Beogradske novine

,«? Straiu 2. Uio ra« Grčka.

Progonjenl zbog zaviei'e. Kb. Stockliolin, 10. septemb'ra. Po jednoj vijesti iz Haparauđc nalaze se medju progonjenima i za švedsku granicu otpremljenima zbog projfurevolncijonarue zavjer.e osim Gurka još i dvorska gospodjica Birobova i bivši sekretar cariein BadniajC'/e.

Papinski prijedlog za mir. Njemački odgovor ua papinsku notu. (NaroCitt brzojav „Bcogradskih Novtna") Berlin, 10. septembra. Danas će naročiti o’dbor utvrditi sa(Jizinu flđgovora na papinu notu.

Pokret za mir. Mirovna konferencija skaudinavskiii mirovnih društava. (Naročitt brzojav „Beograđskih Novina") Slockholm, 10. septembra, Danska, šve'dska i norveška mirovjia drušlva su riješila, da u pozmt jesen o'drže u Krislijaniji za.jednioku mirovnu kjgp fercncijn.

Nova potapljanja, Kb. Berliii, 10. scpiembra. \Volifov urcd javlju o novitn podmornićkim uspjesim.t u Atlautskoin okeauu, engleskom kanalu i Sjevernom moru. Potopljcuo je 7 paru'Ji brodova i 2 jcdrcnjaka, medju njima engleski poinoćui brod „Pergamot * 1 , jedan brod po svoj prilici urcdjen kao zamka za podmoruice, jedau naonižani engleski parui brod kpo i 4 parij.i broda, koji stt svi liogodjeni usrcd svoje sigurnosne pratpjc. 2 su broda pogodjena dva puta.

Borbe na zapadu. Mržnja izmedju Fraiictiza i Engleza. Kb. Bcrlin, 10. sepiembra. AV'olffov urcd javlja: U Flandriji zarobljeni Englezi se ogorčeno žaje na držanje francuskog stauovniStva u departmauima, koje su oni posjeli. I'ako su na pr. Francuzi ii Condatu, gdje sti smještcni dijelovi jcdnc engleske divizijc, pozatvarali crpke za vodu, a djelimično iskvarili. ZarobJjenici pričaju još, da su Bclgijanci u Engleskoj navukli na sebc omrazu i da je u in'dustrijskim distrikfima kao tia pr. u Mancliestru medju beigijskiin i englcskim radnicima došlo ponovno do sukoba, zbog kojcga su Belgijanci iskusili slrogc kazne. Nezadovoljstvo s Amerilanima u Fraucuskoj. Kb. Bcrn, 10. septembra. Kako listovi javljaju, gradc Američani na zapadnom bojišfit novtt četverotračnu prugu, kojn ima da vodi od Bordcauxa dircktno na front. Američani u tom poslu nemaju nikakvog obzira, razaraju bez milosrdja svc šfo im sineta, a bez i najmanjo potrcbe. , i'ako su uništena mnoga polja i šurne. Zbog toga jc zavladalo mcdju Francuzima veiiko ogorčcnje.

Grčko-engleski sporazum. (NaroČiti brzojav „Bcogradskih Noviua' 1 ) Rolterdam, 10. septcmbra. . Ovo nedjeljo je izmedju grčko vlado i engleskog poslanika u Ateni utvrdjcu važan sporazum, prcma lcomc će jv'a i odrcrl cngleskih momara otići u Atenu, da zajcinički sa upravom grčke ra'ne f'oto izradi planove za zajedničku ope.a iju grčke flote s flotom sporazumnih si'a. Talijani će napusiit] Ep'd'? (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novina") RoUerdam, 10, seplembra.. ,,Daily Chroniclo“ javlja iz Atene: Talijani će napustiti Epir. Talijanski vladin komcsar je brzojavnim putem tražio. o'd grčke vlade, da se pošaljel grčka žandarmerija, koja čc zamijeuiti taiijansku. Ministarska kriza u Francuskoj. Kb. Paris, 10. seplcmbra. U subotu poslije podnc jc minisiar predsjednik Ribot prikupio svo političare, koji su u izgle'du za sastav novog kabincta. Prc'dslavnici parlamontame soeijalistieke grupc su izjavili, da mis'e, da ne mogu na scbe primiti odgovornost svojc griipc za obrazovanje kabinela Ministar Tliomas je izjavio jninistru predsjćdniku Ribotu, da mu jc nemoguće potpomagati ga onako, kako jo mislio da ee moći. Ipak je Ribot riješen 'da sastavi kabiuet, ali je na skupštini, koja je o'držana u toku dana prije sastava kaliinc'a, izjavio ministar vojni Painleve, 'da on smatra 'da je ncmoguće odreći se sara lnje socijalističke grupe. Povodom takve izjave Ribol. je, u saglasnosti sa cs a’im članovima skupštine, vratio Poincareu na zad o.vlaštenjc za saslav kabincta. Sjecluica fraucuske sociialističke parlaineiitarue grupe. Kb. Bcru, 10. septembra. Prema vjjestima-francuske šiampe bila jc sjednica fraucuskc socijal:stičke parlamentarne grupe, koja jc imala riješiti o učestvovaiiju socijalista u novoj vladi, vrlo bunia. Više zastupnika manjiuc izjavilo sc protiv takvog učestvovanja. Najzatl je prihvačen dnevni rcd poslauika R e n a u d e 1 a, koji rad Ribotovog kabineta podvrgava oštroj kritici. U dnevnom-redu veli sc, da če socijaliste s vladom raditi oko zcmaljske odbranc, ako se očuvaju javne slobođe i slobode radništva, daije ako se po moguestvn ograniči rovarcnjc tajne d.iplomacije i ako se ratni ciljevi sporaziminih sila održe u granicama pravičnili zahfjeva.

Najnovije brzojavne vijesti. Pacifistički pokrct u Americi. (Naročili brzojav „Beogradsldh Noviaa") Bern, 10. septembra. Iz x\ T cw-Yorka se javlja, da pa:ifislički polu’et na sjevera Amcrike postaje naglo svc jači. Paeifislička u'druženja broje danas preko ‘2 milijuna članova. Promjena u turskom kabinetu. Kb. Carigrad, 10. septembra. Carskom iradom imenovan je bivši poslanik i potpredsjednik rnčunarskog urcda A !i i m B c i za ministra pošta, brzojava i telcfona. Ovim jc ministarstvom dosada privremcno upravIjao liiinistar za javnu nastavu.

BEOGRADSKE NOVINE Traže se: Društvo Crvenoga Krsta u c. i k. VGG./S. poziva radi primanja novca niže imcr.ovana lica, ako 8u u Bcogradu da se javo lično sa legitimacijom (pdjaviiom listom), inače da. pošijutačiiu adresu ioznače najbliža pošfcii, koja piiina mvac uputnicom. G. Autoniju Paniću, načeluiku žcljezničke direkcije, Jovanova uiica br. G, svakog radnog dana od 2—4 sa'a poslije po'dne: Ž e 1 j e z n i č k i s 1 u ž b e n i c i, š efovi stanice, činovnici i zvaničnici: Božidar Radović, Života Obradovie, Maksim D. Petrović, Kostadin Jokanović, Gjorgjo Stošić, Mijajlo R. liić, Dragoljub Pavlovie, Radiša Ralovauo.ić, Dušan Ilić, Dimitrije Voljković, Velimir Mijović, Milorad Popović. Kon'dukteri, kočničari, skrclnieari, mauevriste i služitelji: Jlilan Ra'donić, Cirko Kitić, Gjura Pejić, Danilo Živanović, Milau Gjorgjcvić, A'dam Uić, Toma Tošić, porodiea Vladiinira SLankovića, Aleksandar Jung, Dia ,u;iu Dimitrijović, Sava Stankovie, Stauko Slojanović, Jovan Stojanović, .Vovica Simonović, Milorađ Nedeljković, Ljubica udava Koste Stojkonća, Sava Vojinović, Vukadin Stojković, Miloš Počeković. ltisla Milojković, Staniša Gvozdanović, Dragomir Marjanović, porodica Stevana Stevanovića, Svetozar Vlajković, Svclorar Brcanović. Na'dzornici i čuvari pruge; đesetari: Milisav Milcnković, Ljubomir Milenković, Vladiinir Milcnković, Angjelko Migie, Jovan Milosavljević, Borisav Pavlović, An'dreja Pcjić, Ignjat Ma> ković, Kosla Gjorgjević, Milojko Gjorg,cvić, Če'domir Gjorgjcvić, Stavra Janković, Rista Janković, Marko Jankovie, Janićijo Janković, Arsa Jovanović, Marko .lanković, Janićije Jakovljević, Vojislav ■Teflić, A'ikola Jeftić, Frauc Jerle, Stanko Jovanović, Ljubomir Jovanović, Bogomir Jovanović, jN’ikodijc Pctrović, Velimir Pctrović, Dragutin Pejić, Dušan Pavlović, Stanislav Pavlović, Živojin P.elrović, Jovan Peško, Pavle Potrović, Aleksandar Tođorović, Sava Tomić, Alanasko ’J'oJorović, Aleksan'dar Tasić, Živojin Zvetkarić, Stojan Cakić, Ignjat Marjanović. Mašinovodje i ložači: Jovan Milovanović-mla'dji, Rista Stojanović, Milutin Stanisavljević, Vojislav. Milcnković, II. g. Mihajlu P. Miloševićn, učitelju, Kosančićev (jjenfic 10. Persida Lukijj^ ujifjteljica iz Požarevca i Danica Lap'datjjovib, učileljica iz Ratarca. III. g. Petru Iliću, profesoru, Skcnderbegova ‘23. Porodica Milića Bukiuniiovića, učitelja iz Sctonjc (Požarcvac); i Polka Pa 'dovanović, pcnzioncrka iz Niša.

Grad i okolica. Dncvni kalendar^ , Danas je utpraj-,,11. scptcmbra, po slarom 2U. avgustn! tT -j Kimohatolici: Teoiiora; pravoslavni: UsĆKovahjc g!. Jov. Krkit. Casnička i činovntčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. t k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina, Otvorcno od 7 satl iz jutra do 9 sati tivcče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradskl orfcum (u bašii Holcl Takova); Počdak prcdstavc u 8 satl uvefc,, • Klncmatograii: Vojni kino uKralja Milana ulicl br. 56 (Koloseum): U 4 i 6 sati posl. p. prcdslave za gradjanstvo. — C. I kr. gradjanski kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 6 sati posiijc podnc prcdslava za građjanstvo. Nočna siužba uapotckama: Od 9. do uključlvo 15. scplemlrra vršiće noćnu službu u Bcogradu ovc apotckc: Kušak o v i ć, Knežcv Spomciiik 2 ; V i k t

11. septembra 1917. rov 1 ć, Terazije 28; Prendi'ć, Kralja Alcksandra tilica 64; Stojić, Sarajevska ulica 70. Paroplovna vcza. Iz Beogradn za Zcmun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sali prije podne; 2, 3, 4, 5, C, 7, 8 i 9 sati posllje podnc. lz Zcmuna za Bcograd: 5’30, 6-30, 7’30, 8’30, 9’30, 10-30 1 11 30 prijc podnc ; 1’30, 2 - 30, 3’30, 4’30, 0 : 10 , 630 7’30, 8-30 i O JO poslljc podnc. — Iz Zemuna za Pan csovtt: u 1 sat poslijc podnc i n 8 sati u vcčc. — lz P a nesovc za Zcmun: U 6 sati izjutta I u 4 sata poslijc podne. — Ladja, koja vozl izinedju Zcmuna i Paucsovc i o'cratno nc pristaje u Bcogradu. — Brodarski saobrzćaj 5 a b a c—S m c d c r c v o. Poiazak iz Sapca za Beograd čelvrtkom i iiedjcljom u 8 i po sati izjutra. Doiazak tt Bcogtad u 12 i po satl poslije podne. Ponedjel;kom odmor broda u Smcdcrevu. B o t a n i £k a b a š t a. Otvorena utorkom, čctvrtkom, ticdjdjom i praznicima. Posjeta bolcsnlka u boinicama: U boinici „Brčko“: od 2—4 sala poslije podnc. U bolnlci „Brutm“: od 9’30—12 sali prijc podtte i od 2—4 sala poslijc podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćctvrtak i nedjclju od 1—3 poslijc podnc. Rijcčno kupatilo na S a v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uvcćc. Vojno parnoitoplokupatllo u C a r Dušanovoj u 1 ic i. — 1. K upatiiou kadama: a) Za vojnc osobc otvorcno radnim danlma od 7 satl prije podne do 5 sati poslijc podnc, a nedjeljom I praznicima od 7 sati prlje podnc do \2 ] l ž sali u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sali prijc podne do 5 sati poslije podnc, a ncdjeljom i praznicima od 9 sali prijc podnc do 12)/ a sati u podne. — 2. Parnokupatllo’za časniko i n j i m a ravnc č i n o v n 1 k c otvoreno jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 satl prije podne do 5 sati poslijc podne, a nedjtljom i praznicima od 7 sati prije podnc do 12*/, satl u podnc. — Za gradjanc muškogpola otvoreno jc paino kupatilo ponedjcljkom i čctvrtkom (ako u te danc nc pada kakav praznik) od 9 sati prijc podne do i> satl poslijc podnc. — Časniclma i njima ravnim činovnicima stojc na volju da sc siužc parnim kupatilom i u danc odrcdjcnc za gradjanstvo (poncdjcljkom i čctvrtkom). Blagajna sc zatvara radnlm danima u 12'/, sati, a ncdjcljom i praznicima u 12 sati u'podne. Istorijski kaietular. Na današnji dan, 11. septembia 170'J. godinc, jjila se u toku rata za špansko prijestolonasljcdje krvava biika kod Malplaqueta (u sjevernoj Francuskoj) izmedju Au s t r i j anaca, Prttsai Englczas jedne i F r a n c u z a s drugo straue. — 11. septembra 1861. g o d. rodto se u I s a 1 m i j u u F i n s ko j Juhani Aho, najvcći savremeni ftnski pjesnik. Da se jave radi prijema noveanih upntnica. Ra'di prijcma novčanih upu'juca, potrebno je, da se javo gospodinu Pavbt Deniću, sa stanom u Karađžićevoj ulici broj 11, svakoga 'dana posdje podnc 'oćli 4 do 5 sati: 1. Ilrislina, majka Obrađa Petrovi ća, pošlanskog činovnika; 2. Porodica Stojiijka Vcličkovića, po ručnika iz Vranje; 3. Foro'đica Atanasija Vukosavljevi ća, sveštenika iz Rogačc; 4. Porodica Atanasija Vučićevića, svcštcnika iz Malog Požarevca; 5. Poro'dica Jovana Dimića, svcštc nika iz Mirijeva; G. Porodica Panle Dragojevića, svcštenika iz Barića; 7. Poro'dica Tomc Burkovića, svcštenika iz Žcljeznika; 8. Poro'dica ?iihajia Rašića, sveš’c.iika iz UmČara; 9. Porodica Slanoja Jeremića, zva.tičnika; i 10. Porodica Jusuf Beg Ljubovića, rczcrvnog kapclana. Prilikom prijcma novca, potrcbno je imati uza so redarstvcnu lcgitimaciju. U slučaju, 'da se ne nalaze u Bcogra'du, potrcbuo je da pošalju svoje lačne adrcsc, na kojc lii int se novac jnogao B -poslali.

Broj 249. Koncerat Tkalčlć-Gruss u Zeinunii. U nedjelju uveče priredili su u Ze immu koncerat dobro poziiati hrvatski umjetnici čclista Juro Tkalčić i pianista Herman Gruss. Konccrat je bio dobro posjeecn, a isto je tako i uspjeh bio potpu^ Umjetnici su bili iza svakc piecc nagradjivani burnini plfeskom. Oba se ova umjetnika nalazc na svojoj balkanskoj tourneji, pa se stoga nadamo, da eemo ih imati priiike čuii i u Bcogradu, kojom ćemo zgodom o njima progovoriti malo opširnije. Nov cjenovnik uajviših ciicna ii Beogradu. U svrliu snabdjevanja živolnim j;amirnicama gradjanskog stanovništva u Bcogradu po umjcrenoj cijeni, gradjanski povjerenik pri opš.ini grada Beograda, propisao je siijedcće cjenovnike kako za prodaju Životnih namirnica na svima trgovima u Beogradu. lako i za prodaju istiii po radnjama za prodaju životnili namirnica. Tako: Cijene za prođaju na (rgovima po radnjaina

Kgr. Pasulj

4.—

4.80 K*

„ Boranija

2 ,

9«

2.40 „

„ Šargarcjia

(mrkva)

1.60

LS0 „

Zelcn za supu,

veza 0.30—0.50

0.40—0.50

Kgr. Rcn

1.20

»>

1.40 ,

„ Kcleraba

1.60

»*

1.80 .,

„ Cvekia

0.80

>»

1.— „

„ Krompir

1.40

>»

1.60 „

„ Crni luk

].—

»*

1.20 .,

„ Bijeii luk

4.—

4.80

„ Kclj

o.so

1.—

„ Kupus u listu

0.80

L — „

„ Kttpus u

giavicama

1.20

1.40 „

„ Loboda

0.60

0.70 „

„ Krastavci

0.30

0.36 „

„ Paradajs

0.60

•1

0.70 „

„ Plavi patli-

džani

1.—

1.20 „

„ Paprika

obična

mjescčarka

2.40 „

„ Paprika tur-

šijara

0.60

0.60 „

„ Paprika

babura

0.80

0.80 „

„ Dinje

0.60

0.70 „

„ Lubenice

0.50

0.60 .,

., Jabuke sitne

0.60

0.80 „

„ Jabukc

krupnc

1.—

L-

„ Kruškc sitnc

1.20

1.40

„ Kruškc

krupnc

1.40

L60 „

Šljive

].—

»»

L20 „

„ Oroždjc

astalsko

1.40

•5

1.40 ..

„ Groždjc

za cijedjenjc

1.—

*»

1—

„ Putcr

(maslac)

16.—

i8.—

„ Kajmak

16.—

1S.— ..

„ Mastan sir

9.—

10.-

., Postau sir

6.—

«>

7.-

Jaja komad

0.25

Guska koinad

18.—

Curka koinad

25.—

Pijetao komad

8.—

Kokoška komad

7.—

Pilići komad

5.—

Plovkc koinad

10.—

Ovaj cjenovnik važi od siitra 12. septembra do daljc narcdbe.

Prodaja soli. Danas će pro'davnica živolnib namtrnica opštine gra'da Bcograđa u Bitoljskoj nlici prodavati gradjanstvu so, kai slje'dovanjc za mjesec septembar. So će se pro'đavali na osnom kupona za so i stnjaće 80 helera po kilogramu kao i 'do, sada. So će sc i sutra iz'davati.

iz obiaka, da obodri sustaloga Marka. Starica često dolazi, da vidi imuče. Ja jc nagovoram, da sc uda za starca, ali bog bi to dvoje znao! Jednoni bi baba, a starac sc uećka, drugiput bi starac, a baba ni čnti o sfarcu. Ali valjda će se ipak jcdnom pogođiti, jcr — •znam i sam —- zlo jc samcu čovjeku: nemaš s kime da pod.jcliš zimi zinm, a Ijeti žarko smice i ovo toplo ljudsko sroc.

Memento mori. Suncc zalazi; tavno krvavim brazdama ojvičilo je ono obližnje gorc l vtl ti, na čijein so krajnjeni okuku strmo uz'diže manastir Sv. Bonaventuro. Milioni blistavib jadranskih talaia vazbijaju se o mrke njegove zidinc; po'mulim žuborom oni so ccpaju i slivaju jedan u drugi, a pod lakim njihovim, gilianjein kao da se naziru vitka tela niorskih sirena. Duž ograde isprcplelcne vijugauia belog jorgovana, koračašo lagano jeđna kaludjeiica. Glavu jc pogiiula k zemFi, i »a licu joj so još poznavao trag su a Na jeđnom stude. Rukom prilisnu grudi, koje sc buruo nadiinahu i juošapnla: „Još jcdnom samo“ Kao u buailu, ona se popo na oniski >.iu i poamatrase bouo tavnc gorske silucte, iza kojib jo nazirala svet onu bujuu vrcvu. 1 nju su 'đo skora zauosile svo čari, koje dajc život i mladost, ali zao udes gonio jc ncmilosrdno, dok joj srcd tog bujnog vrtloga nije skrhao sve žclje i lcžnje. Upokojenim nadama, srcem, koje j? krvaviio, potražila jo najzad pribežišta u ovim ldndnim zidinamai ix kojih' povraćaja višo nenia.

1 topla jedna suza ukra joj sc iz oka —.. Glas vcčcl'njeg zvona o'djeknu kroz prvi suton. Ona sc tržc; bacivši još je'dnom pogle'd na dalcki, mio kraj, vraii se polutavnom stazorn i pridruži smernim sestrama, koje se sa svih strana prikupJjahu na vcčernju mpiitvu, šepućući: „Memenlo mori“. Beograd, septcmbra 1917. Jelica Tcšić.

Kako je čovjek slabe sreće postao sretan. (Naro'đna pripovjetka iz Bosne). Bio jedan čovjek slabc srcće, koji se 'U'udia i radio da,n i noć, da svojoj bijednoj 'dječici zaradi sVakidašnjcg dncvnog liljeba, pak mu je bio uzalu'd sav njegov bijc'dni trud i rađ. Je'danput so đignc da traži sreće, te prclazeći br'da i dolinc, dodjo n jcdno mjcsto i 1 ti naidjc na jednog hođžti, koji je pisao zapise, vračao, gatap i t. ’d': Kaže on hođži sve po redn, kakve jo hude siećo i lir'djavo nafake, ali mu on reče: ,,Idi pak nii popiši svc zanate, koji se ra'de, i imaju na ov’om svijetu, te ću ti onda_ moći nešto valjda kazati". Čovjek o'dc razmišljajući i sudeći o zauatima, koji su i kakvih ima, tc pošto ih skupi, popainti i popisa, kreno i podjo svomo hodži. Kad dodje k hodžt, ouda rcče: „Evo ti Tiodža li tvojih zanata i halala, pak mi kazuj nafaku (srcću)“. No pošto lio'dža to čuje, razgleda zauale i rcče mu: „Još su ti heki zanati ostali". ,,Koji?“ upita taj čovjek. ..llajdučli, lupeški, lopovski ' r«če ho-

1 dža. — „TTm, jadau i prejadan, zar su I i to zanati?" —- llp'dža mu i’cče: ,,Za tebc i tvoju srcću (nafaktt) ncma 'drugog zanala, već 'đa budeš gorski haj'dtik". Ali on rcče: „Hajđulc biti? Ta volim s 'djecom vimrijoti od gladi i ieškc nevolje, ncgo !i taj ćovjek biti", le se snuž'den kući vrati. Opet počne svoj siari posao ra'dili | i Bogu se moliti, i sto on više ra'dio, to ! je gore prolazio, doic nonastnpiše jnš gora i teža vremena po njcga i nje* govu tužnu i jadnu obitelj. — On ne[ mogašo ništa zara'dili, da svoju đjecu { isbrani, već đodjoše taki časovi, da se j mora'de od glađi umfrati. Skočt on, uze ' pušlai s klina| i idigne so u hn jduke, te goro 'doljc hodaj po gori i šnmi, dok ne na'dje četu liajdučka i harambašu sa tri'đcset drugova, pak mu kaza sve po istini šta ga je nagnalo da se digne u bajduke. 'No barambaša ga malo bolje poglc'da i upita: „Hočeš ti mone sve slušati, Sto ti ja zapovjedim?" On mn reče, da lioće, samo 'da mu so dopusti Bogu nvoliti vv svaki vakat pa mokar i sarna pucnjava bila. ,,E hoću ti to 'dozvoliti, a drugo nie sluša'j ina’če Ču ti glavu o'drubiti", roče nvu liarambaša. 'Tako po’dju zaijedno baj'dukovati, dok jeduog dana cuše da ćo im istinv 'đrumom proći trgovac sa robom, malom, novcem, ioji se sa 'doslom (koinpanistom) raz'dijeiio i kiridžijc na konjima gono robit i mal« Haiambaša brže rasporo'di društvo u busiju, a ko'd sebe uzme onoga novaka hajduka, te kad kiridžije naidjošo, povika Jjaiambaša: „Stoj i ivo miči, jer ćete izginuti!" Svi sta'doše kao ukopani. ITarambaša zapita: ,,Sla imate u tovarima?" Nijc 'drugo bilo, moralo 6e kazivati sve šta ima, i čijo je, ko si li — tiji su konji i t, 'd. ! Dok počeš« kiri'džije i trgovac odgova-

rati: roba je i mal gaz'dino (koji s nanva putuje), konji na.ši l t. 'd. — „Hodt trgovče aino“, reče harambaša, ,,'daj sve šta ivnaš!" Ou vefi: „Imam robc, novaca, o'djećc, obuće". „Slcidaj sve, jer će vam početi glave vrcali s ramena“. — Tužni i ja’dni ljndi dadoše sve do košulje, pa pripravni i nju skinuti s tijela. Tako osta'doše jadnici goli, golcatt i bosi, dok će haratnbaša rcći onome nova'cu baj'duku: „Dede posjeci toga trgovca", Njemu to bijaše žao, al'i sc sjeti 'da ga je obećao sve slušati, pa 'druge nije, samo mu rcče: „Molim te 'dragi harambaša oprosli mu život, ka'd smo mu sve oduzeli 'drugo, i kako bi mu još i glavu o'đuzeo". Ali liarambaša ga opomene na ono, kako mu je rekao 'da će ga svo slušati, pak vjše ni jc'dne! Novak Tiaj'duk morade sa najvećom žalošću srubili mu glavu s ramena, ali rcče: „Sablja mi je tupa, le ‘da ga bar nemučjm, daj’ mi tvoju sablju, bolja je i oštrija". 11arambaša prevari so uje'đc ga guja, te mu ‘dade svoju sablju, novak hajdttk mjesto otvomc gaz'di da glavtv siječfe, manu sabljonv i osjeće glavtt ha a nbnšv'. Po smrli harambašinoj zametne se ka /ga i boj iztnc'dju hajduka, kiridžija, trgovca i toga novaka hajdvtka, koji je bio na stranu gaz’de trgovca, pak se u njihovu korjst i svršio boj. Poslijo hoja trgovac uzrne toga uovaka, hajduka, čovjeka bez srcće i nafakc, pak potovari konjo s robonv i 'dodje na opredijeljeno mjcsto svomo zavičaju' i kući. Dozovc ženu palc joj rečc: ,,2eno, ovo jo moj brat, koji jo bio izgubljcn, pak sam ga našao u svijetu x evo ’doveo ga jiašoj kući, pak drži ga kao. i rneno". No taj se jadnik poboja, da ga taj Irgovac ne će pre'dati sudu i nili mu je bilo slatko jcsti nj piti, a brinuo se za svoju hu'đu

obitclj. Ali je'đanput trgovac rcče: „Hajdcmo kadiji". On se uplaši i htjcdo bježati, no ne zna'de knda ćc. N.ije dinge već baš poći s njim, te kadiji; kad đo 'djoše kadiji, onda trgovac reče: „Pak idi s nama". A kadija podje, i odoše na njivo l 'dobra onoga trgovca, to po'dijeliše izmeđju njili dvojice sve po pola. kao liraća o'd majke rodjena. ’J'ada oaaj nesretm čov.ek poslado sretatv i bogat i otide po svoju djecu i čelja'd, pak so smjestiše na dobivono imanje, g'dje radeći i Bogu se molećf postadoše i ostadošc sretni i zadovolim Književni prijegled. „Hrvatska Njiva“. Primili smo 27. broj revijaiuoKa tjednika „Hrvatska Njiva'* s ovim sadržajem: Prof. Gjuro Szabo: Srednja škola u sadašnjosti i budućnosti. Ivan A n d r o v i ć: Istarski problcm. — Dr. Krunoslav Janda: Zcmljišn« reforma. — Dr. R. Linić: Potrcba novogti kazncnoga zakonu. — Dragan Zoranić: Spoznaja. — U Sinotri jc zastupaua rnbrika Socijalni život sa: „Svoj svonie"; Epidemija grižc u Zagorju; Socijalno pitanje privatnilt naniještenika; zatim jc rubrika Narodnog gospodarstva sa: Izložba \Verkbimđa u Bcruu (od Ivaua Čupaka); rnbrika Kujižcvnost i unijctnošt sa: jMatoševi fcljtoni (od dra. D. P r o li a s k e) ifd. — Listak: Vladimir V. Jank o v i ć: Razgovor. — Godišnja pretplarta ..Hrvatskc Njivc’* izaosi K 30.—. Poje'diui broj 70 filira. Narudžbe šalj t se na upravu „Hrvatskc Njive'* u Zagrebu. Nikolićeva ulica K