Beogradske novine

f zlazet dnevno u jutro, ponedjeljkom posHje podne.

Pojedinl brojevi:

MJesoina pretplata:

O fiitffidu I o krijirlni (inijelnitla o< e. I tr. Citi H cijenl efi. . . . 6 hilni 0 HniUliJ-tlnmlJi, Bssnl-HircijMin! I DilmiclJI oo cljinl oC. 10 holon Irm orog piđruBja pt cljmi ti. . • .12 Imliri

0 Bicoiifa I o kriievimi UMiJaOouUni «• t. rt«- Ma n M»» l otipoo irfti . 2'U Bougnog u doitivom o kula . . 3 50 U ttrrotikoj-tlivofilji. Botn1-HonO|lt1lđ I DilmaclJI 260 U ostoll* krijevimi Auitra-sivolti minirUJi 3U Inutraislvo 4 50

r= Oglasl po cljenlku. =====

UrednlStvo: 6E0GRA0, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telofon bro) 83. Upriva I prlmanjo pratplata ToptiCin vanac bro) 21 Tolefon bro] 25. Primonjo ojjlasa Knaza Ulbaila ul. bro) 36 Telofon br 248

Br. 277.

BEOGRAD, utorak 9. oktobra 1917.

Godina 1H.

Odbijeni su svi talijanski napadi. — Bezuspješna neprijateljska ofenziva u Flandriji. — Koalicijona vlada u Rusiji.

zasnorami na sfnptij. Uf.jJopok'ona’ikoj veli n lažljivc Savczniki. — 'Oiimali s; pokleknnlo. S ncslunkom sl;ii : og 'tlulia. i i e/.e i ralna srcća, najnis'i )us i l)!a«osIov piaolaca. linicsto pmolmasli i ruzuuinog proccnjivanja prošiosti, gro/.nc javc i lmilućnosli pune očaja i ncsreće, nadodje, kao logiČka poslcdiea, pomctenosl i pomračcnjo vima. Kazna Jjcžja, nvek prikrivena i sprcnma Ua sleduje iz raznovrsnih zakona proliv ktži i zloč'ua, sruči so za lili čas, •— avaj! ■ na glavc i krivili i nevinili a dvoglavi liek Orao Vlopade teskili rana! Kapuštajuei u izbczum!;cuo.-ti švojoj VlivotnU, plavu Avalu on se nijc zgvozio, nijo hico na pravi ptil ni onJa ila se vrali, ka'da je pri hegsl.vii svomc ka jugu preko Mša soazio užasnu prevaru, hezdušnu laž o dolasku Iiednih saveznika: —• kako zaliidjene gorni'.o šveta isleričm* jure kioz trobojkama iskičenulice i nz vcsele zmke juuzike virnobcsno poz'diavljaju U Iioltsnoj ucb’a'i ji u islikano kolono savezi.ieke voj ke. Duševna porcme/rnpsl nij« Vlaia ljulo raujenom Orlu, n.i kada jo teško proVliiao kroz vazdnb divljih albauskili gora, Vla vidi pakao od pogibije toiikih IiiIja'da zlalnih naših iiea, čilave. jiiramrdc o'd lcševa golc i Jjos'e vizdanice naše. S .c lieka proždere smit i oganj, neka neslane sa lica srpske zomlje i poslb'dujeg odojčcta, sarno neka se oćuvu „veinost“ prcma belosvetskim Idu’karim.a i cksploa.tatoiima vi'diuženiti Anjl'ol’ ancuzti! I nieslo slarog Llagoslova vi Orlovoj sc daši beše za'eglo crno j)Eoklelstvo. S\ e zuauje i veštiua saslojala se u žiubi Vla (a nio nogđe dalcko, »iukko, usrod mo/a, sklopi svoja krvava i najamn'čka k iI * na neznauo i tudjinsko ostrvo Krf. Ja'dni srpski Orlut... Kciskajtino su teški i ncoproslivi tvoji gresi, ka'd PrsnHflvpnje Večnog iVeirnara ne na'dje za tt'IiiTdt ažijo koznc! Ali sliš 'da će ti biti ujjofjiiijc žircli na mznanom Krfu! I.julč-si ! se jirevaiiul Dezum.nost tvoja nijo ipak niogla, poTel sveg tog staranja, Vla zalrujc c.elo na :; • jato tić^. Ostalo je još 'dosta vemili sinova ove svcte. zeinlje, koji ć" bo'dro č'' kati i sačekati iz'azak iz ovog svel-kog pomračenja i uz pomoć PravVle Itožjo 'o'dvrali ćc ti lcaka si zuslužio. Ti si u tu'dje gnezdo ušao i doći ćc dau, ka l ćo te baš ti tvoji zavo'dniei prezreli i napustiti. Ko nije vorau svpme roVlk-nom ognjištu i lirauitelju, može li bili po štovan i ccnjcn za najamništvo o'd lu 'đjina?!... U lugosti svojoj in'slio si, d i će nas gromovi, koje si ti navukao na naš 'dom, spaliti, (o t tko da ne hude sv/doka tvojih nebrojenih prGstujia i zločina. Ah, kako si se gruzno prevario,_gro<nič*i |eški! I)a si i joŠ stolinu jaita h.’o ,,veran“ lvojim gosjioVlarima, pa ( ■ nebi mimoišia blrovna ćaša jiravddne odniazde.

Ti na to nisi pomišljao, kao šlo, uopsti, liisi ni t> čenm njneo misdili. lTačuaao si, lla prijalelji u l’arizu i Londonu treba 'da liriuit tvoju brigu, da oni grade i brane srpski Vlom a ti da spokojno spavaš i sncvaš o ličniiii 'dobicima u ovoj opštoj nešreći, o gcuora'skiin i vojvod.skim pletcnicama i mamljenju šlo v.'ćili golniia zlatnikall.. Sta si. Uobio, razvončani Or.e. šLu si ncblago'darno ostavio lepu Avalu našu? Dvc- su go'diiie protckle od t\oga sriunnog _begstya. Gd.c su ti prijatclji; Čiino nagra'diše Ivoju ,,vemosl M V Povra tiše ii ti zemlju otaca?.. Kikad dalje nisi bio otl doma tvoga, nego što ši 'danas, posle dve krvavc goVline. Uspeo si samo, da tvoji bcd.ni ge nevali pro'dadu sabljo svojc ob’isnim ]'',n glezima, koji pomoću kni talco isio za iU'djeuih i divljih pleinoua održavaju Svoju s’umnjivu ve'.ičinu i poznatu gram zljivost. Isposlovao si vrlo lejio, Vla pored tolike krvi i ncbrojenih grobova 11 a Vlormi, stvoriš nove lcoslurnice na Krfn i Vi'du, lcod Floriuc i Ostrova, Ivajmak čalana i nesrećhog Bitolja, vo'denskih gudiira i toiikih dcugih neznanili mcsta i- Vluhodolina. A, pusln rnore, pa Ai’rika i krvava Doinu'dza?!.., /ax su (n pidJovi Ivoje stule'.ne Jče zavisnosti po'd Avaloin?.. Zul' j • takav tvoj visoki let, tvoj daleki i duhoki po gled? Zaboravio si, nevero, kako smo i.e obožavali, kako smo se kteli lobom i pevali ti umitne. pcsme!' Umesbi mir uog živola i sreće li narn o'dvraii uaj« iujorn nebhigodarnošću, pojede nam na šc 'divno sinove. Pa jos i danas tvoja iiemijim-save.-t »ctua st-anka, ni pokoja. Ona i 'dajias preostale u ži\'otu si'.U'Vi' izvo'di Jiuljucima pred prcke sudove, vrši najstrašnijii inkvizitiju na Krtu, pitškara svoju 'decu pomoću eng! •skili najamnika i jumi kazamatc u Di/.erti Sc luhu i razniin Ostrovima. ...Dve su go'Jino voć jirotvk’.e, kako se na!đ Deogradoiu ne L'prSa srpsk'a tmbojka sa državniin Grbom. 1 mnogo će još 'dana i godina jiroći, nmogo voil". mirniin Dunavom proteći, okončać' se jednom i ovaj svctski lom, mo/c Srliiji na kongresu mira Iiili dode'jeiia i najtepša jiolitička su'dbina, a'i rane, ljute rane, što su srpskom naro'du liancli vlastiii sinoi i, nesrećui politieari j i'dikalski, ,,cvet“ srpske inteligeiieije - lc ranc nikada iifće biii i«<:e'jcne i zaboravIjonol Dr ko.

Rusija poslije revolucije. Glasine o ostavci Kcr.ieii5koga. Kb. Sfockho’m, 8. okiobra. ! Petrogra'dski list 77'/.vjestija ‘ douoj se vijesl, Vla Kerjenskij namjerava da jio'diie.se ostavku, jer ti • uživa više povjet rcnje.

Sporazuin Kerjenskog sa izaslatticiiua demokrata i gradjanskili siranaka. lvb. PctrogriiVl, 8. oklobra. Juče ti <) sala poslije podnc jc bilo, savjdovaujo čianovu vlafle, pod predsjedništvoin Kcrjenskog, sa izns'anicima idemokrafske konfercncije i zaslupnika gia'djanski-i eiemenata. Poslijc savclova,nja od V J sala poslignut jc sporazurn 'u sviina jiitanjima. Ka završelku jc Kcljenskij izjavio, da vlađa namjcrava da hdniah obraziijc jjolpun kabincl, da l>i sc vlada obnovljene koa’.icijc mogla od niali odati radu, ko.ji sc osuiva na spo-< razmmi vlado sa zastujuii.'ima demokracijo i gra'djanstva. Drugi kongres radničkog i vojnog , savjcta. Kl>. PctrograVI, 8. okfobTa. lzvršni odbor radničkog i vojnivkog savjcta jo i iješior 'da za 2. decernbar I. g. sazove Vlrugi kougrcs s\ ili ladničkih i vojničkih savjeta. , Slobođa političke propagande u 'ojsci. KIj. PetrograVI, 8. oklolha. lla'dnic.ki i vojnički sav.’cL jc d n’o odluku, kojoni sc zahljeva. da vojni ministar j>onovo uve'de u vojsri poliličkn projtagahdu i da prizna ucpovrijcdnosL sviti s’lranaka na fiontu. Dcmokratski kongres odbacujc proglašavauje rcpuhiike. (Naročiti brzojav „Beosrađslcih Novi.u''} • Bcrn, 8. oktobva. ,,D a i J y M a i 1" javlja iz Pčlrograda: Dcmokratski kongres jc o d b ac i o p r i j e d 1 o g Kcrjcnskov' o p r og 1 a š c n j u v c p u h 1 i k a n s k o g oh1 i k a v 1 a d a v i n e. dok sc ne sastane usiavotvoma skupštiua, Žc!je/.iiičai skj štrajk. Kh. Pctrogra’d, 8. oklobra. J.istovi javijaju, 'da je Strajkaški ođboi zcijeznićara izjavio, 'da štrajk mor,\ biti po pJinu organizovan. Kajprije l>i še iniali ukinuti putnićki vozovi, Lokalui vozovi ćc saobraćali 'do 10. o. m., pa atco vla'da nc popusti, onda će uki liuti saobraćaj sa živoinim iiamirnieam i, pa najza'd i jircnos Iirane na front. Ispimjcnje zalitjeva žeijeznićara. Kb. Potrograd, 8. oktobra. Ka kraju savjetovanja je izjavio Kvrjenskij, ’da će se 0. t. m. ispuniti zaidjevi zeljezničara, pa je (urne 'dodao i svoj poziv željezničarima, da icdmah 'obustave štrajk. Prispjela podinornica. lvl). PetiograU, 8. okiobTu. Petiogia'dskii leiegraTska agenuja dunosi zapovjest minlslra mornarice, kojom sc javlja, 'da je ruska poduiornica „Sveti Gjorgje“ omanjeg obitna, sojistvenim sredstvima sligla iz Italije /u Arhangclsk.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Bcč, 8. oktobra. Talijansko boiištc: Ka Soči oživjela je na mnogo mjesta pojačana topnička vatra. Osobito se I mjačala na visoravni Bojnšica-Sv. (r i ž. Do pješadijrikiJi borlii je došio samo u odsjeku G o r e s v. G a b r i j e 1 a, giljc su oko ponoći odbijeni talijauski prepadi. Inače nema osobitih ’dogadjaTi. Načeluik clavnag stožefa.

Ko Je brlv ratu. Rasprava. koja jc vodjcna prcd »pctiogradskim vojuitn sudom proiiv liivšeg ruskog ministra vojnog Sttitomlinova, riješila je za sv r a vremena pibanje, na kome leži krivica za ovaj rat i ovo riješcnje ispalo je n korist središnjih vlasti. Na ovaj uačin izgnbilc su sporazumne sile jako oružje iz sv'ojilt ruku, orttžje, koje sn ttvijek upotrebljavalc kod neutnalaca protiv središnjih vlastl Satne prilike uvijek su otežav'ale središnjim vlastima potrcban izvještajni rad, jer su sporazumite silc znale đa osiguraju sebi skoro potpimu vlast nad neutralnom štampom i nad inteniacijonalnom izvještajnom službotn, pa su vrlo vješto izrabi■le u svoju korist jednako ultitnatum ’Austro-Ugiarskc Srbiji, kao i provalu mjemaokih vojski u Belgiju. Da stt sc Belglja i Srbija tajnim ugovoriina vcć davno prije obvezale sporazttmnim silatna za svaki siučaj, da je Rusija niobilizirala vcliki dio svojc vojske još prije nego što je objavljena opšta moibilizacija, da jo caigleska flota ležala pod parom još onda, kada na politićkotn Itorizomu nije bilo ri jeclnog crnr.g oblačiča, da su tzvidniee istočnog dije!a francuske vojske provalilc u Smidau još u ono vrijeme, kada je nieraački poslanik u Pari.su baron Schon prcgovarao sa francuskotn vladom t: stvari pdržanja mira —• svc stt ovo činjera’cc tprešućene ili porieane, dok jc u isto vrijetne iznošena pred svijct navodna nepravda, koju je Austro-Dgarska i Njemačka nanijeia Srbiji i Belgiji. Tečajem rata nmogo se raspravljalo o pitanju, ko je zapravo kriv ratu; ovo jc pitanjc do dušc na vrijeme maknuto s dncvnog roda zbog događjaja na raznim bojfštima, ali jc opct kasnije nzeto ti pretres. I ti noti, kojom stt sporazumne siie sa sprdnjom odbile prvu pomtdu za mir središnjilt vlasti. čuia se stara mesma o krivici Austro-Ugarskc i Njcmačke zbog rata, a isio 0 !>ctujc i \Vilson u bezbrojnim svojim notama. Naravno u prvoj me:ođi bila je sadržana želja i namjera. da se lažjn I klevetama umanji slava i sjaj pobjeda središnjih vlasti, da se kod nai'oda Austro-Ugarske i Njemačkc pobude su-inMije u pravednost njibovc stvari, a kod ncutralnih država brigtt pred budnćnošču. Podtistak. ?rvo i drugo osvojenje Beograda. Osvajanje Beograda 25. septerabra (8. oktobra) 1915. (1 z m o j I h z a b i 1 j e ž (i I; a). II. Poslije pođužeg ratnog zatišja n Srbiji ijočcIc stt p o č c t k o ;n a v g usta 1915. da stižu u Niš vrlo iiouzdaae vijesti, da Austro-Ugarska 1 Njeiiiačka spremaju ofonzivu protiv Srbi|e. IzvKštaji iz Beograda su potvrdjivali tc vijesti u toliko, što su javljali, fla se na austro-ugarskoj strani prcma ilcogradu, a naročito oko Panecva,. pa fvc dalje ispod Kovina, opaža uekl rivJji rad. Saopštavane sn i ne!;e poedinosti o tom življcni radu, o kopanju šančeva, rovova i o podizanju druih v'ojnili poslrojenja, a porcd tili izještaja stizaia su iz Beograda u Niš i pitanja, da li viada i srpska vojua uprai r a znaju što o tiin austro-ugarskiin >iipremama. Beograd jc bio uznemi)en, a s njime i ostali gradovi duž Dulava i Save. Vcliki broj Bcogradjana, irgovaca 1 domaćina, koji sc od prve lustro-ugarske ofenzivc nijesit nikako )i vraćali u Beograd, spopadala jc po^odom tih vijesti svakog dana sve jreća zabrinutost, u toliko više, što se t a onom mjestu, gdje su sc te vijesti iogle i tircbalc provjeriti, nije inoglo kišta saznati; 1i su krugovi tia sva pi-

Otkrića u Suhomliuovljcvom procesu bila su tako jasna, da gospodi ou sporazuma nijc prcostalo niš-a drugo, nego da prestatni go\ r oriti i pisati o pitanju krivice. U nađi, da ćc ipak na kraju pobijediti istina, sprcmilc su sporazumnc sile i to oprcza radi još u ono vrijemc, kad nijc bila bcz svakc vrijcdnostl još pjesma o krivici, frazo c đemokratizaciji, o borbi protiv militarižma srcdišnjili vlasti, protiv autokracije, za slobodu ncutralaca i slično. Ali i ove fraze istrošile su sc brzo i pokazalc se kao lijepak, lut koji ncćc uiko da sjcda. Nijesmo upućeni, niti znatuo, I:oji je utisak učinio SuhoniHnovljev proccs kod licprijatclja središnjih vlasti, jer francttska štampa nesmije plsa’.i o tiogadjajiina u svojoj zemlji, a engleska štampa je promišljeno prešia prekc toga. Ali sama činjeuica, što jc ruska vlada morala obećatl u demokratsTcoj konfercnciji, a poslijc pregovora sa moskovskim industrijaleima I kadjetskon: strankom, da će preduzoii cnergičtie korake u stvari sa-ziva jcdnc konfcrencije sporazumnih sila, na kojoj ćc sc provesiđ revizija saveznilt ugovora, pokazuje najbolje koliko je danas vcliko ncpovjercnje tt Rusijl prema njezinim zapadnim saveznidma. Doista za Rusiju, gdje jc narod upoznao pmvu istinu u pitatiju krivicc, vrijeđc Zoline riječi: la verite.cn marciio!

Posie dve godine. Daa Sv. Sjevana PrvoveačaDog, 24. sept. (j>. st.1 1917. god. Dv'o se godine napunlše kako jiad Beogradom no lebdi više državui Grh srpsko nezavisne Kraljevbie!... Hrahro i ponosno je štajao Beli Orao u gigantrikom hrvanjti puuih petnaest mcseeai. Sve dok je U dubiaama injcgovog stoietnog bitisanja bilo prikrireno još 'dragoceno vekovne zaostav.štino, naste‘dja niinulili naraštaja, srećnog dulia nounirliii Obrenovića, 'dedova nasih, č'jom su krvlju i koritima osvoriiani svi 'dolići zendje ove, — 'dotle je u izobilju D : lo i snage, i 'dulia, i blagoslova. Odo'.evalo so neprijalelju i na Ccru, i 'duž Save i Dunava, primane su ]>itke, ma i sa povijanjem, stegiuUim si’cem i na Gučevu i na Drini. Ali' čim su tu tlivim zarite.djcvinu, u nizu meseca, zalu'djeni, ili potkupljoni političari istrošili u Ijutim Lojovima a duh stare slavo i olporne snage dao od sebe i posle'duje, i nadčovečraiskb rczultate, j>a kucnuo čas 'da se uvedu u horlui i vlastito lekovine nesrećuc, hezhožnO iute’igoucijc, ‘da bi so produžiJa ojiako započela horha, ‘da i mudiost državuika „Svetog Slanja“ pokaže obećavanu pomoć i „nesiunnjivu“ sigiunorit,

tanja oćutkivali, ili što nijcsu litjeii d,ivati nikakva obavještenja — razumijc so po višoj liaređbi, — ili š;o je još gorc, što i sami nijestt ništa zna!'. U stranim Hstovima, engleskim, fraucuskiin, ruskim i bugarskitn, koji su dolazili zvaničnim krugovima ! stranim poslanstvima, moglc stt sc tako isto čitati raznc vijesti o priprcniania Austi'oUgarske i Njemačke protiv Srbijc, a’.i stt naročito engleski i francuski listovi nadovczivali tim vijestima, da je to siuno austro-ugarski i njeinački ,,bluf“, njihov manevar, koji jc imao sa sviin drugu cilj i poručivali svojoj saveznici Srbiji, da iieana od čega da slrahttje. Porcd tih vijesti stiizalc su u Niš u isto vrijemo i dosta nepovoijnc vijesti iz Sofijc i Maćedonijc. Njih su donosili putnici, koji stt dolazili iz Bugarske i iz Soluna. U to vrijcme posianici sporazumnih sila prcdiizitnaH su ozbiijnc korakc kod srpske i btigarskc vlade radi uredjenja balkanskih pilanja, itpravo raspravljanja srpsko bugarskog spora. U tom pitauju .ic ruska vlada vodila prvu riječ u Sofijl i u Nišu. Nije bilo dana kad ruski poslanik kncz Trubeckij nije bio kod ministra prodsjednika Pašlća ili obratno. Prvt korak — deanarš — u tom pitanju učinile su.četiri sporazumne silc kod srpske vlade 22. jula, I to zajedtiiokoui notom, a istog daiia su poslanici sporazumnih sila predali bugarskoj vladi odgovor na njcnu notu od 2. juna. Posiijc ovoga koraka Činjen-i su u urodužcnju i đrugi, sporazumnc s!le su živo radilc

tia ostvareuju srpsko-bugarskog sporazuma. Najzad je srpska \Tada 19. avgusta u 7 sati postijc jiodrtc predala sporaztimnim poslanicinianotu, • svoj posljednji cdgovor, kojini je u glavnomc pristata na prijedioge spoi azumnitt siia. Mcdjtt tim stt lt Niš stizaic iz Beograda svo ozbiljnijc vijesli o sprcmanju austro-ugarskc i njemačkc ofcnzive. U drugoj polovini avgusta (po st. kal.) došia je vijest, da su fraucuski lctači svojiin izvidjađtjcni uivrdtli, da sc oko Teniišvara i u Srijemu prikuplja vclika protivnička vojska i da stt sc jača odjclettja već približila poiožajima ciuž Dunava. To sti potvrdj ! vab vijesti i iz drttgih izvora, ali stt srpski mjerodavni kntgovi o svemu tomc ćntali, a i što jc govorcno propraćeno jc uvijek s nekom nevjericom. Kad jc je dan strani' list. ttc lnogu se sjeliii da li francuski ili bttgarski, donio vijest, da je njemačpi car Wilhdm tt jcdiiotn raz govoru rekao; „Učiniču čast Srbima, poslaću itn Mackcnsen,a!“ — zva-ničnf krugovi sti se na to osmijkivali, jcr su, kako se u titn krugovinta govoriio, itttalo tvrdo uvjerenje, da se Srbija ul s te strane ni s Bugarskc nema čcga bojati. Naročito sc isticalo. da jo ruski poslanik Trubockij dao niinistru prcđsjedniku Pašiću p o u ž d a n o u v i er c n j e, d a S r b i j a š t o s e B u g a rs k e t i č e, tn o ž e b i t i s a s v t m s p o k o j n a. ,,N e s m i j c s e“, govoriio sc, da je Trubeckij rekao, ,,Bugarska n! mrdnuti“. * Ali vijesti, kojc su stizalc h fvla-

ćedoltijc, govorile su sa svim protivno. U drugoj polovini av'gusia bi!o je nekoliko bugarskili (komitskili) ttjiada u srpskc krajeve. ti su sc upadi ponavIjali tako, da jc dolazilo i do krvavih sukoba. U Ništt sc tada govorilo tt dobro obavještenim krugoviina, da jc vojna uprava zalitijevaia od vladc, da se što prijc preduztnc akcija protiv Bugarskc, ali jc \Tada te zahtjcvc odbijaia. kako so tvrdilo. pod iiticajcm ruskog poslanika. U takvom stiaiju neobavjcštcnosti — mislim tu pas tta uliei. aTi držitn i zvaničiiih krugova — došao je 9. septembar. Tog dana stigla je i; Niš vijcst, da je Bugarska narcdiia opštu mobilizaciju vojske. To je, eto, bio odgovor bugarskc vladc na korakc poslanika spofazunmih sila. Ta je-.vijcst izazvala u Ništt veliku uzru.iauost, koja se povećavala povodom licpovoljniii vijcsli iz Bcograda o nagloin sprcmanju Austro-Ugarske i Njomačke protiv Srbije. Sa zvaničnc strainc je ta uvirnjatiost pokušavana, da sc ublaži izjavom, da Bugarska nctna nikakvc ozbiljne natnjcre protiv Srbijc, da jc Imgarska vlada izjavila, da ćo ostati i dalje tieutralua, da mobilizacija tijenc v'ojske nc znači ništa drugo, ttego „održavanje naoružanc neirrauosti* 1 . Tako je bugarski ministar prcdsjednik Radoslavov odgovorio sporaztrnnim poslanicitna na pitanje o uzroku tuobilizacijc, o čeuiu jo srpski poslanik n Sofiji Čolak-Autić izvjcstio ministra Itredsjcdnika Pašlća. Poslijc svcga ovoga ozbiljni doga-

djaji su brzo tckli u pružali sa svint jastto obavjcšficnjc o položaju, tt komc se Srblja tada ttalazila. Odmali posHJe objavljcnc inobilizacijc u Bugarskoj otpočelo jc prcbacivattje srpskilt trupa sa raznili ltoložaja na Dutiavn i Savi na granični fronr od Timoka do Strumice. Žcljctznički vozovi puui pješadije, artiijerije, kotnore, mutiicije i drugog ra’tnog tnatcrijala prolazili su porcd Niša tt pravcu Pirota i Skopija lte]>rckiđno i danju i noćti. Ovo je s jedne strane razbijalo zebnju, koja je već svakog bila obuzela povodom vijesti 0 pretstojcćoj austro-ugarsko-njcntačkoj ofcnzivi protiv Srbijc. jcr se mislilo, da vojna ttprava nebi u tolikoj mjcri razgoiićavala frotit prcma Atistro Ugarskoj. kad bi doista postojala kakva ozbiljna opasnost s tc straue, ali ic tt islo vrijcme i povećala zcbnju pri potnisli austro-ugarsko-njcniačke ofctiztve i lttogučeg napada Bugarskc na Srbijtt. Tcški su to bili datni, koji su se tada tt napaćcaioj Srbiji preživljavali. Mnogi Beogradjani a i drugi, razumijc se imućniji, koji su sa svojim porodicama živili tt Nišu, grabiii su da juš blagovrctnetio sebi nadju sigurnog skloništa, oni su odiazili u Solun, a ncki 1 daijc. Poslanici čctvornog sjjorazuma tt Sofiji prcdali su 20. scptembra bugarskom ministru predsjedniku ultimatum, kojitn stt tražiii ueprentjemt demobilizaciju bugarskc vojsko, izjavili su, da će n proUvnom slučaju napustiti Sofiju. Na odgovor niiesu dugo čekali, on