Beogradske novine

Broj 292.

24. oktobra 1917.

Proi’aja sira i suvog mesa. Opština grada Beograda nabavila jc u unutrašnjosti izvjesnu količinu sira i suvog niesa radi snabdjevanja gradjanstva istima i juče je već prodavala na Velikoni Trgu gradjanstvu na ličnu u'potrcbu. I sir i suvo meso niogli su se dobiti prema broju članova u porodici. Sir je prodavan po cijeni od 7 kruna po kilogramu, a suvo meso po 10 kruna kilogram. I sir i suvo meso prodavaće se i danas na Velifcom Trgu. So. I d a n a s prije ix>dne prodavaćc gradjanstvn s o za ličnu upotrebu prodavnica životnih namirnica opštine grada tieograda u Bitoljskoj ulici, gdje mcgu oni, koji istu nisu dobiti za ovai mjescc, uzcti. Potrebni fenjeri. OpŠtlnl grada Beograda potrebuo je cdmah 50 komada fenjera sa lampom za petroiej. Lainpe moraju biti normalne veličinc. Sa ponudama potrebno je obratiti se tehničkom odjelenju opš'ine giada Beograda.

Vijesti iz unutrašnjosti. Zabranjeno pecivo rakije. Javljaju nam iz Banje Jošan ič k c. da je iz opštiuc Baljevca prijavljcno vlasti devct lica, koja su u posljcdnje vrijeme na suprot postojećoj zabrani pekli rakiju od šljiva. Požari. Kmctu sela Ozrena Vitomiru N ov a k o v i ć u izgorela je 3. o. mj. cijela kuća zajedno sa po 500 kg. pšenice i kuknruza i jednoni volovskom kožom. Požar je buknuo iz kuhinje do kuće, u kojoj je žena Vitomirova na velikoj vatri pekla jagnje. Predsjedniku opštine šoračkovske blizu Gomjeg Milanovca, Jovauu Pavloviću, izgorjcla je ovili dana ostavina u vuni i odjelu u jcdnoj komori u vrijednosti oko 8000 kruna. VucJ lastrgli 15 ovaca. U Donjem Dubcu napali su vuci jedne noći stado ovaca tamošnjeg stanovnika Miliajla Karadžića, te poklali i djelimično prožderali 15 komađa. Kradja. Tihomir Mladenović iz Latca ukrao iz stana tamošnje stanovnice Pose Miladinović 300 kruna. Oružništvo je predalo krivca čačanskom okružnom sudu.

Narodna privreda. 0 povrtarstvu. O obradjivanju i priugotovijenjii zemljišta. Zemljn obradjujemo poglavi'o zalo, «a jc izdrobimo i smvvimo, da može vazđtd vlaga u uju bolje prodirati. Ovaj se posao izvršuje s proljieća u cijelom skoro potTtnjakn, kad se hoće sve da zasije i zasadi. U nesmnijenoj zemlji nelji se mog 7 e nježne žilice našega povrća dobro razviti, a zbog loga nebi moglo povrće dobro lii napredovati. Biva, da se i ljeli mora po nekoja leja prekopati, kad se n. pr. jedan usjev šiijc skine, i>a lioće dmgi da sc usije i usadi. Prckopavanje s jjeseni, vrlo je nužno, kad jc zemlja teška; tako izdrobljiena zrmlja, ma i najteža bila, inože preko zLme dobro da izrnrznd i rla sc tunekša. S jeseni valja zemlju do 30 ccntimetara duljoko kopati, pa je ostaviti u velike grudc da prezimi. Pri ovom posln vado se ujetlno i žile višcgodišnjih travuljina, naročito pirevine, jer ako od ove Irave i jcdno okce samo u zemlji ostane, izbiće na novp i smetaće pitomom jovrću. Ako je zenilja ponorita, onda će dobro biti da sc svake d.— 8. godiue prerovi, jcr će na taj način doći dbngit, odmotena zemlja. na više, a oslabljena i izcrpljena gornja zemlja, prevrne se tada na nižo. Ovako, GO—90 centimetara duboko prerivcna zenilja, jako upliviše na snažuo razviće vaskolikog povrća. Pri ovom poslu trcba trijebili kamcnje, zubaču, velike gijisle ilđ. — Gdje jc moguće, ondje valja s jeseni zemlju prorivali, jor će (ada zimnja vlaga bolje u zemlju prodira,ti'i i u njoj se duže održati, a i zcmlja će so s proijcća, bar za 8 dana, ranijo zasijati ruoći. Okopavanje je nužno ondje, gdjo povrćc poualjp jcslno od drugoga stoji, Uiko, da sc izmedju njega može motikom rađili i od travuljine čistiti; ili, da se foti-ebi rastroši okorjela zemlja, da toija prodiru vazdub i vlaga. Ovo trosfeaje zemljo nai'oćito je onđa nužnn, lcad jpkiha kiša udari, pa odma za tim žegtoko sunce sine, (e se površina zemIje kao ueka ploča okor.e, Ako so poglavito okopava za uta manjivanje travuljina, onda sc mora dočckati žarko i suvo vrijem.e, da izbačcna trarutjina na žestokom strncii odma Iivcnc i izumrc; na to je ntLžno paziti

Srijeda BEOGRADSKE NOVINE

Strana 3. -

ce. U nje je bilo vlše mladjc braće, pa smo se tako lijepo zabavili, te nismo n! opazili, da je već pao mrak. Upravo kad ae njeni roditelji spremiše, da će me sprovesti kući, otvore se vrata i na njima se ukaza tetka. Bijesno me pograbi za ruku i izvede. Cijelim putem nije prozborila, a ja sam sva drhtala s nekog nepoznatog straha. Sjećam se, da mi je kad smo stigli kući, bio skinut zastor sa one nepoznate tajne- i to na tako brutalan način, da mi je joŠ i sađa, kad se toga sjetim, gorko u duši. Znam, da sam omla mnogo plakiala, znam, da je onda u rneni prestalo živjeti bezbrižno, veselo dijete, a stao se javljati kukavac čovjek. II. Tetka moja nije bila škrta iako je 0 svakom novčiću vodila tačan račun. Kad satn svršila višu školu, odluči me posiaiti u Zagreb, dla izučim za učiteljicu, a da budem sačuvana od „pokva. renosti svijeta“, smjesti me u samcstanu. Različito je, kako samostanski život djeluje na mladu dušu. PromatraIa sam svoje drugariee, koje su, kad stno se prve godine sastale, bile sve najednake. A kako se to vremenom niijenjalo! Ona vječna molitva, post, česte ispovijedi, pa beskonačne prodike o gnjusobi svijeta, grijehu, djavolu, koji neprestano obilazi, da zavede slabe dušc, pa vječite denuncijacije, ononimna pisina, kojima sc javlja, što je ta 1 ta externa učinila, pa zatira istrage, preslušavanja, grožnje i kazne — sve to nije moglo proći, a da ne ostavi tragova u dječijoj duši. Slabe, bojažljive prirode, utekle bi se molitvi. U oiiom vječitom strahu pred pakloni i u vječitoj bojazni učiniti samo jed'au korak, pomisliti jednu misao, a da uza to ne osjete strah: nije li to grijeh? — postadoše automatima, koji su u snu i ua javi micali usnicaina, šapčući niolitvc. Sjećam se Andjele Blažićeve, koju sn nam sestro postavljale uzorom, ma da je inače bila slaba učenica. Ovisoka, slabašna crnka vječito je klečala pred oKaroni Majke Djevicc, uzdignutih, sklopljonih ruku. Dok sain ju gledala činilo mi se časom, da čitavu svoju dušu stavlja u molitvu, a onđa sam opet vidjela saino golem strali, strali pred ncčim nepoznatim, aJi to strašnijim. I dok sam ju glcdala onaku, kako joj laloke sinaiakisavaju, a usta se posvema osušila i zaludu ih kuša ovlažiti iezikom, kad u ustima nema više sline, pa hvatajući đah poput ribe jedriako nastavlja moliti — svaki sam čas mislila, da će se srušiti i izdahnuti. Druge, vanjskhn utjecajima manje prlsitupačne prirode, koje se znadu svagdjc snaći, koje znadu račuuati s prilikama, posiadoše Hcemjerne. Kad je trebalo moliti, molile su skrušeno, kao angjeli. Kad bi prošia koja učiteIjica, takvom su joj odanošću cjelivale ruku, da jc bilo teško posumnjaU u njihovu odanost — ma da ih nije nimalo smetalo šapnuti joj za ledjitna: kolera! To su sretne prirode, koje znadu uhvatiti život s prave strane. Ja sam samo gledala široko otvo. renih očiju, da mi ništa ne izmakne i po malo se ti meni stala javljati mržnja. Ja sam počela mrzrti ijude, jer su takc beskarakterni, pnevrtljivi, lažljivi. Zamrzife sain svijct, onaj gadni, crni svijet kako su nam ga prikazivali u ouim bezbrojnim propovijedima. Ali najviše od svega mrzila 6am tijelo. Da mi je bilo moguče, ja bih bila smrvila svcje tijelo, zgazila ga u prali. Oh, kako sam ga silno mrzila! I tako je ta mržnja bila jaka, da me još i sada obuzela, ma da su se moje misli od onda sasvim promijenile. (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 23. okotbra.

nja linija naših poput lijevaka izgradjcnih položaja protiv jahih prije podnevnih i uveče ponovo nastavljenih napa-, daja. Na ostalim je mjestima napadačkog fronta ncprijateljski nasrtaj potpuno osujećen. Napadaji duboko nanizanih ncprijateljskih četa bili su upercni i protiv odsjcka fronta s obje strane Gheluv e 1 t-a. Ovdje je uaše odbranbeno djelovanje slotnilo snagu engleskog udarca. Englezi nijcsu ni na jednom m j e s t u m o g I i doprijeti d 0 naših zaprijeka. Francuzi i Englczi pretrpjeli su u našoj protiv borbenog područja koncentrisanoj vatri teškiii krvavih gubitaka, a u našim su rukama ostavili izvjestan broj zarobljenika. Jučerašnji dai» bitke u Flandriji donio nani j e p o t p u n i u s p j e h. Front njemačkog prijestolona-' sljednika: \ Topnička bitka sjeveroistočno oif Soissonsa nastavila se, nakon što je za maglovitog jutra kod neznatnija vatrene djelatnosti dolazilo samo đof francuskih izvidjačkih napadaja, u podne opet pnnom žestinom. Upotreba 1 je municijc sviju kalibera dosegla 1 uvečc u borbenom području izmedju ailettske doline i Braye silovitu visinu. Kod nastupa tamc nepri* jateljska je vatra popustila, da od po-> noći na ovamo naraste do trajnog bubnjarskog djelovanja. Pr v o m z or o m z a p o č e 1 a j e j a k i m f r a nc u s k i m napadajlma p j e š ad i j s k a b i t k a. Na istočnoj obali Maase zauzcle su ostfrieslanđske ćete I dijelovi jednog jurišnog batalijuna poslije^ izvrsne vatrene pripreme n a j ti r i S v i s i n u 326 jugozapađno odS B e a u m o n t a. Privedeno je više od? 100 zarobijenika. Istočno bojište: Ukupni plijen operaci ja pro-'> tiv ostrovlja u riškom zali’vit iznosi 20.130 zarobljenjka, prfllco 100 topova (medju njima 47 tešk i li brodskib topoVa), n e k o 1 i k o r evolverskih topova, 150 mašiuskib pušaka i sprava za bacanje mina, prcko 1200 kola, 2000^ konja, 30 automobila, 10 letilica, 3 đržavne blagajne sa 305.000, rubalja, velike zalibe na op-; skrbnom i ostalom ratnom tna : terijalu. Izmedju Baltičkog niora i Cr-' noga mora nije nigdje došlo do većibl borbenih djelatnosti. Maćedonsko bojište: Kod kišovitog vremena prije podilet je skroz ' popustila borbena djelatnostv Uveče je ona opet zadobila na žeslrnit kod Bitolja, u zavijutku Crne R’eke' x na zapadnoj obali Vardara do dojš r a n s k o g j e z e r a. Prvi zapovjednik glavnog stana 1 pl. Ludendorif. Ruska baltička flota internirana u Svedskoj. Kb. Stockholm, 23. oktobra'. Zastupiiik lista „Tribuna", koji izlazi u Chicagu, B e n e 11, brzojavlja! svome listu: Ruska je flota zaključiia, da u botinjskom zaiivu pobjegne ua švedsku strami i tako izbjegne opkoljenju, koje ioj prijeti. U Švedskoj će ruska flota bitj iuternirana dokle gođ se ne svrši rat. Posade ratnih brodova iniale bi se zbog opskrbnih poteškoća povratiti u domovinu.

Zimsko pozorSSte (Prije Bouievard) Ulnz sc strcne Zracjeve ulice. Danas

kod travuljina, koje u blisu rasfu, jer, ako se U presjeku, a od zemlje dobro ne očiste i he olresu, no samo prosta prevrnu, one će poslijc 8 đana opet izbiti, ako se samo malo vlage đočepaju’, ili ako na skoro kiša padne; oue se samo do prve prilike pritaje. Gdje jo god moguće, valja travuljinu pokupili na jednu gornilu, pa alco je suva, spaliti je, ili baciti na btmjište da istrune, Nikad ne treba travuljinu dotle ostaviti da naraste, da u sjeme dodjc, jer onda nikad nećcmo biti gotovi sa kopanjem i plijevljienjem, a poslovi se sa strešcnbn sjemenom svake goilinc množe. To ja naravno, da. nije moguće travuljinu sasviin iskorjeniti, jer mnoge od njib zadrže svoju klicavost više godina i pod zemljom, pa sc svake godine pri priredjivanju zemlje izdižu na više i jpioldijaju; ali se postojanim Irađoin može bar to učiniti, da se redje ukazuju. Ogrtnti se može ujedno s olcopavanjem, i o!no se čini, ili da se povrće na mjcstu l>olje utvrđi i iđa pravo stoji, ili da so žilc, koje površno rastu, zemljo.a bolje obaspu i piikrij'u, da ae od žesbokog sunca očuvaju i da iz ono zemljc više rane sebi pribave, kao n. pr. krumpir, celer, neke vi'ste cvjeka’a jtd. — Svako od ovog povrća naplaćuje onaj maleni trud ogrtanja čošćo i dup jm ro<lom, samo se mora prcko lje'.a češćo ogrlati. Ovako ogrnuto povrće dalcko je manje izložcno škodljivom uplivu s'uše. PoravnjivaUje. TCad se zemlja prckopa, onda se velike gnide moLikosn, a mnnjc grabljama usihie i zeniija poravnjuje. Za laku zcmijul t np treba motika, ilovoljne sn samo grablje, i lo sa đrvenim zupcima, a. za (cšku zemlju, valja da su zupti gvozdeni. Zataj su posao one grablje najbolje, u kojima zupci 5 do 6 ceutimetara razdaleko stoje. Sa ovakim grabljama lijepo sc zemlja može poravniti i usitniti. Ako je zemljište veliko, te se plugom preoralo, onda so najprije drljačom predrija, i tek pošto se na Icje podij|eli, onda se silni i ravna s malim grabu' Ijama; a pri kopanju s ašovom, odma I se i gnfbulja. hna bašlovana, koji najprije sve uzkopaju, pa onila grabuljaju; a’i je nmogo boije da se bomađ po koinad prekopa, pa odma i grabulja, jer se docnijfi ne mora prekopana vcć zcmlja gaziti « Kad je leja na ovaj način poravnjena i priugotovljcna, onda se nrože sjemcnom zasijavali, ili rasadom zasadjivati. Sjerne treba poslije sijauja opet grabljama zagrabuljati. I ovdje se iziskujo vješlina, da se ne bi sjeme, povlačenjem grabulja, na jedna mjcsta nagomilalo, a da druga mjesta prazna ostanu', nego ga trcba, u koliko je više mogirće, podjednako razgrnuii. Kad zernlja izmedju zubaca od grabulja jednako i lako prolazi, mnogo će sc jednačije sjcme po leji podijeliti; a kad se zemlja pred zupcima goinila, nikad se sjem'c podjednako podijeliii no može. Ako se možo odma poslije kopanjb grabuljati, to je muogo bolje, je sc time mnogi posao uštcdjuje. Jer, kad se no grabulja odrna poslije kopanja, onda se gmde, ako na skoro suša naidje, kao kamen stvrdnu, te se prije grabuljama inoraju motikom tiošiti, razbijati, pa onda tek grabuljali, — a to su odma dva posla.

Cijene stoci u Hrvatskoj i Slavoniji. Po kilograinu živc vage bile su u prvoj polovini mjeseea oktobra ovc cijene stoci i svinjama u Hrvatskoj i Slavoniji: 1. u županiji 1 i č k o-k r b a v s k o j: volovinia od K 3.40 do 4.50, bikorvirna ođ K 3.20 do 4, kravama od K 2.1 0 do 3.80. junicama od K 2.40 do 3.90, te!adi od K 2.50 do 4.50, ovcama od K 3 do 4, kozaina od-K 3 do 4. svinjama (cio.belim) od K 6 do 6.80, (mršavim) ođ K 5.50 do 6; 2 . ii županiji m o d r u š k o-r Iječkoj: volovima od K 3.60 do 5, bikovima od I< 3.20 do 4.40, kravama od I< 3.60 do 3.90, jmiicama ođ K 3.20 do 4, teiadi od K 3.60 do 6, ovcama od K 3 do 5, kozaina od K 3.50 do 4, svinjaina (dcbeliin) od K 6 do 6.80, (mršavim) od K 5 do 6; 5 u županiji z a g rc b a č k o j: volovima od K 3.80 do 5, bikovima ou K 3.60 do 5, kravama od K 3.40 do 5, jiuiicama od K 3.40 do 4.50, teladi jd K 2.90 do 5, ovcama od K 2.40 do 5, kozama od K 2.50 do 4.10, svinjama tdebclim) od K 5.50 do 6.80, svinjama (mršavim) od K 5 do 6; 4 u župauiji varaždiusk oj: volov'ma od K 4.50 do 7, bikovima od K 4 do 4.50, kravama od K 3.50 do 6. junicaraa od K 3.40 do 6, teladi od K 3 do 5, svinjama (dcbdini) od K 5.80 do 6.80, (mršavira) od K 5.60 do 6; _ 5. u županiji b j c 1 o v a r s k ok r 1 ž e v a č k o j: voloviina od K 3.90 do 6.20, bikovitna od K 3.60 do 5.20, kravama od K 3.50 do 4.90, junicaina od K 3.60 do 5, teladi od K 3.20 do 5,

svinjama (debelim) od K 5.80 đo 6.80, (mršavim) od K 5.60 do 6; 6. .u županiji p ož e šk' o j: volovima od K 3.60 do 4.50, bikovima od K 3.60 do 4.50, kravama od K 3.40 do 4, junicama od K 3.40 do 4, tcladi od K 3 do 5, ovcania od K 3.60 do 5, kozama od K 3.60 do 4, svinjama (debelim) od K 6 do 6.80, (mršavim) od K 5 do 6; 7. u županiji virovitičkoj: volovima od K 3.80 do 6, bikovima od K 3.60 do 4.20, kravama od K 3.70 do 4, junicama od K 3.80 d:o 4, teladi od 3 do 4, ovcarna od 4 do 5.20. kozama ođ K 3 do 4.50, svinjama (debelim) od K 5.50 do 6.80, (mršavim) od K 5 do 6: 8. u županiji 5 r i j e m s k o ]: volovima od K 4 đo 4.50, bikovima od K 4 do 4.50, kravama od K 3.90 do 4.40 : junicama od K 3.80 do 4.40. teiadi od K 3.20 do 5, ovcama od K 4 do 5, kozama od K 4 do 5. svinjama (debeiim) od K 5.60 do 6.80, (mršavim) od K 5 do 6.

Više gospodarsko (poljoprivredno) učilište ii Osijeku, Kako se iz ( izvješća posljednje glavne skupštine osječkog^ Gospođarskog društva razabire, uštedilo je to clništvo na pristojbama za nabavu modre galice, koja je pojeftiniia, K 85.000. Taj iznos predložio je upravni odbor, da se upotrijebi za osnutak više poljeprivrednc školc u Osijeku. Taj fond dotiraće Gospodarsko društvo od godine do godine — a primače se i doprinosi za taj fond — tako, da kad bude dostatnd sredstava. otvoriće se spomenuta poljoprlvredna škola. Di v li! besteii kao brana za stoku i svinie. Grkoća, što sc nalazi n divJjem kestenu, uzrokoin jc, da ga životinje, a naročito konji, lierado jedu. Radi toga sc mora kesten davati stoci i svinjama uz drugu krmu i s početka u malim obrocima. Svjež divlji kesten sažrvnja se ili zdrpbi i daje se dnevno: svinjama prema veličini Va do 2 kilograma, kravama 2'h do 5 kg., volovima kod tovljenja 5—10 kg, a ovcama V®. kg. Grke sastavine nijesu nezarave, nego naprotiv za probavu korisne, pa se preporuča davati kesten stocl, lcada je hranimo vodenastom krniom (n. pr. repom, krumpirom, tikvama i t. d.), jer sprečava prolijev. Veće količine nego je gore spomenuto, zatvoriie bi stoku, a kod konja prouzročife bi i bljuvanje. Kad se divlji kesten ctobro sktfha? %' voda odlije, može sc davati i u količinama, jer se grke sastavin&'Jkulianjcm odstrane, pa ga sacl životinje i radje jedu. Da se divlji kcsten preko zime ne pokvari i nc popljesnivi, treba ga u pušnicama osušiti.

Adela Milčinović: lieddinti Ijubcv. (•Nas’avak). foq;go Posiije sc žflfjj^šlijedeće: Kad sam ^'^diioga dana vraeala iz škole, ugledam Edu, kalco se sprema, da se čamcem preveze na drugu stranti. Sjctila sam se, da mi je fcaka zabranila ići s Edom, jer da se ne pristoji, da se: djevojke drnže s uječacima. Ali moja želja, da se prevezem preko rijeke, bila je tako jalca, da sam načas zaboravila tu zabranu i sniŠIa n čamac. Na koncu, što je na tom? — mislila sani — za pet sam časaka preko, a ne mora baka baš sve znati. Bilo je to prvi put, da sam htjela liešto zatajiti. Veselo sam i bezbrižno unjsla u sobu, kad ii me baka, koja se sakrila za vratima, ubvati za ruku, zaključa vrata i stade šiboni mlatiti, Još nikad je ne vidjeh takove. Drhtala je po čitavom tijelu a rulca, u kojoj je držala šibu, tako joj biia klonula, da se šiba jediva đotioala moja suknje. Tek iz prigušenih povika razbrala sam, da me je netko vidio, gdjc se vozitn u čamcu preko rijeke i rekao joj, da se s ,,dečkima potepljem". Od toga mi je dana i bajca postala daleka, a ja sam stala razmišljatl, zašto Ii mi sc brani družitl s Edom i što se to predia mnom lcrije. A da sc nešto krije, da jest nešto tuj čega ja ne sliva ćam, o tome me uvjerilo ono nckoILko rijcči, što sam ili jedtiom shvatila iz tetkinoga razgovora s balcom: ,,treba je čuvati“. Njsam znala, što je to od eegn me treba čuvati, ali nije dugo potrajalo, pa mi se i ta tajna otkrila. Bilo je na sam Uskrs. Kako vcć spomeuuh, ja i Regiea bile smo narezdružive, aJi u posljodnje me doba nije baka k njoj nmogo puštala. Zašto to nisam znala. Prvi je dan Uskrsa bila Rcgica kod mene, jer sc baka strogo držala staroga običaja, da se bar prvi dan blagd'ana. lie smije od kućc. Za drugi smo ju dan nekako namolile, tc sam ga smjela provesti kod prijatelji-

Zapudno bojište: Front prijestolonasljednilca R u pprechta bavarskog: Borbc, koje su se razvile juče u jutro u Flandriji izmetdju Draaig a n k a i P o e 1 k a p p c 11 e, trajale su do uveče. Preina nadjenim naredjenjima bila je svrha francusko-engleskim napadajima prodrijeti dva do dva i po kilometra iza naših prednjih linija. Neprijatelj, koji je ispoeetka samo na južnom rubu h o u t Ii o u 1 s t e r s k e šume prodro nešto dublje u uašu odbranbemi zonu, odbačen je protivnapadajeni natrag. Ni privedenim pojačanjima nije neprijatelj mogao da proširi svoju neznatnu dobit na zemIjištu, koja iznosi najviše 300 metara dubine i 12.000 metara širine Kod P o c 1 k a p p e 11 e je u borbi, koja je naginjaLa čas na ovu čas na onu stranu, održana ili natrag zadobivena pred-