guska komad

• 18.—

čurka komad

25.—

Pijetao komad

8.—

Kokoška komad

7.—

Pilići komad

5.—

Plovke komad

10-—

Ovaj cjeno\mik važi

od d a n a s 8,

avgusta do dalje naredbc. „Padanje zvijezda". U vremenu izinedju 10. I 13. avgus*a, moći ćemo da posmatramo rijetku nebesnu pojavu, ako budu vedre noći. U to vrijeme dodiruje atmosieru naše zemlje osobito bogat roj meteora, koji izgleda kao da đotazl iz zvezdane grupe Perseusa, zbog čega se i zove