Beogradske novine
Pefcak
BEOGRADSKE NOVINE
28 . si >temura iyi/.
Strnna 3L
Broj 266. Novl cngleski državni potllajnik za kolonlje. Kb. I.ondon, 27. septemljra. Rcuter javlja: Clan donleg doHui H e w I n s, poznatl pristalica za•^titne carine, koji se zanzima za povlašten poiožaj kolonija, naimenovan je za državnog podtajnika kolonija. Vcliki štrajk u francuskim tvornicama letačkog materijala. (Naročiti brzojav „Beognđskih Novlna**) Ženeva, 27. septembra. 6000 radnika tri.in francuskili ;vornica letačkog matcrijala u Boulogni i Billencourtu stupili su tt 81 r a j k. ,,M a t i n“ javlja, da sc vlada boji, da štrajkaški pokrct nc zahvati i velikc Renauldovc tvornice. Fngleski pariameutarci o raspoloženju u Engleskoj. tNaročlt! brzojav „Beogradskili Novina") Frankfurt, 27. septembra. ,,Frankfurtcr Zcitung“ javlja iz Basela: „Westminster Gazette" piše, da so parlament ir> i n manjim grupama vračaju u Lon‘doii(, f da su ttlisci, koje su sobom poni'e'i iz svojih izbornih srezorn, različilc vrsle. Parlamenlarci iz industrijskih obiasti su priličuo zabriimli zbog držanja radnika. Vladine mjero nistt izazvale svuda zadovoljslvo. Baspo’.oženje se možo u svako doba razbuklali. ako se cijene skoro nc smanjc. Amerićka ,,otkrića“ o borbi protiv Njemačke. (Naročitl brzojav „Reogradskih Novlna") Haag, 27. sc-ptcmbra Prema vijedi „Nietnvsbureau“-a iz Washiogtona, kongres čc ostati na okupu đok sc nc završi istraga protiv Bernstorffa zbog tobožnje zavjetfe i dok se ne utvrdi, od kuda je novac, koji se iinao upotrijebiti na potknpljivanje člnnova kongresa. Koncerat Tkalčić-Gruss. U srijcdn je ziniska sezona itmjelničkili večeri beogradskih počela da ne , može ljepše. Ma.crijaini je uspjeh bio i očevidan: velika dvorana ,,Kazina“ j napunila se otnijenim svijetom iz vojničkih i gradjanskih krugova tako da ni jedno sjedištc nije bilo praz.no: što više morali su sc donositi stolci, da se ndovolji onima, koji su kasnije došli. Cinjenica je to laskava nesamo za umjetnike nego i za publikti, koja jc znala, da uz ovako biran program ne će itnati lakog i jeftinog užitka, koji samo razonodjuje, nego koji prisiljava na saosjcćanje, odgaja i podižc giaz’oc- ■ ni niveau slušatelja. Dva sata izdržati rafiuiranu izvcdbu od cigla dva iustrumenta u deset tačaka znači već imati u sebi potrebmi predispoziciju za višc užitke. S te strane treba da se beogradskoj publici čcstita. Ako je materijalni tispjeli bio ue- ; očekivan, moralni jc bio uuaprijeđ osi- '■■ guran. To jc ustaljeni program za bal- ' kansku turneju Tkalčića i Orussa, do- ! bro uvježbau, u ciubine proniknut, | istančan, a uz to pim života i onog bo- ‘ žanskog dalia, koji se u momentima 1 spusti na dušc slušatelja, da na čas za- j borave vrijeme, u kojetn živu, zabora- . vc, da slušaju instrumente, pa se pre nosc u one druge, daljc sferc nebeskih \ užitaka. Kod Tkalčića se nakon neko- ; liko takta zaboravi na instrument kao j materijal; to već nije ,,cello“. to je živi ; glas sjetne i tajanstvene ljudske dušc. ; koja pjeva ti samoći iiajinimmijih nsje- ’■ ćaja. Dvoržakov čuvcui If-moll kon- j cert iskočio jc u zajedničkoj igri Orussa i Tkalčića kao cjelovita ckspresija toplo osjećanili afekata, a ujediio jc na j prvi mah prnžio priliku, đa nam, oba ' umjetnika kažu, šta t e h n i č k i umiju. . Dok se Oruss diskretno svladavao, puštajući naprijed svoga „bra a u Apo ; Ionu“, dotle je TkalČić sve više rastao , u valovinta Dvoržakovc odlične obradbe kazujući sigurnost I toplinu gu- j ’dala a u isto vrijemc gibivost i brziiiu lijcvc rukc. Baš ta tcimika lijeve rukc frapira kod Tkalčića, pa bio ritam ltajživlji, svaki sc glas i poluglas razaznaje i izvija sc ispođ gudala čist i potpuu. Sličilo se inožc kazati i za Orussa. Pod njegovlm se prstima prelijevaju giasovi ko romon kišc ali i kao trijesak oluje. Zamjetilo se to naročito u tačkarna, koje je sain izvodio: tako osobito u glasovitom Cliopinovu ,,Va!se brillanie“, Wagnerpvii ,,Feuerzanbcru“ i transkripcijama iz ,.Rigoletto“. Tu mu je bravurozna telinika prclazila već u virtuozitct. Ozbiljna i solidna Izvcdba obojice umjelnika biia je Bruchov ,.Kol Nldrei'* i Schumannova ko velom prikrivcna „Večernja pjcsina", puna sna frivostl i zasebna čara. Popperova ,,Tftrnntela“ pokazala jc, š:o mogu proizvesti đvije tidružeiic virtuoznosti i kongenijalno interpretiranje. Posebna su odlika ovogu konccrta Tkalčićeve vlastiic kompozicije „Hajd* u 3iolo“ i „Picrrotova sereuada**, objc
slično gradjene i obje s čisto narodnom osnovicom. U lakom i pustopašnom okviru javi se kao iz đubiue sentimentalni motiv. koji Tkalčić tematskl provodi po ttzoru velikih majstora, koje sam svira i u koje se uživljuje. Ne može đosta da se sa stanovišta razvijanja domaće umjetnosti pohvaii ovo Tkalčićevo nastojanje, da hrvatskoj komor* noj glazbi otvori put u svijet. Tim će se malo po malo učiniti kraj onim naivnim kompozicijama kod Hrvata a naročito kod Srba, koje stt nizale narodne moiive kao u .,kariŠiku“, a da ih nisu prođubile i tematski obvadile. Kod svojih kompozicija ubrao je Tkalčić V najviše pljeska, dok je odobvavanje » vanredno raspoloženjc slušatelja trajalo cijelo večc. Umjetnici sti bili po nekoliko puta izazivani poslije svih tačaka, pa su se i oni jcdnakim zadovoljstvom oprostili od puhlike, kod lcoje su naišli na toliko razumijevanje. O.
Grad i okolica. Dncvni kalendar. Danas jc pclak 28. scplcmbra, po slarom 15. septembra. — Rimokatolici: Većesliv fralj m.; pravoslavnl: Velikomučcnlk Nlkita. Casnička 1 činovnlčka knsina erivorcna jc elo 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Cltaonica, soba 2 a pisanjc i igranjc, kantina. Olvorcno od 7 sati Ix jutra elo 0 safi uvcčc. Slobodan pristup svakom vojniku. Bcograđskl orfcitm (u bašti Hotcl Takova); Početak preelstavc u 8 - 30 uvcčc. Kinematografi: Vojni klno uKralja Milana ulici 56 (Koloseum): U -1 i 6 sati posl. |K)dne predstavc za gradjanstvo. — C. I kr. gradjanski kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 0 sati uvečc predstava za gradjanstvo. Noćna služba u-apotckoma: Od 23. douključivo 29. scptembra vršićc nočnu s'užbu u Beogradu ovc apoteke: Dr. Panić, Satiorna ulica br. 77; P r o t i ć, Kralja MIlana ulica br. 87; S e k u 1 i ć, Takovska ttlica br. 37 ; Stojić, Sarajevska ttlica br. 70. Paroplovna vcza. tz Bcograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, II i 12 sati prijc podne; 2, 3, 4, 5, C, 7 i 8 sati poslijc pođnc. iz Zcmu n a za Be ograd : 0 - 30, 7’30, 8'SO, 9-30, 10-30 i 11-30 pr. poduc; 1-30, 2-30, 3 30, 4-30, 5-30, 6.30 i 7‘30 posk podr.e. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat postije podnc i tt 8 satl tt veče. — Iz P a nesovc za Zemun: U 6 sati izjutia i tt 4 sata poslije podnc. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsovc i obralno ne nristajc u Beogradu. — Brodarski saobraeaj Obrcnova c —S mcderevo. Polazak tz Beograda za Obrenovac: siijedom i suliotom u 7-30 sati u jutro; iz Obrcnovca za Bcograd: čctvitkom i nedjeljom u 7-30 sati tt jutro; iz Bcograda za Smcdercvo: nedjcljom i četvrtkom u 3 sata poslije podne; iz Sincdereva za Bcograđ: ntorkora i pctkom u 8 satiujutro. — Brodarskl saobraćaj Izmcdju Beograda 1
izjufra; btod stiže tt budimpešlu drugoga dana u 3 sata posltje podne. -— Iz Budimpcšte za Beograd krećc brod svakoga dana ii 10 saii noću; -u Beograd stižc taj brođ drugoga dana u 12 sati u noći. Botanička bašta. Otvoreua utorkoni, čctvrtliom, ncdjeljom i prazniciir.a. Posjeta boicsnika u bolnlcama: U bolnid „Brčko": od 2—1 sata posiijc podnc. ( U bolnlci „Britnn“: od 9-30—13 sati prije poditc i od 2—4 sata poslijc podne. — U j c. i k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, čc- ; tvitak i nedjcljti od 1—3 poslije podne. j Rijcčno ktipatilo na Savi, otvo- ; rcno od 6 sati izjutra do 7 sati ttvečc. Voj no parno toplokupatilo uCarDusanovojttlicL — 1. Kup n t i 1 o u k a d a m a: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podtie do 5 sati posliie podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prijc poduedo 12 1 /„ sati ii podnc. — b) 2a gradjanstvo radnlra danima od 9 satl prije podnc do 5 sati poslije podnc, a ncdjcljom i praznicima od 9 sati prijc podne do 12 ! / 2 sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časniko
i uporrn branio tvTđjavu. Po naredbi generala Wofdera bombardovan je od 24. do 27. avgusta i sam grad Strassburg, kojom jo prilikom o‘(l poznatijih zgrađa oštoćcna biblioteka i' nešto malo i čuvena saboma crkva. Najzad, vidjevši da nema izgle'Ja na oslobodjenjo od strane kakve fraucuske vojske, pošto se ratište bilo: prenijelo već 'duboko u Francusku, a pošto mu jo nestalo i namimica, general Uhrich pre'dado na današnji dan tvrdjavu. General Werđer ukazao mu je s ohzirom na njegovo lirabro ‘držanje sve počasti. —- 28. septembra 1895. go'dine nmro je u V i 11 e n e u v e l’Etang slavni hemičar Louis Pasteur, jedan o’d najvcćih naučnika-prirodnjaka našoga 'doba. Pasteur je rođjcn 27. decembra 1822. godine u mjestu Dole-u u Juri (jugoistoćna Fiaacuska). Završivši 1813. godine studijo u Parizu, postao ja već 1848. go'dine profesor fiziko na liceju u Dij onu, da udićo godine već primi ka* te'dra hemije na Strassburškom univerzitetu. 1854. godine bude postavljeu za 'dekana tada novoosnovanog mateina* ! tičko-priro'dnjačkog fakulteta u Lillcu, : 1857. primi upravu na'd takozvanom normalnon. školom (aka'đcmiju za spvc nu viših učitelja) u Paaizu, 1868. go'dine postade rukovalać hemijsko fizičkog laboratorija na „Ecote 'des hautes etudes“, a 1887. godine bude izabran za staluog sekretara akademijo nauka. 1887. godine dade ostavku na sva državna i druga zvanja, da bi sc isključivo posvetio upravljanju zavoda, koji je oLvoic.i pomoću narodnih priloga, a prbzvat po njemu „Institut Pasteur" („Pastcurov Zavo'd“). Ovdje je Pasteur svojim p!odnim naučnim ra'dorn u veliko zadužio cijelo ćovječanslvo, unijevši mnogo svijctla u sušiinu mnogiii 'dosad nedovoljno proučenih lioljki. Naročito jc usavršio nauku i praksu kaiamljenja (pelcovtuija). A'ajveću jo slavu stekao Pasteur svojim životnim dje'om pronalaskom racijonalnog i brzog liječenja o'd ujeda bijesnih pasa. Za liječenje o\-ih uje'da uredjeni su u svima evropskim državama ,po ugledu na pariski ,,Pastourov zavod*‘ istoimeni zavoli. (II Srbiji je otvorcn takav zavod u Ni šu, najviše zaslugom pok. dr. Mihajla Markovića) Osim toga jo Pasleur postavio bozbroj novih fizičkili, a naročito hom'jj skih teorijg, naročito o proceiu truijci nja (putrefakcijc). Na osnovu svojih j ispitivčuija izra'dio je metod za očuvanjo razniJi tečnosti (vina, mlijeka it.'ćl.) Osim toga je 'tlctaljnp pjj-ppćio zarazne bolosti pcmate živine»-,Jjo ^jpgovoj sinrti primio je upravu parip|og ; Pastcurovog zavoda ltus Mcn j š iko v. -ITancuzi su Pasteuru podigli veliki broj spomenika, tako u Melunu 1897. go'dine, u Lilleu 1899., u Arboisu 1901., u njegovom ro'ihiom mjestn Dole-u i u Besaconu 19f»2. gr>'din“ i 1904, godine u Parizu. Khnokatolićka slitžba Božja. U nedjclju, 30. soptembra vršiće so katojička služba IJo/.ja kako slijcdi: I. U kona^u: , U 8 sati u .juuo njeimrčk'a i češka propovijed i sv. 'rmsa za c. i k. vojsku. Pristup ima'dc i gradjanstvo. H. U župnoj crkvi: U 8 safi u jutro (iha sv. mUa za školsku ‘djccu. U 10 sati svečana slnžba Božja i njemačka propovijed. U 4 sata poslije po'dno litanije. Radnini danom zapoćinje jprva sv. rnisa u >/ 2 7, a druga u J/o 8 sati u julro. Evangeličko bogoslužie. U nedjclju, 30. soptcmbra u 10 sali prijo pirdne održače pastor Holzhausen iz Sraedereva u evangeličkoj crkvi 31 Beogra'du njomaćko bogoslužje.
i njima ravne činovnike otvorcno jc utorkoni, srijcđom, pctkom i subotoni ođ 7 saii prljc podnc đo 5 sati poslijc pocinc, a ncdjcljom i praznlcimn od 7 satl prije podnc do 12'/j sall n podne. — 2n gra<1 j a n e in u š k o g p o 1 n otvoreno jc pnrno kupaiiio ponedjeljkom i četvrikom (ako u lc dar.e nc pnda kakav prnztilk) od 9 sati prljc podue do 5 sati poslljc podne. — Časniclma I njiraa ravnim činovnicima stojc na volju da sc slnžc parnlm kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjoljkom i ćctvrtkom). Blagajna se zatvara rađnlin dantma u 12*/.^ sati, a ncdjcliom i praznfcima u 12 snti n pođnc. Istorjjski kafc-iidar. Na današnji dan, 28. si-p'cmiua 1784. godine rodio ge u Dubrovniku znamenili književnik Antun Kaznacić pisac iđila i obradjivač starozavjetnih tema. — 28. septembra 1801. godine ro dio 80 francuskt književnik Frosper Mel-imćc, ’O kome smo onomad govoriii imvodoin ođišnjice ujo'ove smti. *28. septembia 1870. gojine kapiiulirala je poslijo lirabro i nporno oSdbmne tvrdjava 8 11 - a s s b u r </, glavui. g ad Eleasa. Poslije bitke na W 6 r t )i u ( 0 . ovgusta 1870. gcMine), opkoljen je Strassburg 13. avgusta 1870 . godine ol jedno njomačke vojske (sasLtvljene poglavifo od badcnskih tmpa) pod komandom gcnerala Werđera. Branilac Strassburga, francuski genoral IJhrich (Elzašanin) tmao je lia raspoložcnju srazmjerno matu poaadu ((>ri lcapitulaciji b lo je samo još 17.000 Fraticuza, dok je Razai .e u Mo'ztt imao preko 200 . 000 ), ali jo ipak hrabro
Cjenovnik živofnih »amiruF.a ostajc i dalje u snazi. Gjciiovnik životiiih namimica, koji jo 12 . septembra ove godine iztlala opština grada Bcograda, ostaja i daljc u snazi do daljc narcdbe. Odlikovaua ijekarka. 2vj. Fr. gosspodin vojni glavni gitverner o'dlikovao jo srpsku gradjansku ijekarku gospoilju dr.. Nedu Javanov i ć za njen primjerni i pun požrtvovanja rad pri c-, i k. jagodjnskoj sreskoj bolnici „pohvalnim priznanjem“ vojro glavne gnberuije. Zasijavanje zcmljišta uiahiiiiastim biljem. Mahimasto biljc jc jcđno cd najkorisnijih biljaka za isliranu i kulttiru čovjekovu. Pasulj, sočivo, gr 3 išak, bundeva, poznato nam jc svima kakvu va/iiit ulogu igrajti u našoj ishrani. Lan, kudelja i suncokrct, koji spadaju i u uljana / bilja, dolaze u vrlo važnc biljkc, naročito sada. Zato ss ovim skrcćc pažnja svim sopstven'cima imanja u Beogradu i okolini. đa jcdau dio imanja nesumnjivo treba zasijavati i ovhn mahunastim i uljanim bi'.jcm, čija ic korist u svakom pogledu velika. Javna prodaja. D a n a s prijc podnc u s a : i izložićc sc, po odluci staratcljskog suda, javnoj prodaji zaostavStina pok. J c •
1 e n e J o k s i m o v i ć. u njenom stanu u ulici K raIja Aieksandra broi 39, na koju se kupci poztvaju.
Poslijednje brzojavne vijesti.
Prodaja kobile. U nedjelju prije podnc izmedju 8 I 9 sati prodavaće se 11 opštinskira štalama jcdua kobila, svojina opštine grada Bcograda. Bliža obavještenja mogti se dobit-J kod reterenta za sme-tlišite i iznošenje djubreta u „T e k i j i’\ Nadjen loz. TJ kapiji tlvora no ,,ICasino“ nadjeil je jedan loz (srećka) ugarsko kiasne lutrijo (osmina), na čijoj je ivici olovkom zaprsano imo Izrailo Alfandari. Vlasnik, koji so najlakše možo legitimisat. time što ćc kazali broj srećke, možo Uoći po nju u uredništvo „Belgrddi Hirek“-a. Ukradeno 6000 diuara. 26. o. m. uapšen jc Toma Krstić iz Beograda. On je tečajem mjeseca septcmbra na štetu Jolene 'i'ošić iz Beograda ukrao iz zatvoren 7 . V/>.vćega 6009 din, Kradja. Krojačn ŽivoiitiU Tulekčiću, raistanjcnom u Ila'dži Gjerinoj ulici 31, ukrao jo 25. toi. m. nepoznati ciganin novčanik sa iznosom od 170 K, jednom srp»kom banknotom, te još ueko 'drago stvari.
Vijesti iz unutrašnjosti. Vuci. Javljaju uam iz Guče: 10. ov mj. u' noći jašio jo na svorn konju Cvijaa Borčić iz Gučc, vraćajući se iz Cačka svojoj kuči u Guću. U blizini kuća, prozvanih ,,Sipcle“, napao jo na Cvijana Borčića čopor vukova. Borćić, koji nije imao čime vjn se brani, uvidio jo odmah veiiku opasnost, koja mu prije.i i znao, da ga od smrti može da spasi iedino brzina. Pođbodo konja i sad je započela strahovita trk;i na život i smrt. Vuci su' strašno zavijajući što im o'dmiče piijen, proganjali Borčića svo ‘do samih kuča, g'dje su se, preplašeni vikom, razbjcgli natiag u planine. Onoga jo 'dana Borćić, kako ve!e, 'dao svom konju svo šta jc imao najboljega u kući, a iz zahvalnosti nije 'dao da ga osam daua 'diraju. — Neka so odmori! govorio Cvijau. Da nije bilo njcgovo brzine, ne bi ni meno 'dauas višo biiol Ta trčao jo, ko 'da su ga vile nosilo. Da sam bio to noći s njime na trci, 'đobio bih b : o dvo prvc nagm'de. — iz sela Lalinci javljaju, 'da su ovih dana vuci navalili na stado ovaca
Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beilin, 27. seplembraj, < Zapaduo bojište: Front prilestolonasljednlka RuRprechta bavarskog: Bitka je u Flandriji bijesnila fuče neprekidno od ranoga jutra do kaano u noć, a u manjim se borbama nasta* vila svo do danas u jutro. I opet jO u borbi oprolmna četvrta vojska prkosi'a brilanskom naletu. Če'o svih njomačkih zemalja imale su udjeia n(d uspjehu flana, koji jo neprijatc'ju donio još manju 'dohit na zemljištu, nejo lf je to bio slučaj 11 a 20. septembra. Bub* njarska vatra nečuvene žestine bila je uvod za napadaje. Iza ziđa prašino i 'dima pošla je engleska pješadija, praćena mnogostruko od oklopljenih auto* mobila, izmeđju Mangelaare i II 0 lebeck'ea na napa/1. Neprijatelj, koji. je s objc strano Langemarcka više puta jurišao, bio je pođjednako suzbijcn vatrom i u borbi n.£t nož. Od okoliša istočno od S t J u 1 i c 11 a do druma M c n i n—Y p e r n uspjc10 je Euglezima, da prodru n našu odbranbetiu zoitu u dnbini do jcdtiog kiIqmetra , 'i 11 a tom su sc nijcstu onda tcčajem dana odigrali ogorčeni bojevi, koji sii naginjali čas 11 a ovu čas nai omi stranu. Pomaknućeni svojo artiijcrijc unaprijeđ pokušao je ncprijatelj. da topničkim djelovanjem u tnasi onemogući dovadjanje naših pričuva. 2 e1 jczna v 01 ja naših pukova probila jc s e b i i p a k p u t i k r 0 z s i 111 11 e p r i j a t c 1 j s k c v atrc. Neprijatelj jc 11 svježem naletu 11 a miiogo mjesta odbačen uatrag. Osobito ogorčeuo vodila se borba 11 a druniovima, koji vodc zapadno od Z 011 11 e b e c k c a i uvečc oko O h e I u v e 1 ta. Selo je ostalo u našeni posjeđu. Dalje južno svc do kanala C 0 m l n e s —Y p c r 11 razbili su se ponovni napad! Engleza bcz svakog uspjeha ! sa lmiogo gubitaka. Ncprija elj nije dosada ponovio svoje napade. N a j rn anje 12 englcskih divizija bač e n 0 j e u b 0 r b u; ali onc nijesu uzdrmale našu odbranu. Na ostalim ođsjecima flanđrijskog fronta i t: A r 1 0 i s u pojačala se samo 11 a vrijcnic topnička djolatuost. Bombardovanjc Osfendea u 110 ći od 25. na 26. 0 . mj. prouzrokovalo jc žrtve i medju stanovništvom. Ubijena su 14 Belgijca, a 25 ih je teško
na paši i pred očima pnslira rastrgali 'dvanaest ovaca. — Isto tako javijaju iz Guče, 'da svt on'Jje 9. o. m. pouovo navalili vuci na sUuk. ovaca i rastrgali tri ovce. Razbojiiički liapadai. Javljaju uam iz B a n j e J 0 š c n i č k c, da sti 11 noći od S. ua 9. 0 . mj. napal.a dva jako naoružana razbojcika kuću scljaka Milana M a r k 0 v i ć a iz sela Piana. Razbojnici su Markoviću silom oteli gotovog novca i vrijednosnih stvari u ukupnom izuosu od 2066.— kruua. Marković, koji nije Iitio saiuo onako na laku ruku izručiti svojti tcšku stečenu muku drskim razbojnicima, branio se dok je god niogao, 110 razhojnici su ga iom prilikoiu tako izudarali, da je zadobio teških ozlijeda, od kojih sađa mora bolestan đa leži. Za razbojnicima je povedena svestrana poiraga, pa ima nade, đa će uskoro biti uhvaćeni i predani u rtike pravdi, a siromašni narod bitj sačtivan od daljih sličniii razbojničkih prepada 11 a svoju imovimi a i sopstveni život.
ranjeno. Front njemačkog prijestolongsijeđnika: Sjevero-lsfočno od S 0 ! s s 0 n s a, u srednjim odsjecima C Ii e mi n J e s D a m c s i na istočnoj obali rijeke M a a s c biia jc topnička horhena djelatuost živahna. Došlo je samo fnjestimice do borbi ispred položaja. J 11 č ff j e 0 b 0 r e n 0 17 n ep r i j ate ! jsk i 1 ? 1 e t i 1 i c a. Istočno bojište: Kod D v i n s k a, na V a r 0 c zk 0 m jezeru, jugo-zapađno od L u c Ic a, kao i 11 a dijelovima k a r p a ts k.o g a fronta, r 11 m 11 n j s k c doliue t 11 a d 0 n j e m D u n a v u trajc p 0 j ačana topnička djelatnost. Maćedonsko bojište: Nema osobitih dogadjaja. Frvi zapovjeduik glavnog vkuia pi. Ludeadorff.
7
Zestoki napadaji protiv Poincarea.
1 . oktobra počinje nova mjesečna i četvrt-godišnja pretplata. Molimo, da se ista za vreinena obnovi, da bi se mogao list bez ikakova prekidanja dostavljati. Kod obnove pretplate timoljavaino, da se uzmu u obzir ove cijene: Pretplata: 2 j Beograd, za Oubcrniju Srbije, za vojue i ctapne pošte, mjesctno 2 krunc; četvrtgodiSnje k. 6. 2a Beograd sa dostavom 11 Uuću mjesečno k. 2‘50, četvrt-godiSnjc k. 7 50. 2a Ilrvatsku, Siavonlju, Dalmaciju I Bosnu-Her* cegovinu mjcscčno k. 2.C0, četvrt-godlžnje lr. r80. 2a ostaie zemljc Austro-UgarskeMoiiBrblje mjc* sečno U. 3, čctvrt-godišnje k. 9. Za inostrcnstvo mjescčno k, 450, čcfvrt-go* diiSnjc k. 13-50. Kod plaćanja se iina jasno navesti točna adres.n. Kod presclenja, osobito kod protnjene bojnih pošta nužno je, da se osim točne i nove ađrese navede i prljašnja adresa. Uprava „Beogradskiii Novina" ' etapna poSta Bcograđ.
(Naročltl brzoiav „Beogradskili Novina") Bern, 27. septembra'. IJ franCuskoj komori došlo je đa ' vilo žesfokili napa'daja protiv Pioncaroa, ! Ljovica jc naročito burao prosvjedova’a | protir ratobornog rioncareovog govora: | u Nancyu, na koji Pioncare nijc bio ovlašten. (Mi ćcmo izvješlaj o ovoj sjc'dnici francuskc kornore zbog pomnn.jkanja prosfcora u današnjem, donijc'i u narednom brojn. Op. Ur.)
ZvmiKne objnve, O B J A V A. Prcma S I. uaredjeuja vrhovne vojne uprave od 10 . aprrla 1916., Zbornik zakona i naredaba br. 10 , stavljcna je firina Ljubomir P. Radcilo* v i ć, Terazije br. 4, pod prisilmt tipravu. Za prisiluog tipraviteija postavljcn jc Ludvig Eeich cn\v ald, Bcograd. Bogojavljenska ulica br. 9. PoČetak stupauja na snagti: 22. septembra 1917. C. i k. okružno zapovjeđr.ištvo' Bcogr£Ki-grad.