Beogradske novine

Broj 236.

Utorak

BEOGRADSKE NOVINE

28. avgusta 1917.

Strana 1

tiv papine đržave. U akciji protiv njega morale su učestvovati po sili okolnosti i redovne talijanske trupe. — 28. avgusta (15., na Veliku Gospojinu) 1910. god. proglašena je kneževina Crna Gora kraljevinom. Slava manastlra Rakovice. Danas proslavlja svoju liraniovnu slavu — V c 1 i k u G o s p o j i n u mapastir Rakovica. Sveta liturgija otpočeće u 8 i po saii prijc podne; poslije kojc će se iz.vršiti im svcčan način sječcnje slavskog kolača. Slava manastira Rakovice I>ila je uvijek lijcp dan za beogradjane, kada su punim vozovima, i đugim povorkama kola i višestrukiin nizom pješaka 'žtirili, da ovaj dan proslave uz veselje i pjesmu u divnoj i romantičnoj rakovičkoj šuini i iskrenom gostoljublju domaćina. Slava manastira Rakovicc nije nikad završavana istoga daua, tek su drugi dan slave pckli beogradski gurmani ,,šugare“ jare, ili ,,sisanče“ prasence na ražnju. I današnji lijepi sunčaui dau daje nam volje, da se vinemo do manastira Rakovice i učestvujemo u proslavi njenc slave, sjcćajući sc lijepih đana provedcnih u njemu. Prodaja soli i šećera. Prodavnica životnih namirnica opŠtine grada Beograda u Bitoljskoj ulici prodavaia je juče gradjanslvu so za avgust za ličnu upotrebti. S6 će sc prodavati i d a n a s u is!toj prodavnici. Pored soli n isto vriieme prodaje se i šečer. Brođarski saobraćaj Sabac—Smederevo. jjPrvo. e. k. dunavsko parobrodsko društvo" medilo je plovidbu za prenos putnika i robe izmedju Sapca—I’mke—• Obreuovca—Beograda—Grocke— S : elcreva ovako: Polazak iz Smedercva utorkom i pelkom u 8 sati iz jutra, dolazak \i Beograd u 12 sati u podne. Polazak iz Šapca za Beograd četvrtkom i nedjcIjoin u 7 i po sati iz jutra. Dolazak u Beogvad u 12 i po sati poslije podnc. Polazak za Smederevo u 3 sata poslije podne. Ponedjeljkom o'dmor brođa u Smedcrevu. Poinoć za avgust. S v c priznanice za pomoć za mjescc a v g u s t izradjene su i mogu se odmah dobiti u uuredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj 'Aleksaiulrovoj ulici broj 5 u sobi broj 57 od S do 10 sati prije podne. Kako prilikom prijema priznaince, tako i pomoći, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju, radi ustanovljenja indentičuosti. Nova cijena ovčijem i kozijem mesu. OJ čctvrtka 30. avgusta oJrcdjujc se nova cijena ovčijem i kozijem mesu po 4.20 kruiia po kilogramu na svima prodavnicama mesa u i3eogradu: o čenut s-e gradjanstvo izvjestava. Piovidba izntedju Zeimma i Oi'šave. Zr. putuikc vojuičkog i gradjanskog reda, koji putuju iz Zemuna za Oršavu, ,važi od 1. avgusta ovaj propis: putniČko karte moraju se uzeti n beogradskoj parobrodskoj stanici (Donja ulica). Pođvoz« »ina se mora piatiti u krunskoj vrijedposti. Vojna lica van slu/.he, hrodnr-.ki službcnici, državni činovnici četvornog saverv i članovi njihovih porodica plaćaju polovinu podvoznine ako so .do.voljno legitimišu, lako isto djoca ispođ •10 godina. S.vaki putnik možo ponijeli sobom besplatno 25 kgr. prtijaga. Podyozue karte se mogn dobiti svakog radIiog dana od 1—(i sati poslije po'dne, praznikom od 11—,12 sali prijc podne. Uredjenje prometa u c. i k. prodavnici povrća. Da se uredi prodaja u c. i k. prodavnici povrća u Balkanskoj ulici, odrcdjeno je ođ 26. o. mj. cvo vrijeme za prodaju: Od 6 do 8 sati u jutro smiju kupovati časnie'ce i rnomčadske menaže, a od 8 sa.ti u jutro do 11 sati prije podne gradjanstvo. Nadjena mina. 20. o. mj. uspjelo je marljivim potraživanjem nači i uldoniti u blizini savskog kupatiia jeduu rusku minu. To je mina koja sadrži biizu 600 kilograma eksplozivnog inaterijaia teška po priliei 1500 kiiograma. Izgubljeno. Na Velikoin je trgu 25. o. mj. izgtibljen paket s gotovim gornjim dijelovima^ ženskili cipeia iz icozje kože. Nalazač sc umoljava, da ovaj paket uz dobru iiagradu preda ođjcleniu za primamje oglasa „Beogradskih Novina“, Kneza Mihajla ulica br. 38. — Pitomnc Karlo M a r s c Ii e k c. i k. vojne gornjc realne gimnazije u Beču izgubio je 24. o. mj. u topčiderskom paricu novčanik iz crne kože, u kojcm se nalazila svota od 78 kruna, dalje dopusnic.lv brzojavno odobrenje vojne giavne gubernije u Srbiji za put u Bcograd i Sabac i jcdna slobodna vozna karta dunavskog parobrodarskog društva. Lipa, koja se nadju s tim dokumentima, imadu se uapsiti l predati c. i k. okružnom zapovjedništivu Beograđ-građ,

Kroz Albaniju do Krfa. PATNJE SRPSKIH IZBJEGLICA ZIMI GODINE 1915. (Iz knjige 'Ljubiše Valića „Doživljaji uarednika Miladina“.) (Nastavak). Več i ja htedoli zaspati, naslonjen na jedan denjak, kad dodje komandirov posilni te rni reče, da me zove načelnik štaba, da odmah dodjem. Sidjosmo zajedno doie u ,,srez“. Stara arnautska kuća bila je prepuna vojnika. U dve ođaje, koje su bile sreska kanceiarija i stan načelnika, belin okupljeni svi oficiri i čiuovnici štaba naše armije. Nije bilo mesta ni da se sedne, većina je morala stajatj. — Imaš li dosta hrane za konje? upita me načelnik kad sfadoh mimo kraj vrata. Odgovorili da ima svega za jcdau dan stočnc hraue, a da svaki vojnik nosi sa sobom malo lirane, koju treba da raspodeli na tri daua. Ali je većina već danas sve pojela. Ono što se nosi na konjima, tako je malo da ćc jedva moči izneti dnevnu pri’iadlcžnost i to smanjenu. — Nabavi, Miladine, sločnc lirane, što i koliko nadješ ovde u seiu, pa ponesi, što više konji mogu nositi. Vodi računa da puta nema, vcć da su mesto puta, brdskc staze, zavejane i zaledjene — završi načelnik. Već hledoii poći katla gjencial Gojković podiže oči sa inape u koju je gledao, te mi reče: — Miladine, uz put ćeš sustizati žeue i decu, bolesne vojnike i starce. Pomozi gde god možcš. A ako ustreba da se neko detence p.onese, baci sa konja stvari pa naiovari i ponesi de:e. — Razunv m, gospodine gjene.a’e! odgovorili pozdravljajuć i izadjoii. U tremu smotrih svoga druga Velju, načelnika sreskog, gde razgovara sa nekoiicinom naših omladinaca iz raznih lieoslobodjeuili krajeva, koji su kao dobrovoljci bili u uašim redovima, Pozdravih sc sa njim, a on njegovo društvo pozva me na jeđnu pravu „tursku kajmakli kafu“. Primih rado poziv, jer već nekoliko dana neviđeh kafu, te udjosmo u njihovo ,,odelenje“, kako ga oni u razgovoru zvaše. U jednom prostoru od dva metra dužinc i metar i po širine, u koinc je mesio prozora bio neki mali otvor zalcpljen Iiartijom, bilo jc oko dcsct duša. Svi se stisnuli samo da ]>i ostao prazan prostor u jednom ćoškn, u kome jc jcdna čupava priiika kuvala kavu. Kuvar je svom ozbiljnošću bio zauzet pažnjom, da mu kafa, iz divne bakarne arnautske djezve, ne jskipi. Četiri fildžana rasporediše medju one koji još nisu pili kafu, dadoše i meni fildžan, pa svi stojeći čekasmo da nam kuvar naspe. Nasinejah se kad. pogiedah kuvaru u lice: beše :o naš umetnik slikar. I oti se nasmeja na mene, pa sipajuć mi kafu, reče u šaii: — Nisi verovao, Miladlne, da ćcš u ovoj puslinji biti poslužen ovakoin ka f om! Dok smo piii kafu počeše oni pravi'ti raspored kakj će se lcći i pred moj polazak bcše usvojen jednoglasno ovaj red: U ćošku gde se kuva kafa M u j k a, pa re Jom ,V e 1 j a slikar, Steva koresponden:, Boško, Cig a, M a j o, N e z i r, / e k a i M i 1 a n. jedino uz smeh dokopaše da Nezira metnu kraj vrata, jer, pošto je dugaoak, da može noge pružiti u trem ... Kad stigoh svome odclenju vatre se već počelc gasiti i svojim poslednjim' plamcnom osvetljavalc su gomile vojnika, žena i dcce, koja, pod vedrim nebom, spavahu teškim snom. Jutro nas probudi neobičnom ladnoćom. Svanjivao je vedar, pianinski, zimski dan. Po svim stvarima i ijuđima, koji su bili dalje od zida i vatre, popao mraz. Koiijiu:a se mi rci’ove i grivu lilivatilo inje. Planušc u času, na nekoiiko mesta, vatre i svi počeše da krave poiu smraiute rake i nogc. Vojnici namestili na vatru neku kantu od gasa, pa u njoj kuvaju čaj. Piju ga i sa Kećerom i bez šećera. Prija ona Lopioia a malo se raskvasi i peksimit, pa ga je lakše gutati. Naše dcvojće popiio već dve čaše čaja pa zagrcjano svo se zarumeniio. PHamo je svi, da Ii joj jo bilo zima noćas, a ona odgovara da ništa noćas nije osetila, kao du je spavala kod kuće. A'ama je svima juilo, jer u njoj giedamo svoju decu, koju ostavismo kod kuće. Još dok smo tovarili i pretovarivali konje, prodjc pored nas Gojković sa svojini štabom. Njili nekoliko na konjima a ostali peške. Videsmo ih kad predjoše pot’ok, te se počeše lagano penjati, jedan po jedan, uzanorn brdskom stazom. Naredismo kojim će se redom ići da bi odelenja bila zajcdno, te podjosmo, jedan po Jedan, istim putein, kojim ode štab. Ceioga dana, povorka bez početka i kraja, kretala se nzanini brdskim slazauia. Bez stajanja, bez odmora, išlo se je žurnim korakom ne štedeći siiagu, ne gledajući na unior. Na U j m i št u stadosmo pola saita, tek da danemo dušom. Odmah više Ujmišta zatekosmo prvu grupu zarobljenika, koji su j radiii na proširenju „puteva'*. Oni jadni, prozebli I gladni kao i mi, pridrnžiše I se našim povorkama. Milijc iin je biio

sa niama gladni i ozebli, nego da ostanu sami. Oni su, za vrenie koje provedošc sa nama u Srbiji, poznali našu dušu i našc srce. Dok besmo u Srbiji, oni su bili i naranjeni i zaštićeni, a kada nesreća pritisnu Srbiju, mi smo se našli u krševima Albanije, bez leba i krova, oai nam ne samo ne zaineriše što pate, već narn pomagalm gde god su mogli. Na naša pilanja, kaltvi sn putevi dalje, odgovai'ali su sa ono malo srpskih reči što su naučili, da su putevi sve teži i gori, a da nanekim mes tim a ča k n ema n i st az e! Brzo se uverrsmo da su nam isiinu govorili. Na klizaviin i strmim stazama počeše nam konji padati i stvarati sve veće tcškoće. Konji počeše uminaiti pod tereitom, a liajpotrcbnije stvari, koje su bile u tovaru, nismo mogli ostavljati. Nešto se tovara raspodeli na konjo i ljude, ali ostatak morao sc napuštati. Konj koji je pao prcprečio jc uzanu stazu tiako, da je Čitav karavan pozadi njega, morao stati. Tovar smo 'skidali šlo sc mogfo liržo, a još živog konja-, teškom mukom giirnusmo u provalijtu Svi sa strahom pogiedasmo u nebo, koje se poče mračiii večernjim sutonom. Kako da se provede noč 11 a uzanoj st'azi, n a ko j o j s e n i s e s t i n c m o ž c. Sa jeduog grebena ugiedasmo dolinu neke rcčice, u kojn se spuštaia staza. Prcd ttama se videia cela Staza, koja vodi u dolimi, sva pokrivena ljudima i tov.iriiim konjima. Svi su stajali na mestu i čekail. Niko nije pitao ni zašto se stoji, ni koliko će sc stajatf. (NasEavićo se.)

Književni prijegled. „Hrvatska Njiva'*. Primili snio 25. broj revijalnoga 'tjeđni'ka „TTrvmitska Njiva“ s ovim sadržajem: Dr. Ivo Politeo: O austrijskom ustavu. — Dr. Ljudevit Proliaska: Poljoprivredna izobrazba invalida. — Dr. Fran Bubauović: Vanjski i luiutarnji svijet. — 0. D. Vukovarac: Seksualna suzdržijivost. — Niko Fink: Gospodarska zodlogija. — Osim toga donosi „Hrv. Njwa“(bilješkc u Smotri o odnosima u Herceg-Bosni, o socijalnoj akciji grada Zagreba, o politici i kuli'uri, o petrografskom radu u Hrvatskoj, o „Trbn simfouijama" i o žurnaiističkoj kritici. Kao Listak iznosč se sitlie priče ođ Dragana Zoranića. — Godišnja prctplata „Hrv. Njive“ stoji K 30.—. Pojedini broj 70 fii. Narudžbe šalju sc na upravu,,,Hrv. Njive“, Zagrcb, Nikolićeva-ul. 8.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojncg vodstva. Kb. Berii’n, 27. avgusla'. Zapudno b&jište: Front priiestolonasljednika R u ppr ech ta bavarskog: U Flandriji pojačala se pre'd večer znalno topnička borba na obali izmcdju Y s e r c i L y s a, pa je polrajala i noću, Danas lujutro prodrla su na više mje* sta neprijaleljska izvidjačka lodjelenja pro* tiv naših položaja, ali su svagdjo odbijena, Od kanala La Basse do Lensa prethodila je jaka topnička djelatnost en* glcskim napadajima, koji su preduzeti nc* posredno pred mrak sjcverozapa'dno od Lensa. Svi su odbijeni sa ncprijateljskim gubikima, Kod majura Malacove i Cologne postigao je nepriiafelj nr'osoe uspjclie. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na C li e m i n d e s D a m e s i u zapadnoj Champagiii traje lia vrijcnic jaka topnička borba. južno od A i 11 c s a slomlieni su francuski. djeloinični napadaji u vatr! našeg topništva još prije našiii zaprijcka. Prcđ V e rd u n o m ostalo jc istočno od M a a s c u opšte miriio. Na zapadnoj obali vodila se svc do noći ogorčcna borba. Poslije bubnjarskc vatre prcduzeti francuski napadaji kod Beaumonta, u šumama Fosses i Ciiaum e s potisli su nas n prvi čas iz Beaurnonta i šumd. U protivnapadu zauzete su natrag šume i zarobijeiio ic liekoli• ko stotina francuskih vojnika. U večer navalile su nove francnske snage uslijed čega je došlo do liovih borbi kod Beaumonta. Izmedju doline Maase i druma Beaumon t—Va ch e rr a u v i 11 e odbijeni su svi neprijatcljski napadaji. Konjički kapetan pl. Richthof e n svalio je u vazdušnoj borhi svog 59. protivnika.

Istočno bojište: Front maršaia princa L e o p o Iđa bavarskoga. Sjevero-zapadno od J a k o b stadtanapustilisu Rusineke položaje na južnoj obali Dvine. Mi smo ih zaposjeli. Kod Baran o w i c z a i zapadno od L u c k a pojačala se topnička vatra poslije naših uspješnih izvidjačkih prepada. Kod H u s i a t y n a je ngušilo naše topništvo jedan neprijateljski pokušaj za napad. Vojna fronla maršala nađvojvođo Tosipa: U napadu oduzele su njemačkc čefe Rumunjima nekoliko visinskih položaja sjevero-zapadno od S o v e j e. Jaki neprijateljski protivnapadi slomili su sa gubitcima u našoj vatri. Na frontu maršala pl. M a c k c ns e n a i na m a ć e d o n s k o m bojištu nema ništa osobitog. Prvl zapovjednlk glavnog staiia pl. Ladendorff. Austro-ugarskl podnevni izvještaj. Kb. Beč, 27. avgusta. Bitka s jcverno od Gorice tra]‘e dalje. Položaj jo nepromije* njen.

Austrijski večernji izvještaj, Kb. Eeč, 27. avgusta'. Talijanski napađaji na visoravni Banjšica (Bainsizza) — Sv. Križ traju dalje jednakom snagom. Neprijatelj je odbijen. Bez uspjcha su ostala sva njegova prednzeća protiv Gore sv. Gabrijela. Sjeveroistočno od C z c r n o w j c a provcdcno je uspješno poboljšanje jednog uašeg položaja.

Velika državna konferencija u Moskvi. Kb. Moskva, 27. avgusta. Veliku državnu konierenciju u Moskvi otvorio je K e r en s k i j govorom, koji je bio vrlo oštar i uperen protiv neprijatelja revolucije. Kerenskij je rekao, d a ć e p r o t i v n e p r i j at e 1 j a r e v o 1 u c i j e upotrij.ebiti sredstva, k o j a ć e i h p o d s i et i t i n a v r i j c m e c a r i z m a. Kerenskij je daljc upozorio, da Rusija sada preživljuje sm r t nu opasnos*. Skrajnoj opasnosti, invaziji nepomirljivog neprijatelja dolazi unutarnje rasulo. Rusija je dubolco pala. Iz ovog je položaja možc da spasi samo neumoljiva energija vlade. Vlađa doduše žeii slobodu narodnosti, no ako to ugrožava revolueiju, onda im vlada mora doviknuti: „Ruke k sebi!“ Ponovni sastanak raspuštenog finskog sabora vlada će sprijeeiti silom. Vlada ćc daije započeti energičnu borbu proliv boljših. Poslijc Kerenskog govoriio je još više ministara. Najveeu je oažnju pobudio govor industrijskog ministra Prokopo.viča, koji je upozorio na ogromno povišenje ratnih izdataka, a onda rekao: O p s k r b a z e m I j e n ai 1 a z i u a o g r o m n e poteškoće. U nekim gubernijama mora neizbježivo nastupiti pomanjkanje hljeba. OpSkrba Petrograda i Moskve spala je na minimum: Dalja je poteškoća nastupila zbog proboja na fronti. Sjednica je na to zaključena. Narcđtia će se sjednica održati u ponedjeljak. luiiničns oniane. OBJAVA. Sredinom jula t. g. otvorilo je Dunavsko parobrodsko drušlvo osobni i teretni proinet zavojnička i gradjanska lica izmedju stanica Sabac—Žabrež—Umka —Beograd—Grocka—Smederevo. Tiine je udovoljeno potrebi, koja je postojala obzirom na osobni i teretni promet. Promet se vrši, za sada kako slijedi: a) N i z v o đ u. Iz Šapca svake nedjelje i četvrtka u 7 sati 30 minuta prije podne. U Beograd svake nedjelje i četvrtka u 12 sati 30 minuta poslije podne. Iz Beograda svake nedjelje i četvrtka u 3 sata poslije podne. U Smederevo svake nedjelje i četvrtka u C sati poslije podne. b) U z v o d u. Iz Sniedereva svakoga utorka i petka u 8 sati priie podne. U Beograd svakoga utorka i petka u 12 sati o podne. Iz Beograda svake srijede i subote u 7 sati 30 minuta prije podne. U Šabac svake srijede i subote u 2 sata 30 minuta poslije podne. U Beograđu, 24. avgusta 1917. C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-građ. OGLAS. U inleresu aprovizacije grada Beograda, zabranjuje se najstrože svaki izvoz 1 u k a iz grada Beograda. Koji će raditi protivno ove odredbe zaplijeniće niu se kođ njih pronadjeni

Iuk, a osim toga kazniće se novCano« kaznom do 2000 kruna i zatvorom do • mjeseci. Beograd, 25. avgusta. C. i k. okružno zapovjechv'štvO Beograii-građ. OBJAVA. Niže imenovani inetalni prcdmeti, sastojeći sa svim ili većim dijelom iz bakra ili bakrenih legura (kao mesing, tombak, bronza, crveni Jiv, novo srebro, nikl, tijo, alpaka, argentin, kinesko srebro, alfenid, pakfon i t. d.) uzimaju se za ratne svrhe, i to: 1. Sve vrste ručica, šipalca, cijevi, tableta, prstenova i drugih sredstva za pričvršćavanje ili vješanje zavjesa, ubrusa, ćilimova, za ukrašavanje ili praktičnu upotrebu. 2. Plehovi za uglove, ivice, colde i druge potrebe, ukrasi i obloge naročifo na pečima. 3. Sve table za iirme, embleme, grbove, imena, reklame i orientiranje (na primjer po raznim spratovima) slova teža preko 3 cm. visokih, numere za ključeve i druge potrebe (na primjer za označavanje stanova i vrata) preko 10 gr. težine. 4. Ukrasi i predmeti za učvršćivanje, kao što su kruglje, dugmeta, lanci, prečage, okviri itd. 5. Ograde, štitovi i drugi ukrasi, u koliko nijesu na spomenicima (statuama, pomenpločama, nadgrobnim spomenicima), dalje oni na namještaju, na predmetima za osvjetljenje i na maiim predmetima za upotrebu učvršćeni. 6. Kutije ispred peći. 7. Mala zvonca ispod 25 cm. u prosjeku (za ona preko 25 cm. važi naredjenje odj. 5, br. 15.376 od 1917.), praporci i gongovi. 8. Obični pušački predmeti i pisaće garniture kao i galanterijska roba. 9. Lonci i korpe za cvijeće. 10. Čiviluci za vješanje odijela i Šešira i prislanjanje štapova i kišobrana. 11. Namještaji za izloge, kao što su podupirači, nosači, šipke itd. s izuzetkom obioge portala. 12. Vodovođni instalađoni materijai (ventili, slavine, fasonski predmeti iid.) i elektroinstalacioni materijal, kao što su neobloežne ili izolovane bakrene žice, kablovi, pritege itd. 13. Okovi i drtigi dijelovi na prozorinia, na vratima i prozorima, dalje predmeti od čistog nikia i niklom platirani čelični plehovi ili aiuminijuma, i to: Svi predmeti za doinazluk, za kuvanje i trpezu, uračunavajući ovamo i pcsudje, jeđila i kade, naročito kujundžiske (GiirUerware) izrade, izuzimajući električne aparate za kuvanje. Svi ovi predmeti imaju se do.,h s {tembra ove godine predati c. i k.''stanfci za prikupljanje metala u Beogradu ili po okružnim gradovima. Prodaja drugome kome kao i prerada tih predmeta zabranjena je. Neće se uzimati, te' se zato i ne trebaju predavati predmeti: 1. koji su samo pomesingani, pobakrovani ili poniklovani; 2. koji su bakrom ili bakrenom Iegurom samo prevučeni i 3. koji su od bakra ili bakrene legure, pa su rukom kovani, gravirani, cizelirani, giljoširani, najedani ili tauširani. C, i k. vojna glavna gubernija. OBJAVA. Svi vlasnici: goveda, konja, mula, bikova, svinja, ovaca i koza upozoravaju se na ochioseću se objavu u „BeograđBkini Novinama" od 19. avgusta 1917. koja se tičo prebrojavanja stoke. Prebrojavanje stoke završava se 30. avgusla o. g. do koga roka svi vlasnici stoke imaju svakodncmo od 7—11 sati pr.je podno svoju stoku dovesti i to oaim redoin, koji jo oiznačen u gornjoj objavi. Izostanak od prijave kazniće se sa, K 1000 jli 3 mjesoca zatvora pored oduzunanja slokc, Gradjanski sud c. i k. okružnog zapovjedništva u Valjcvu. O G L A S za poziv nepoznatih n asI jedni k a. Oviin se obznanjuje od strane staralačkog sudije c. i k. okružnoga zapovjedmštva, odjelonje za građjanske stvari u Valjevu, da je Peiar Oligorić iz Ostružanja umro 23. februara mjeseca i godinc 1909. bez zavještanja. Pa kako zakoniti nasljednici Petra Oiigorića primaju zaostavše imanje njegovo, io isti sudlja poziva ovini svakoga, koji bi po kakvom god osnovu polagao pravo nasljedstva na imanja umrloga, da se za godinu dana, od dana ovog oglasa, javi staralačkom sudiji suda c. i k. okružnoga zapovjedništva odjelenjc za gradjanske stvari u Valjcvu, i dokaze o svomc pravu podnese; jcr ako se do toga vrcmena ne javi, masa će se umrloga, kojoj su sađa odredjeni za staraocc Andrija Ivanović i Miliajio Jevtić rasporediti prema onima, koji »sie za nasljednike jave, i pravo svoje na nasljedstvo dokažu, pa će irn se po tom i izdaii sve što bi im od imanja masenog kao nasijednicima pripadalo. U slučaju da se nilco ne javi, imanje će sc predatj državi. .Valjevo, 3. avgusfa 1917. Sudjp.