Beogradske novine

StranaZ.

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINB

18. oktobra 1917,

Broj 286.

stri se pozivaju, da izrade ltstu Ultnili zakonskili osnova, koje se imaju predložiti privremenom parlamentu na odobrenje. Ovo se tide naročiito agrarnos: pitanja, koje je od neko doba dobilo ozbfljan vid. • Stvaranie samostalne llkralfite. Kb. Petrograd, 17. oktobra. Radnički i vojnički savjct otklonio je, da objelodani upustva privremene vladc glavnom tajništvu Ukrajine s ifnotivacijom, đa vlađa nema prava prije sastanka ustavotvprne skupštln? proglasiti samostalnost Ukrajinc. Riiski izaslanici u konferenciii spora* ' zumnih siia. (Naročiti brzojav „Beozradskia Novina") Stockholm, 17. oktobra. O ruskim izaslanlcima u konfereuciji sporazumnili sila, koja će se 29. oktobra održati u Parisu. nema pouzđanih vijesti. Osiin Tereščetnka, koji će vladu zastupati, veli se da će otputovatt tt Paris i Cereteli, kao zastupuik predparfamenta. Osim njiit i gcncral Aleksijev kao zastupnik vojske. Prije polaska Tereščenka održaće se u glavnotrt stanu konferencija izmcdju njega i vojnih punomoćnika o zajcdničkiin ratnim ciljevima, kojoj sc pridaje največi značaj za Rusiju. Kornjilov prijeti otkrićima. (Naročiti brzojav „Beogradskiti Novina“) Budimpešta, 17. oktobra. ,,P e s t e r L1 o y d“ javlja iz 2encve: Veli se, da je Kornjilov jednoin za stupniku jednog ntoskovskog lista izjavio, d‘a ć© njegov proces biti s e nz a c i j a p r v o g r c d a, jer će on ispričati nevjerovatnu istoriju svoje izdaje i podnijeti dokaze o dvoličnoj igri vlade. N’ovi poklič radničkog i vojničkog savjeta. Kb. Petrograd, 17. oktobra. (Petrogradska brzojavna agcncija.) Izvršni odbor radiiičkog i vojničkog savjeta upravio je proglas na vojnike i časnike suvozemnih i pontorskih četa sa pozivom, da se odupru novotn udarcu. koji prijeti Rusiji od njenog ncprijatelja. Raclnički i vojttički savjet učiniće sve, što sc niože, da stanovništvo ne podncse manje žrtve od onih na frontu. Proglas završava obečanjem, da radnički i vojnički savjet ne će dopustiti, da rat ma i za trenutak d u ž e t r a j e, u e g o š t o b u d e a ps o 1 u t n o p o t r e b n o. Potonula ruska torpeduiača. (Naročitl brzoiav „Bcogradskih Novina") Zuriclt, 17. oktobra. Iz Petrognula se javlja: Za vrijcmc sjednice privretnene vlade minlstar mornarice adtniral Verđerovskij je javio, da je potonula torpednjača „Oit o tn i k“. Zapovjednik i časnici nijesu lijeii da napuste ubojni brod. Ogorčenie eugleskog raduištva. (Naročitl brzojav „Bcogradskili Novina") Haag, 17. oktobra. Pošto nc postoji skoro uikakva orgauizacija u snabdjevanju, ogorčenje inedju radnicitrta u Engleskoj postajc svakim dunont sve veče.

vcznom vijeću ra'di znanja brzojav zapovje'dnika Irattsporla leško ranjenih, koji su iz Italije prispjeli u Fel'dkirch, kojiin se izjavljuje blago'darnosi švajea'skim vlasiima svih ralnih invalida na srdačnom prijemu, koji im je na švajcarskom zeinljištu ukazan prilikom njihovog pro laska. Poslanstvo jo i aa svoje strane iskazaio blago'darnost na vanrcdnoj predusrelljivosti, koja je austio ugarskim teškim ranjenicima ukazana svuđa pri njihovom prolasku kroz Svajcarsku. *. SrpskQ prirodno bogastvo. (Naročiti brzoiav „Beogradsklh Novina") Dresden, 17. oklobra. Rezultale s\ og putovanja ra'di geološkog ispitivanja po Srbiji s’aopštava profesor bečke uuiverze Franjo K o smeit U izvještaju saksonskog učenog društva. U njegovom ispitivanju su ga polpomagali, osim vojnin vlasti, zemljopisuo drušlvo u Berlinu, saksonsko učeno društvo, saksonsko ministarslvo piosvje'e l carska akademija nauka u Beču. On je ispitao ugljcne slojevo u ušću ibarske doiine, čija je eksploatacija več otpočela. Na Kopaoniku je na Suvom Rudišlu našao važne rudue slojeve. Na istoj planini je utvrdio, da ima na mnogobrojnim tačkama olovnili i cinkanih ruda.

Spijunaška afera u Francuskoj. Kb. Paris, 17. oklobra, (Havas). Poslije podiic je održana ministarska sjednica, u kojoj jc miuistar predsjednik Painleve podnio izvještaj o rczultatu istrage, koja je vodjena zliog izdaVauja vojničkih i diplomalskih dokunienala ncprijatelju. Viada je riješila, da se ne miješa u nadiežnost sudskili v’.asti, da bi one sa svim uezavisno izvršile svoj zadafak, Uvjerava se, da je Malvy zbog saop.šfenog rezultata minislarskog savjeia odustao, da tu stvar pokreue u komori.

Povratak austro-ugarskih teških ranjenika iz Italije. Đlagodariiost Švajcarskoi. Kb. Borit, 17. okiobra. (Svajcftrski brzojavni Ured). — AuStro-ugarsko poslanslVo je dOstavilo sa-

Amerika u ratu. Amerika pliieni brodove i svojih saveznika. Kb. Berlin, 17. oktobra. „Kreuzzeitung“ pišc: Kao što jc i-oznato, Sjcdinjcne Države su zaplijenilc sve brodove, koji se gradc u američkitn brodamicama. Koliko je titttc Engicska oštećena. vidi se ttajbolje otuda, što je samo linija Cunard poručila u Americi ne rnattjc nego 47 brodova. Švedi u Americi silom uvršteni u američku vojsku. (Naročiti brzojav „Bcogradskib Novina") Stockiiolm, 17. oktobra. Mnogi švcdski listovi donose pismo jeduog Šveda iz. Vaesterasa. kojirn on javlja, da je njegov sin, koji je tnaja 1910. god. došao u Sjedinjenc Države, silom u Ne\v-Yorku uvršćen u vojsku. Prema tome je pismu do sad već 50GC Šveda na isti način u državi Nc\v-York pozvano pod zastavu. Anterički zajam „slobode''. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina") Wasliingtoti. 17. oktobra. (Reuter.) \Vilson je proglasio 24. oktobar kao dan slobode, kada se sfanovništvo svilt gradova i sela inta prikupiti i mcdjusobito i prema vladi obvezati, da će zajani slobodc pofpomoći svim silama.

ka Rusa iz Karpata. U dvorištu seoske | kuće lcži pred vratima ubijcn seljak; | usrcd dvorišta leži ubijcti konj još 1 upregnut u kola. Ncšto podalje od njcga nalazi se strojna puška što Je oslaviše Rusi. Sve je to prekrila tanka uasiaga kroz noć zapalog snijega: samo tlekoliko gavranova sjeća nas, da je i ovdjc bilo života, a sada ja trtir! Zanitttiva je slika ,,Maksimir“, na kojoj je slikar prikazao petoricu vojnika i to 16. i 53. pješačke, te 25., 2G. i 28. domobrattskc pukovnijc. Njih jc sudbina okupila u jednom povijalištu i oporavilištu. gdjc su lijepu partiju šutnskog pmplanka u spomen Zagreba prozvali .,Maksimir“. Portretskom miaucinznošćti i točnošću prikazani su domobranski podmairšal Luka šnjarič. pojedini časnici, te napose dvijc skttpnc slikc časništva 13. zbora. Razuniije se, da natii je slikar prikazao i razne prizore iz bojeva i ratnog života četa pojedinilt vrs n orttžja. Iitth tu vatrosipača, pođvoza, kovača. bcz žičnilt brzojavnih odjela, ljekarničkiit i bolničkih liredjaia, te časničkili i vojpičkih zakiotlišta. Motivi za te slike sabrani su po svitn ImjiŠtitna, te je zasiitpana i lirabra naša mmTiarica. Prije već spomcmita slika „Prelaz 42. domobranske divizije pruko Drinc" naničena je po časničkotn stožeru te divizije za časničku dvtHattu 25. domobranske pješačke pttkovnijc, tc je to jedina vojna čcta u ejčtokupuoj ausiro-ugarskoj vojsci, koja si je dala ovjckovječiti siavni svoj čin. Svt: ostale slike odiikuju se csobitotn vjernošću, a osobito se ttgodno doimlje giedaoca. da profesor Iveković nijc tražio snagu efektn u krvi kako je to redovno Činio Vercščagin, već se svi njegovi junaci snažno dointlju herojskim svojhn initx>tn. Svečano otvorcnje te izfožbe libavljeno je jučer dopodne u prteutuo-

sti Nj. preuzvišenosti g. batta Antutia [ pl. M i h a 1 o v i ć a, koji je došao u ' pratnji svog tajnika dra. H a v 1 i č e k a. Zatim su bili prisutni presvj. gg. odjelni predstojnici Milan Rojc i dr. Iso Kršnjavi, zastupnik odsutnog preuzvišenog nadbiskupa msgr. Janko B a r I e, barunice M u n k i ć, A d r o vs k i i Z i v k o v i ć, vit. P o n g r a z, od časništva posebna deputacija 25. pješačkc dont. puk. preuzvišena gospoda generali Krajačić i Kukić, štopski liječnik dr. S e r t i ć, pukovnik Pauiić, zastupnici grada podnačelnik K o n t a k, senator K a t k i ć, grad. fizik dr. R i h t a r i ć, kralj. suvjetnik S. A. A1 e k s a n d e r, B. pl. D e u t s c h, mnogi odlični gradjatti, te prijatelji umjetnosti, dok su se preuzvišena gg. nadbiskup dr. Bauer, te gcuerali Seipka i Zunac ispričafi. Iziožba je u prisutnih odličnika pobudila sveoipće priznanje, a i nije eudo, jer nam jc poznato, da je odiični jcdan ujeniački vojskovodja boraveći u našem glavnom stanu za predstavljenog mu profesora fvekovića rckao, da ga već poznaje kao proslavljenog umjetttika. Višo je slika već za iučerašnjeg razgledanja rasprodano. Književni prijegled Još o Skerlićevoj istoriji novije srpske kujiževuosti. Povodom čianka g. B. Nikolajevića o dru Skerliću primilo jc nredništvo ođ ugleduog knjižcvuika iz Va1 j e v a oduže pismo, iz kojega vadimo ovo: ,,Ja ću raido priznati da u toj Jstoriji, koja je trun u kritičarskom oku g. Nikoiajevtča. ima po neka pogreška; i svaki koji jc napisao jedno opsežno djelo od nekoliko stotina strana veitkog (orinata, sa predmetom kojl je sastavljen iz hiijadu detalja, podataka,

Najnovije brzojavne vijesti. Teškoče oko saslavljanja nove š v edske vlade. Kb. Stockholm, 17. oktobra. 1 ako je juče govoreno o već gotovoj ministarskoj listi, što so docnijc pokazalo kao neitačno, Izgleda da su ipak u posljednjem trenutku izbile neke teškoće, jer Eden juče docne u noć nijc bio u stanju da pođncse ministarsktt listu. Pretna fzvještajima konzervativnih listova teškoće stvara socijaldemokratska stranka. koja traži nekoliko ministarskih mjesta a neće da pruži nikakve garancije da će vladu poi« poinagati. 50-to godišnji privrednl bojkot. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novlna") Haag, 17. oktobra. ,,D a i 1 y M a i 1“ zahtjeva, da sporazumne sile uvedu 50-to godišnji privredni trgovinski bojkot protiv središnjih vlasti. Vrzdušno ministarstvo u EngiasLoj. Kb. Londott, 17. ok*obra. R e u t e r javljat Donji dom se po slije ljetošnjeg odmora ponovo sastao. Bottar L a w je najavio, da se sprema sastav vazdušnog lninistarstva ! đa če se uskoro o toine podnijeti zakonski prijedlog. Zaitim je pritulj-etn zakonski prijedlog, kojim se ustupa viadi kontrola nad svima izvorima petroleja, koji su u Ettgleskoj pronadjeni. Meksiko i Njemačka. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Zfirich, 17. oktobra. ,,A g e n c i a Americana" javlja: Meksikanska viada je izjavila, da je ona solidarna s peruanskotn vladom i da prekid diplomatskili odnosa prema Njemačkoj smatra kao političku potrebu. U peruanskim vodama ima njemačkiJi brodova sa ukupnoni zapteminom od 43.100 tona. Peruanska vlada je riješila, da te brođove upotrijebi za prenos robe u Sjedinjene Države. (Ovu vijest treba primiti s rezervom. Op Ur.)

Vojvoda Petar Dobrnjac. Povodom godišnjice njego v e smrtl (t 18. X. 1831. god.) Danas prije 86 go'dina preminuo je kao einigrant u J tvš u-, glavnom gradtl Moldavije čuveni vojvoda Petar Dobrnjac, za čijo «u.Ju*e rezani mnogi znamenili događjaji) jptUoga ustanka. P e t a r T c o d o r o v i ć D o b r n j ac rodjen je u mlavskom selu Dobrnju, po kojernu je i priđjevak uzeo, knjjin so ovjekovječio u istoriji. U mla'dosti je neko vrijeme četovao protivu Turaka, a docm'je se odao trgov'ini, u toku gvoga ra'da stckno je zahvaljujući svojim iičllim osobinama velikog ugle'da u cijclom kraju. S toga nije ču'do šlo je 1804. godine, kada je bukp^a.pjrvi ustanak, pore'd vojvode požar^ji ačj^e ; naliijc (okruga) Milenka S t o^^.ojr i e a najznamcnitiji predstavnik loga’kiaja i desna ruka vojvodina bio Pctar Dobmjac. U docnijem toku ustanka Milcnko Slojković i Pctar Dobrnjac postadoše najugledniji predstaVnici isločnc Srbije. Odtnuh u prvoj većoj bitci prvog uslanka, n,a Ivaukovcu, g'dje je 12. avgusla (31. juIa) 1805. go'dino Milehko Stojković sa ispočetka s,amo 2500 lju'di i jednim topom (sa docnijim pojaeanjitna nešlo preko 5U00 Ijudi) pobijedio llafis-paču, lcoji je imao 30.000 lju'di, imao je velikog u'djela i Dobrnjac. Iz pojeditiih djjela istorijskih o prvonr ustanku vidi sc, da jo Petar Dohrnjac već krajom 1805, go«

daituma i fakata, i nijc pri torne Uči'nio tti jedtut pogrešku, ima svaki pravo da se na pokojnog Skerliča baci kantcnom i da ga osudi. Isto je tako stvar ocjcnjivačke metode. i savjesti, itoće li on pisati svoju kritiku sa zađatkom da u jednotn djelu nadje kakovu pogrcšku, iii kakvtt vrlimi. Kod nas se običuo radi ix> prvoj metodi: ocjena se piše zato što je u jednome djelu pritnječenai neka pogreška, ili, još češćc, da bi se tt djelu tiašla lieka pogreška. Vrlitte djela su u takvom slučaju, ttta kolike one bile, — quantitćs tlegligea'bles. G. Nikolajević ne bi bio najbolji prestavnik te valjane kritike, kad bi postupao dntkčijc. Bilo bi pravo i vciiko ČUdo, S obzirom na taleiiat 0. N. isto toliko koli'ko i na njegovu savjesnost, da je on primjetio i spomenuo da je okcrlićeva „Istorija nove srpske Književnosti" jeđina književna istorija i jedina istorija knjižcviiosti, koju mi imamo; da je to knjiga sa najvećim brojem pronadje^ nili, i srcdjenih autentičnih podataka o našoj lHeraturi; da su u toj knjižiđ dva vijeka našeg književnog i društvenog života živo i reijefno prestavljena snagom jeihiog lucidnog i konstruktivnog duha; da je ta knjiga pisana dobrim, Živopisnim i sugcstivnim stilom; i tako daije, i tonie podobno. I vidite, ja ču se složiti sa G. N.. I ka«ati da i satrt mislim d'a su Zarije Popović i pokojni Vlad. Petković-Dis zaslužiii da budu spomcnuti u „istoriji n. s. Književnosti", kao što sam to govorio i ranije, kad je (uzgtcd budi rečeno) G. N. imao sasviiu drugo mišijenje, razumije sc o»>ct osnovano na „čistoj istini“ i još čistijim pobudama. Što to nije učmjeno, to je svakako pogrješka pokojnog Skerlića, koji je, dodiuše bio talcntovan, ali griješau čovjek, Alf, tješimo se đa ćc to biti pppravljeno, kad drugi

idine U veliko označavan, vojVod<Hn. 1800. godine Petru Dobmjcn b’ude povjerona vrEovna koman'da nad vojakom, koja jo imala 'da nadire ka jugu moravskom dolinom. U njegovoj se vojsci me'đjtt osta;lijma nalazio i čuvetii resavski vojvo‘da Stevan Singjelić. Sa tom vojskom Petar Dobrnjac zauze Paračin, Ra« žanj i Akksinac i posjede čuvene (i iz rata 1876. godinc) položaje na Deligra'du, kojo je njcgov kapetan Veljko Zikić jako utvTdio. U avgustu 1806. godino krenu iz Niša Ibrahimpaša ska'darski sa 50.000 ljuđi sa zadatkom, 'da potpomogno akciju bosanskog vezira, koji je napadao sa Drine (pobije'djen je na Mišaru u Mačvi, gdje je l>oginuo čuveni Kulin-kapetan). Sqjska prethodnica povukla se ispred tnrske vojsko sa Aleksinca na Deligra'd gdje je glavnina na ulvr'djenjima čekala silni nalet. Nastade užasna }>orba. Moravska dolina prolamala so rikom topova. Neptestano su naietali Turci, ali su svaki put iođbijeni, tako da je na kraju krajeva Ibrahim-paša morao da odstupi ka Nišu. Ova pobje'đa pronijela jc slavn vojvođe Pctra Dobrtijca cijelom Srbijom. No u unutarnjim pitanjima Pctar kao ni Milenko Stojković nije mogao 'da se slaže sa Karagjorgjem, kojemn su u više malia praviii opoziciju. S toga jo 1809. gođine. Petar otišao iz Srbije, a koman'du nad. njegovom vojskom preuzeo je Milojb Petrovdć, koji je skrivio neuspjebe na tom frontu i pogibiju Stevana Singjelića na Kamenici. 1810. go'dine Petar se mskim posre'dovanjem pomiri sa Karagjorgjem i rukov'odio je operacijama u Krajini. Bio je i komaUdant tvrdjave u Kla'dovu (Fet-Islamu). Kada je 1811. godine pored postojećili cenlraJnjli vlasti (sovjela, vrh. su’da itd.) sastavljena i redovna resorna viada, zauzeo je Petar Dobmjac u njoj položaj ministra pravde. Ali uskoro zatim on jc opet došao u nesporazum sa Karagjorgjem i konačno napustio Srbiju. Nastanio se u Rusiji, g’dje mu je bila odredjena potpukovnička pcnzija. li Srbiju se ni docnije nikada nije vraćao, ali je održavao vezu sa otadžbinom intcresujući se za sve dogadjajo u njoj i dajući često od svojih skromnili prihoda koji prilog za kakvo kulturno preduzeće u Srijiji. U većini poznatijih književnih djela, koja su se u ono vrijeme pojavljivala u Srbiji, \idimo Petra Dobrnjra k;io pretplatnika, Posljednjc dane svoga života proveo je Pctar Dobrnjac u Jašu n Moldaviji, gdje je imiro 18. o k Lo b r a p o n o vom 1831. godino. Vuk veii za Dobrnjca medju ostalim, da je bio „krupau, pun čovjek, višo plav nego smedj“ „šaljiv i rjećit"; veli, da je zahvaljujući primjeru, što im ga je 'davao svojim junaštvoin, imao grdnog uticaja na svoje lju'de. Naročito fali Vuk vanredno družoljublje i gostoprimljivost Petra Dobrnjca. Veli, da su 1810. godme, kada jo Dobrnjac bio komandant. tvriljave u Kladovu, ;avi ruski oliciri pomoćnog odreda i sve tamošnje seoske starešine skoro svako večo bili Petrovi gosti. Isto s-.u tako po Vukovom pričanju 'docnije u Kišinjovu za Petrovonr trpezom često sje'dili krupni ruski ginovnici. Grad i okolica. Onevni kalendar. D a n a s je četvrtak 18. oktobra, po slarora 5. oktobra. — Rimokatolici: Luka evandj.; pravoslavni: Mučcnica Haretina. Casnička i činovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. 1 k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcče. Siobodan pristup svakome vojnilui. Bcogradski orfcum (u zimskom pozorištu, prije Boulcvard); Počctak predstave u 8 - 30 sati uvečc.

stručnjaci (vjcrovatno i cijenjeni G. N.) budtt pisali drugu istoriju srpske knjfževnosti. Medjutim, ja ću dati ovaj, vrlo prost, ali za ocjemi Skerlićcve knjigc vrlo važau podatak. Skeriić je pisao istoriju n o v e s r p s k e k a j i ž e vn o s t i. Prenta tome, sve ono što spada u književnost, najzad u novu srps;ku književnost — to je u glavnont i ušlo u Skerlićevu knjigu. G. N., što sc yidi po smnomc počctka njcgovo ocjeuo, — ima jodno oiiginalno, ,,'dublje intcligeutno" shvafanje, l drži da pismcnost nc treba dijeiili od knjižcvnosti. Samo na laj način, mogao jo g. N. prepomčili za istoriju srpsko knjižcvnosti Nikca od. Rovina i njeimv slično pisce. Lista pisaca koji su pisali srpskiin jezikom na laj način mnogo je Vcća od one, koju jc dao g. N. U ta kategoriju spadajfu i jokojniri Stevan Jcvlić, Vojislav Rosić, Dušan Rogić i t. d. Svi su oni pisali i svi bi, prenia nazorima gospodiua Dr. Nikolajevića, mogli ući u knjižcvnost, — jer imaju prvu kvalitikiciju, jer su pisali, neki od njih vrio mnogo pisali, a poneki pisali, pisoli i pisali. Skerlić, očen'dno, jiije imno toiiko svoga origiualnoga mišljenja, i pisao je lstoriju književnosli onako, kako se ona Već nmogo prije njega pisala u Francuskoj, Italiji, Njcmačkoj i drugim zcmljama „truloga zapaVlia^, i uzeo jcdno Usko mjerilo, koje su uzimali i drugi, vrlo dobio poznajti i slični istoričari pojediuih literalura diugih oaroda. Za po čelak takvoga posla U nas, za vrijeme u koje ’spj javila, Skerlićova Isloaija je, po monic mišljenjn, zadovoljavala lu nrvu polrebu. Za budućnosl, kad šire, mfcgralne ideje .g. N. uhvate i kod nas korena, istorija književnosti će se svakako, morati pisali po tim načelima* Druga', lanja ratHka iznudju načela

Klncmatografl: Vojnl klno uKraUa Milana oild 56 (Koioseum): U 6 sati uvtče predstavazavojnikc — C. I kr. gradjanskf kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba u Ij ckarnama : U sedinid od 14. oktobra do uključtvo 20. oklobra držaće nočnuslužbu u Bcogradu oveljckarne: Protlć, Kralja Milana ulicaS,’; Sekullć, Takovska ulica 37; Sclaktr v i ć, Kncza Mihajla ulica 45. Red vožnje parobrodom Iz Beograd.i u Zemun: 7. 8, 9, 10, 11 i 12 sati prljc podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 satl poslije podne. Iz Zemu n a za Bcograd : 6‘30, 7 - 30, 8 - 30, 9-30, 10-30 i 11-30 pr. nodne; 130, 2 30, 3 30, 4-30, 5-30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — I z Zcmuna u Pancsovu: u 6 sat! ujutro i u 12 sati u podne — Iz Pancsove u Zemun: U 8-30 sati prijc podne t 3 sata poslijc podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Bcogradu. — Brodarskl saobrać.ij Obrcnova c—S m e d e r e v o. Polazak iz Beograda za Obrenovac: siljedom i s.ibotom u 7-30 sati u jutro; Iz Obrenovca za Beograd: četvitkom i nedjeljom ti 7 sati ti jutro; iz Beograda za Smedcrcvo: nedjcljom i ćctvrtkom u 3 sata poslijc podne; iz Smedereva za Bcograd: utorkom 1 petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski * 3 obraćaj izmedju Beograda i Hudimpešte: Brod iz Beograda za Budlmpeštu kreće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže u Budimpeštu drugoga dana u 5'30 sata poslije podne. — Jz Btidimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana it 8 sati prJje podnc; u Beogradstiže taj brod drugoga dana u 7-20 satl poslije podne, Botanlćka bašta. Otvorena utorkom, čctvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet boicsnika u bolnlcama: U boliiid .Brčko": od2—4 sata poslijc podne. U bolnicl „Br(tnn“: od 9*30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i lc. gradjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Vojno parno toplokupatilo u Car Dušanovoj uiici. — 1. Kupatilou kadama: aj Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije pođne do 5 satl poslije podne, a nedjeljom I prazniclma od 7 sati prije podne do 12’/ 2 sati u podne. — b) Za gradjanstvo rat'nlm danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podnc, a nedjeijom i praznicima od 9 sati prije podne do lž'/^ satl u podne. — 2. Parnokupatllo za časnlko i njima ravnečinovnike otvoreno je utorkom, srijcdom, petkom 1 subotom od 7 satl prijc podne do 5 sati poslije podne, a nedjcljom i praznidma od 7 satl prije podne do 12*/ 3 satl u podne. — Za grs djane muškogpola otvoreno je paruo kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako tt te dane nc pada kakav praznik) od 9 sati prijc podne do 5 sati posllje podne. — Ćasnicima i njima ravnim činovnicima stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u danc odredjcnc za gradjanstvo (ponedjelikom 1 četvrtkom). Biagajna se zatvara raanlm danfma u 12>/ 2 sati, a nedjđjom i praznicima u 12 sati u podne. Dobrovoljni prilog. Društvo Crvcnoga Krsta u c. i k. vojnoj glavnoj guberuiji u Srbiji primiio je sa najvećom zahvainošću 500 kruna od g. g. G. P. Radojiovića i b r ać e da se podijeli medju nevoljuima za pokoj duše njihovog sinovca-sina P e t r a, sestre J e 1 e n e i braia R a* d o j a. Bog milostivi tteka ix>dari rajsko naselje tipokojeciiina! Prllog za beogradsku sirotinju. Gospodjica Divna Nautnović, tf mjesto šestomjesećnog pomena svojoj pok. babi Stojni P e t k o v i ć. priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 100 kruna. kao pri!og za potnagattje beogradske sirotiiije. Nsplata stanarine. 20. jula o. g. đonijeli smo medjtt lokalnim vijestima saopštenja okružnog zapovjedništva Beograd-grad, da se na tcmeiju naredbe c. i k. vojne generalnc gubernije u Srbiji br. i7.955 od 9. VII. 1917. god. za sobe, koje se vojnim osobama privatno iznajmljnju, dakle sobe, lcoje vojnitn osobama nijesu od c. i k. mjesnog zapovjedništva kao propisana nastana dpznačena, tnože tražiti naplata od mjesečno najviše

kojih so pridržavao Jovan Skerlić pišući svojtt Istoriju i jiačcla koja zastupa g. BoŽa Nikolajcvić oglc’da se u nejeđnakoj odrcdbi pojuia jiova srpska knjižcvnO'-t. Tako, na primjer, annlogno isiini đa ,,Nlkac o'd Rovina“ uc spada u književnost, izglcda mi da ni satnozvani „Fri* zronac“, Dragutin llić, Miloš Cvetić i profi, nc mogu 'doći u novu srpsku kujiževnost. Mož'da će se tko začuditi i za* pitali, kako jc to moguće, kad so prolokolima kršlenih inože dokazali da su ta lica živila u XIX. ili XX. vjjeku, rt svakoin slučaju ne prije počelka nore kujiževnostL To je, istina; aii istorija svako knjižcVuosli, pa prema tome i istorija novc t.i’pske književaosti, ne vodi toliko računa o piscuna koliko o njihovim d,clima. Mc'cljutiiu, ima pisaca, koji su mnogo stariji, i drugili. koji su mnogo njknlji oćl svojili đjela. IJ pvvo dolazi, 11 a primjcr, — Heine, u druge, recimo g. Dragiitin llić, Heine bi (da je odnektul još živ) Imao sa'da otprilikc oko 118 godina, a njegova je poczija još sasviiu mlada, poezija dvadesetih godina, poeEija inladosfi, ljobavi, i mi svi to vrk> dobro osjećamo. 8to je najmieresantiuje, mož© se tvrditi da će la poeaija ost-aU l u budućc isto lako mlada i svjcžaj kao 'da je nalopljena eliksirom života. kad od njeoog autora ue bude biio ui prulia ni pepela. Nasoprok touie-, g. Draguliu llić nije tako star čovjck, njetnu je valjda oko pedeset godina (izvinife mc, što zuamenilo Uatitme ne pamtim dobro.) Ali šta lo vrijcdi, kad su njegova djela nmogo starija, suvtše stara. ptastara, i kad oua nikako nc rnogu ući u novu srpsku knjtžcvuosl, već, vjerovalno, u stariju,e;taru, najsUtriju iJi stam slovensku. Ja vas uvjeravam da je uko mislio i pokojni sšteriićj, I to jc ta tanja razlika, koju umjetničko oko g. N. slučajrto, nije primjetilo. ^