Beogradske novine

Broj 286. K 21.— po osobi. Ondje se potkrala štamparska grješka, jer treb'a da stoji, da se može tražiti naplata od mjesečno najviše K 21.— po sobi. a ne po osobi. To se gradjanstvu ravnanja radi ponovno saopštava. Koncerat Steffi Hegyesi u Beogradu održavaće se dne 4. novembra u velikoj pozorišnoj dvorani na Terazijama uz sudjelovanje cjelokupne garnizonske glazbe pod osobnim ravnanjem kapelnika Piro i uz sudjelavanje Milana R c i z e r a, profesora pjevanja na zagrebačkoj operi. Program, koji će biti vrlo interesantan, javićemo naknadno. Dvogodišnjiea pričuvne bolmce ,,Brčko“. Danas se navrSuju 'dvije godnie, o;i kako jc započela svojim liumanim djelovanjcm pričuvna bolnica ,.Bičko“ u Beogra'du. Ona sc 18. oktobra 1915. godine slnjestila u gimnaziji li. u MakeJdonskoj !ulici i o'd onda sc proširila na 42 ob•jckta. Ođ početka do danas piimljeno je u tu bolnicu 1351 časnik i 65.073 vojnika, a otpuštcno 1283 časnika i 62.459 vojnika; bolničkih porcija hrane raz'dijeljeno jc 1,523.700. Postelja za bolesnike bolnica ima'de u svim objeklima: 104 za časnike i 2800 za vojnike. lstorijski kalendar. Na 'đanasnji dan, 18. oktobra 166 3. go'd., rodio se u Parizu čuveni vojskovo'dja, Čije je imc vezano i za beogra'dsku isloriju — princ EvgcnijcSavojski. Kao što je poznato, princ Evgcnije je po naroduosti bio I'rancuz. Bio je islin princa Mavra savojsko-ciuignanskog, koji jc imao još i naslov grofa Soissonskog. Njcgova mati .Olimpiju, ro'djena Mancini, bila je nećaka čuvenog 'državnika kardinala Mazarina. Kralj Louis XIV savjelovao je niladom princu, da se oda svešteničkom pozivu, Ali Evgenije, koji jc još ta'da »sjećao svoj 'dar za ratnika-, zamoli kialja, 'da ga pruni u vojsku. No i I.ouis XiV j njegov mirifštar vojni Louvois, poglavito zbog malog rasta Evgcnijevog, pu'drugljivo o'dbiše savojskoga princa. Ovaj, Uvrije'djen, rijoši se, da ponudi ^ svo;e iusluge najmočnijem ta'danjem protivniku Louisa XIV, austrijskom caru. Ovaj ga je primio i time stekao sebi i svojim nasljednicima odličnoga vojskovodju. U mnogobrojnim ratorima, koji su sc vodili krajem X\ II i počctkom X\ IH vijeka, piinc Evgenije je za'dobio veliki broj bilaka. Prvi put sc odliko\ ao prilikom oslobodjenja Beča od turske opsade 1683. go'dine, zatim pri jurišu na Bu'dim 1686. god., pa u đragoj bitci na Muhaču (Monacsu). Borcci se pod zapovje'dništvom bavarskog kneza Maksa Emanucla bu'dc prilikom zauzeća Beograda 6. septembra 1688. god. teško ranjcn. Prvu svoju pobje'du kao samostalan vojskovo'dja zadobio je u znamenitoj bitci na Scnti (Zenti) 1697. god. L toku 'drugog rala oko nasljcdja španskog prijestola pobijedio je 1701. god. kod Chiari-a, 1704. go'd. kod Hochstadta, 1706. god. kotLTorina, 1708. go'dine kod Ouđenarđe, 1709. godinc kod Malplaqueta. No najveću je slavu pobrao u bitkama na Vara'dinu (5. avgusta 1716. godine i pod BeograItloin (16. avgusta 1717. godine). Poslije heogradskc hitke sklopljena je u Bcču j protiv njega zavjcra, kojoj je jedva izmakao. Umro je u 73. go'dini živola, 21. aprila 1736. godinc u Beču. — 18. oktobra 1748. godine zaključen jc u Aachenu u zapa'dnoj Njemačkoj mir izmedju Anstrije, Englcske, Holan'dije i Sardinilej s jed'nc a Francuske i Spauije s drugc slrane. Ovirn je mirom Francuska piiznala praginatičku sankciju i time caricu i kraljicu Mariju Tereziju za vladarku, a Austrija je ustupiia neŠto zemljišta u ltaliji. — 18. oktohra 1757. godine utnro je u Bermon di ere u n Francuskoj fizičar Renc Rcaumur (izg. Jtcomiir), koji je poznat svojom podjjelom tennometTa „....stepeui Reaumuiovih“). Poslje'diijih se deceuija mnogo više bilježi tempcratura po Celziusovim siepenima, ali se dosta još zadržala i Jleaumnrova po'djcla, naročito u Auslro-Fgarskoj l na Balkanu, — 18. oklobra 1777. godino rodjen je u Fr'ankfurtjti na Odri njemački pjesnik Heinrich pl, Kleist (pisac 'dratna „Kfithehen von Heilbronn“, ,,l)er Prinz von Homburg", milolovskc drame ,,Penlesileia“ itd.), koga ne treba brkali sa pjesrdkom Ewal'dom pl, Ivleist'om, koji je smrlno

Celvrtak raujeii u bitci na Kutter dorfu, a uttiro tt jednOj ruskoj vojuoj bolnici baš u istoin mjestu (FrankfuiTu na O'dri), gdje se ro'dio Heinrich pl. Kleist, 0 Eval'du pl. Kleistu pisaJi smo povodom go'dišnjice Kuttersdorfske bitke. — 18. oktobra 1813. go'dinc naginjala je svome kraju velika više'dnevna bitka na L c i pzign. Toga ‘dana je Napoleon počeo povlačiti svoju vojsku u sam gra'd Leipzig i pripremao se na o'dstupanje. Za odbranu Leipziga odredjeni su u prvoin re'du l’oljaci, koji su se vjerno borili uz Napoleona i Ba'denci, jedini od njegovih njemačkih savcznika, koji ga još nijesu bili napustili (Bavarci su re'dovuim putem bili prckinuli savez sa njim za viijemc primirja u ljeto 1813, go'đine, IVurttemberžani su ga napustili pred početak leipziške bitke, a Saksonci usrije'd bitke, kada su prišli Rusima. Saksonski kralj Frie'drich Avgust oslao je za SVojtt ličnost uz Napolcona. — 18. oktobra po novom 1831. go'dino umro je u Jašu, glavnom gra'du Moldavije, kao emigrant čuvem srpski vojvo'đa Petar Dobrnjac, član prve srpske viade, pobjednik na Deligradu i tolikim dntgim borhanm. — 18. oktobra 1854. gollino rođjcn je U mjestu (i reStna u švedskoj čuveni polami ispitivač Avgust Au'dree. — 18. oktobra 1878. godine preminuo je it Beogra'dn jedan od najve čih 'dohrotvora srpske prosvjete — Ilija Milosavljevič-Kolarac. llija Milosavljević rodjen je 1800. godino u selu K o 1 ar i m a (smeđcrovski okrug), pa je uzco nadimak , ; Kolarac“, po kojemu je i najpoznatiji. Školn je prvo tičio u svont ro'dnom mjestu, a prilikom. turske najezde 1813. gotline prebjegne sa rodileljinta u Banat, gdje je nastavio školovanje. Poslije nekoliko gogina Ilija se vrati u Beogra'd, gđje stupt u službu ko'd Milutina Radovanovića, ta'da jednog od najuglednijih trgovaca u Beograllu. Ovaj toliko zavoli vrije'dnog, pošlenog i sprenmog pomoćnika, 'da mu je dao za žeint svoju kćcr, Postavši samostalan, Kolarac 1S28, god., vcć ta'da kao imućan čovjek, prcdje u Pančevo, g'dje je oslao sve do 1856, go'dino i gđje je postao jeJan od najvećih srpskilt bogataša. Po povralku u Beograd imao jo kratko vrijome prel smrt grdnilt i teškilv noprilika. Umro je na 'današnjt dan 1878. godine, ostavivši sve svoje veliko imanje srpskoj jirosvjcli. ]\fanji 'dio namijenio je izdavanju knjiga „Za'dtižbine llije Kolarca“ (do rata jzdato je preko 150 knjiga), a veći dio, preko 1,500.000 'dinara, srpskom uttiverzitetu. Kolarčevom fondu pripada poznala poštanska zgrada n.a uglu Kneževog Spomenika, po njemu nazvate Kolarčeve i Makc'donske ulicc. •— 5. oktobra 1912. godine, objavTle s'u Srbija i Btigarska rat Turskoj. Istoga dana počele su hor- j bo kod Mrdara, Prepoka, itd., a na bu- j garsko-turskoj grauici prema Muslafa pašinoj palanci (Svilen-gra'du), Novi raspored u beogradskom oifemmi. Poslijc izvršenih razuili popravalca u negdašnjem. ,,BuIevaru“ počeo je prekjuče beogradski orfeum svoju zimsku sezomi. Sv r e proinjene, koje smc mogli tamo primjetiti, odista su nas prijatno iznenadile. Već oni stolovi u parteru podcsnije su namješteni, kao i lože. Sam raspored otvorila jc instru| mentaliskinja Villanv, koja je trebala još odavmo da nas poltodi, no onđa nije mogla. Samo šteta, što njentt ign: sa čašama publika nije po zasluzi pratila. Renć pl. P e r 1 a k y je siinpatićan pjevač, a tt njegovom izražajtt ima mnogo temperainenta. M y r t i s nam je otprije već pozuata svojom igrom rukama, njena gracija čak i ne treba naročitili gestova. Naročito nas Je zainteresovao ,,topovski“ kralj, P! a n e t. Tako na pr. njegovo hvatanje kotve (letigera) u skoku, — taćnije rečeno; pravi umjetnički pad sa ograde, — zadivljuja isto tako snagom, kao i vještinom umjetnika. Poslije ono-hvainnjc metkv iz topa: metak težak 23 kg izbačcn na njega. Planct je narednik tt njemačkoj vojsci, koji je do sada bio već tri pitta ranjen, i sada upotrebljava svojei odsuslvo za gostovanjc na naš’Oj pozornici. Louisa Wantlialer sa lcomikom svojc lijepe Bttrbare, kao i oba gimnastičara, 'Tom i .1 ack, mogtt svojim ttspjehom kod naše publike biti potpuno zadovoljni. Orotcskno — ttkočena igra ove đvojice ostala je do lcraja zanimljiva i puna humora, zbog čcga su — može se reći — poznati i

beogradske novine priznati u svijetu. Beogradski orfeum može zbiija biti- zadovoljan, što su oni ovdje igrali. Repertoar orfeumski je sada takav. da mnoga tačka programa može slobodtio i duže trajati, a držimo, da če gledaiište biti svake večeri puno publike. kao i sinoć. Izmjena u lokalnoj plovidbi tzinedju Zemuna i Pančeva. U plovid'bi lokalnog broda izmedju Zcrnuna i Pančeva je od 10. o. mj. učinjena ovaka izmjena: Polazak iz Zemuna u 6 sati u jutru i u 12 sati u poclne. Polazak iz PanČeva u 8 sati i '30 minuta prije podne i u 3 sata poslije podne. Povišena cijena žigica'ma. Zbog ponovnog poskttpljivanja proizvodnje žigica, povišena je i cijena monopolskim žigicama od 8 na 9 helcra po kutiji. Zamjena neupotrebljivih ošfećenih banknota. Vrlo često se dešava da gradjanstvo ne zna gdje se mogti zamijeniti oštečenc ili više neupotrebljive za saobračaj banknotc raznih moneta. S\ r e oštečene nesretiiim slučajem i više ncttpolrebljivo za saobraćaj banknote mogti se uvijek zamijeniti samo kod ispostave Austro-Ugarske banke, ćije se uredske prostorija nalaze u predjašnjoj Narodnoj Banci, gdje se za sve slučajeve ovc vrste treba tamo i obraćati. Prikupljanje tuluzine (šaše). C. i k. vojna glavna guberniia u Beogradti raspisom V. odjcljka br. 27.433 od 25. septembra 1917. godine naredila je: da se zbog rdjavog stanja stočiie liraue ima ostaviti gradjanskom stanovništvu samo dovoljna najpotrcbnija količina surogata — sirove stočne hrane za isltrami vlastite stoke. Pored ostale hrane, to važi u prvom rcdtt i za tuluzinu (šašu). Prema tome sav višak tuluzine, naravno preko najpotrebnije količinc za ishranu vlastite, sfoko, mora se posjeći, skupiti u svežnje i u što kraćem roku predati vojnom opskrbnom magacinu (Verpilegsmagazin). Oradjanskom stanovništvu plačaće se za jednu met. centu tnluzine do 3 kruue. S toga se preporučuje gradjanstvu, koje bi iniallo tuluzine, da neizostavno postupi po ovoj ijaredbi. " 14-1-4- Poslijednje bržojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 17. oktobra. Zapaduu bojište: Front prilestolonasljeđnika R u pprechta bavarskog: Topnička borba tt Flandriji uždigla se juče ođ'inVčplavljenog pođručja Ysere do Ly‘sč' v (9pet do znatne -žestiue. Vatrena koja je vladala ttveče samo u' 'pđjećlinim odsjecima, povisila se jutros na cijelom frontu. Ositn izvidničkih borbi, kojc su bile mnogobrojne takodje i izmedju kanala La Basee i Scarpe, iiije došlo do pješadijske djelatri'osti. Front njemačkog prijestolouasljednika: Vatrena borba kod S o i s s o ti s a proširila se juče i sa> strane, pa ie od vremena na vrijeme bila veoma žestoka; ona je potrajala i noču. U zapadttoj Champagni, u Argoiuiam a i na istočnoj obali M a a s e dosegla je topnička djelatnost većtt žestinu nego li posljednjih dana. JuČe je oboreno 10 neprijateljskih letilica i 1 osmatrački balon. Poručnik pi. B tt 1 o w oborio jc svoga 23., a poručnik Beaume svoga 20. protivnika u vazđušnoj borbi. Naši su letači ponovo sa bombama napali Dunkirchen, Zapaženo je požarno djelovanje. Za ođmazdu, što su neprijateljski letači bacali bombe na otvorene njemačkei gradove. bačcue su bombe na grad N a n c y, koji lcži u francuskom operacionom području. Veći požari bili su posljedieom toga bombardovanja. Istočno bojište: N e p r i j a t e 1 j s k c s n a g e, k oj e s u s e j o š o p i r a 1 e n a p o 1 u-

18. oktobra 1917.

ostrvu Svorbe, juče su oct naših četa svladane. Ostrvo se time nalazi potpuno u našem posjedu. Plijen se množi, juče je privedeno više od 11.000 z a r o b 1 j e n i k a. Naše pomorske snage ušle su juče sjeverno od O e s ela i u riškom zalivu sa ruskim razaračima i topnjačama u borbe, k o j e su protekle povoljno za nas. Bez vlastitih gubitaka primorani su neprijateljski brodovi da se povuku. Mornarske letilice bacale su bombe na Pernau, gdje su izbili veći požari. Na suv.ozemnom frontu oživjela je opet na više mjcsta> borbena djelatnost; rastjerana su znatna ruska nadiruča, krstareća odjelenja. Maćedonsko bojište; Nikakvih veićih borbenih cljelatnosti. Prvi zapovjednik giavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 17. oktobra. IV o 1 f f o v ure'tl javija: U F1 a tt'drijl, sjeveroistočno od Soissonsa i na istoćnoj obali Maase živahna top.nička borba. Sa istoka 'do sada ničeg novog. Njemačke pomorske snage vladaju riškim zalivom. Kb. Berlin. 17. oktobra-. WoIffov ured javlja: Poslije svladanja teških baterija na južnom rtu cstrva Oesel naše su pomorske snage prodrle u riški zaltv. One su dana-s uastavile sa napredovanjetn prema istoku i vladaju morskim po-đničjem do Moonsunda, Utisak zauzeća Oesela u Rusiji. Bučne demonstracije protiv vlade I Engleske. (Naročitl brzojav „Bcograđskik Novina") Lugano, 17. oklobra. Milanski listovi javljaju iz Pctrograda, da se ondje zanzeće Oesela i Dagoa smatra kao neposre'dno zagrožavanje Revala. Gubitak je ovih ostrva ttčinio porazni ntisak. U staiiovnišlmi raste ogorčcnje protiv vlade. Izmedjn građjanskih stranaka bijesni u riječi i 'đjelu Ogorčcna borba. Gradjanski listovi sa „Rječi“ l ,,Djenom“ na čeltt, okrivijuju maksimaliste, 'da stt skrivili gubitak Rige i obih ostrva, jer su suo'dgovorm za nestašicU 'discipliue u vojsd. Pred ettgle s k im po s 1 ans tvoiri i z imnjom paFatonl'došlo je do bučnih demonstracija pr'otiv vla'de i Engleske. Pre'd engleskim poslanstvom održani su najrazdraženiji govori protivu Engleske, u kojima se izvrglo rugln takozvano englesko gospodstvo na moru. Njemačka nadmoć u vazduhu. Kb. Berlih, 17. oklohra. \Volffov ure'd javlja: U sepfembtu izgtibili su naši protivnici 'djelatnošću inaših borbcnih sre'dstava na 'Sćviin frontovima u svemu 374 lclilice i' 29 osmatračkih balotta. Mi smo izgribili 89 letilica j 5 osmatračkih balona. Broj neprijatcljskih letilica, koje su onesposobljene za borbn, najveći je od svTb do sada postignutih. Bijeg stanovništva iz Londona. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina") g Haag, 17. oktobra. Zbog posljcdnjih njcmačkih vazdušttih napa'daja ostavlja stanovništvo grad u vclikom broju, koji iznosi ‘deselke hiIja'da. Stockholmska konferencija. (Naročifi brzojav „Beogradskih Novlna") Stockliolm, 17. oktobra. Predkonferencija je u Stockli o 1 m u z a v r š en a; izdanjei matiifesta medjtiiiarodnog odbora odgcdjena je do dolaska srpskih delegata. Poslije pregovora sa ovim delegalitna razložio jc rumimjski ddegat Rakovskl stajalište ruskiii socijalista. Time su predradnje završene.

*5TraTT3^—* Grčke čete na francuskom frontu? (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna 1 *) Lugano, 17. oktobra. Balkanska ageiicija javlja !z Afe'ne, da će nekoliko satnija grčkih čcta, koje se nalaze 11 a maćedonskom bojištu, biti otpremljeno u Francusku, kako bi na zapadnom bojištu bila zastupaua i grčka zastava. Nov Asquithov govor. (Naročitl brzolav „Bcogradskih Novlna' 1 ) Rotterdam, 17. okrobra. Prošle subote je u Olasgowu Asquith održao nov govor o ratnitn ciijevima sporazumnih sila, u kome je izjavio, da saveznici žele najprije izvojevati jednu zamašniju odlučnu pobjedu prije nego li sa neprijateljem zađju u pregovore za mir, Potopljen talijanski parni brod. (Naročitl brzojav „Beogradsldh Novina") Ltigano, 17. okiobra. Rcuterov ured javlja iz Atcli e: Talijauski su parni brod ,,Bari“, !ia kojem su se nalazili i grčki lconzu11, Nijemci torpedirali. Na K r f u jc !skrcano 50 spašenih brodolomaca. U Italiji sc boje, da su grčki činovnici nastradali. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 17. cktoKra. WoIffov ttred saopštava nove podmoruičke uspjehe. Podmornica br. 39 pocl zapovjedništvom u ove tri ratne godine vanredno oprobanog kapitanlajtnanta Forstmana potopila je medju ostalim pred gibraltarskim drumom 5 dragocjenih parnih brodova sa preko 20.000 tona i to naonižane engleske parnc brodove „Normanton'* (3862 tone), ,,Marsario“ (3847 tona), ,,Almara“ (4383 tone) i „Nuceria 11 (4703 tone) i japanski parni biod „Hikafamaru“ (3575 tona). Brodovi, koji su potopljeni u roktt od tri dana, bili su natovareni sa ukupno 31.000 tona uglja, od kojih je bilo oko 26.000 tona odredjeno za zimnju potrebu Italije.

EHSPOZITURA PEŠTflHSHE-UGHRSKE KOMERGIALNE BANKE u Beogrudu — Knez Miliojlovo br. 50. Specijalno odjelenje za šiljanje novaca ratnim zarobljenicima i interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. ai9 Zimsko pozorišfe

(Prije Boulevard) Uioz sn sirone Zmojeve ulice. Od 16 . do 31 . OKtobro dnevno U BlzS.uvece Fenomenalni početni uspmil

Svekoliki žisti prihod odredjen ie ratnim dobrotvornim svrhama.

izvještavamo prijatelje i poznanike, da je naš mili i nikad neprežaljeni suprug, otac i brat t Dušan Topalović upravnik povl. pozorišta „Gtmdulić" pretninuo 28. septembra u 5 sati poslije podne, poslije dugog bolovanja u svojoj 60. godini. Kragujevac, 28. sept. 1917. Ožalošćena familiia; Supruga Marija; kćeri: Olga, Milena i Draginja; sestra Ljubica; zetovi; Mihailo Pešić i Nikola Jovanovič; brat od tetke Dušan Petrović; snaja Leposava; tašta Terezija Katoliković i ostala fa- a a -2753 milija.

Izvještavamo srodnike i prijatelje, da ćemo našem milom i nikada neprežaljenom tDr Paulu Botti okružnom fizikusu, davati godišnji pomen u Kruševcu, u crkvi sv.Lazara, u nedjelju, 21. oktobra o. g. u 10 sati prije podne. Kruševac, oktobra 1917. god. Ožalošćeua porodica. šupruga Mara; kći Milena; zet Dr Svetislav Stefanović, ljekai; unučad: Pavle i Milica. 33414

Našem milom i nikad neprežaljenom sinu, mužu, ocu i bratu f Dra$omiru Šulejiću Industrijalcti iz Azanje, davacemo polugodišnji parastos u Azanjskoj Crkvi u nedjelju 21. oktombra u 11 sati prije podne. S toga javljamo srodnicima i prijateljima, da učestvuju ovom tužnom pomenu.

Azanjo, oktobra 1917, god.

33-10C

2a uvijek ožalošćeni: olac Raja: majka Pcrsida; supruga Pcrka; djeca: Dragisa, Rade 1 Radmlla; sestrc: Darinka, Hristlna, Olna 1 Ruža; Zetovl: Panta i Steva sa ostalom rodbjnom,