Beogradske novine

Bro] 296. Ne'djelja BEOGRADSKE NOVINE 28. oMobra 1917. Strana 3.

njiraa doslovno održati i uećerao trpiti tiikakvu izdaju“. Carson jc na završetku rekao: Kakav u opšte rair niožc biti, dok Nijeracl u svojitn rukama drže osvojeno zemljište? Dokle god Pruslzam postoji, mira možc biti sarao na artiji, ali pravog niira nc. Pobjeda Njetnačkc značila bi poraz cijelog saveza demokracije na svijetu. Mir se niožc ostvariti sarno pobjedom sporazunraiii sila. Mirovni pokret u Itali.ii. Kb. Bcč, 27. oktobra. Naročit izvjcštač ,,A r b e i t e rz e i t u n g“-a u Stockliolrau javlja sadržaj jednog dužeg razgovora, koji je iniao sa zastupnikora savjeta Goldenbergom, kad se ovaj vračao sa puta iz sporazumnih zemalja, o utisciraa koje je dobio u Francuskoj i italiji. pri’vožnji na automobilu kroz okružje (jreuze vidio je Goldenberg žalosnu sliku. Starci, žene i djeca trudili su se, da svojim slabitn silama spastt, koliko je moguće, nckada tako lijep kraj. U Tttrinu je držao govor u skupštini, koja je uopšte bila prva, koja je od poČctka rata imala dozvolu, da se održi. Isto tvrd' za Firenzu, gdje je cenzura naročito mnogo samovoljna. Taino sc silan svijet skupio prcd liotclom, gdje je on odsjeo, koji je skoro dva sata ponavljao isti uzvik: „Dolje sa r atom!“ Goldenberg jc tamo prvi put imao osjećaj, d a j c u 11 a 1 i j I m irovni pokret došao do vrIi u n c a i da se tnogu očekivati barem lokalne uzbune, uko uc. i narodna rcvoiucija. U Ravesii je Goldenberg dobio utisak, kao da je raspoložcnje za uzbunu. U Milanu su po njegovoin do lasku istaknute crveue zastave — njih deset, — a iz goinile su se Čuli uzviči za mir. U skupštini, koja je bi'ia u počast gostu povladjivalo se kad je došlo do ispada protiv rata. I u Turinu su socijalno-demokratski govornici bili neskriveni revolucijonari. Svoj ukttpni utisak opisao je Goldeiiberg ovira riječima: Radništvo je spremno na veoma energičan mirovni pokret, i eijeli položaj je takav, da svaki pokret dobiva revolucijonarni karakter.

Amerika u ratu. Padarevski kao W i 1 s o n o v s a v j e t n i k. (Naročili brzojav „Beograds'đh Novina") Haag, 27. oktobra. ,,Nieuwesburcau“ .iavlja iz NewYorka: Čuveni virtuoz na glasovirn Padcrevski raskitnio jc svc ugovore, jcr želi jedino da radi zajedno sa pt.kovnikoin Houseora na prikupljanju maierijala za mirovnc prijedloge. Očcvidno želi Wilson da se obavijesti o poljskom pitanju.

Pariška konferencija. Ruska štampa o pariskoj koniereiiciil sporazumnih sila. Kb. Koponbagen, 27. oktoln a. Po jcdnom petrogradskom brzojavu „To 1 iti k c ti“-a bavi se vuska šiampa potanko o pređslojeeoj pa i kc.j ltonfeicu•:iji sporazumnih sila. „Novaja 2izuj 4 *, orgau ilaksima Gorkog, stoji na eelu pokivia, koji tražg da se na konfeienciji grcduzmu oillučni koraci za uskoravanjo mira. Svckoliko rusko stanovništvo mora u tom zaliljevu biti jednodušno. Ako to lic bi moglo drugče da se {•ostigne, ionda so mora stvoiili nova r e v o 1 n c i ,j o n a r n a v I a s t.

Borbe u Istočnom mcru. VišnjevskijeV izvieštaj. lvl>. Petrograd, 27, oktob a. Mornar Višnjovskij. izaslanik s.e.iišuog odbora ua l'rontu, kcji je bio izaslaii j na ostrva Istočnog mora, (ia, o tnku ojc.acija podnose izvjošlaj, pošto jo uspj'O I da pobjcgue iz ropstva, po svo.ne povrat- | ku jc imdnio opširau izvještaj. On u iz vj'-štaju ističe, da su Nijemci nšili vrlo raz vijcnu špijunazu o mskim municijonim slaga'ištima i stanju uis'.'ili baterija. I ako jg giavni siožer svakcg daua mijciijao mjeslo svog bavljenja, jpak ga ja neprijatel^ tačno znao i gailjao ga tcskim topovima. Višnjcvskij veli: Ppjeline n u čoto pokazivalo ž a 1 o s n o d r ž anje i clavaks s'u vrlo slab otpor nej> r l'j a t o 1 j u. Na završetku svog iv.v.'eStaja pominjo Višnjovskij, da su rnnogi časnici, koji sc nijosu hljoli prodaii prulivniku, izvršili samovib'j tvci. Strategijsko odstupan.ie Nijemaca. Kb. IVtrograd, 27. oktab'va. Prcma ppsljednjim izvješlajima NLjeinci su produžili svojc stralegijsko uzmiranjo na riškom t'rontu, naročito na sjevom Friedrichstadta, gdjo jc taj po kret za dva dana iznjeo 30 vrsta. II rujerodavnun krugovima so drži, da će neprijatolj iza Dvinc zaclržati u svojim m kama samo dcsnu obalu rijoke i podići odbranbeuu zonu za Pigu.

Irski pokret za slobodu. Kb. Aoistcrclam, 27. oktjlir.i. Gvdašnji listovi donose jedr.oglas*ii zaldjučak konvcnta Sinnfeinovaca n Dtiblinu, da sc tražl medjunarodiio rrimm\o nezavisnc. irske rcpublike, fcao I da sc inia održati narodno glasanjc aa oblik vlađavine.

Borbe na zapadu. Atuerički zajam Engleskoj. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina") Washing(on, 27. oktobra. (Reutcr). Vlada je ođobrila Filgieskoj nov zajam od 30 milijuna doIara. ' Najnovije brzojavne vijesti. Osudjena špijuuka. Kb. Berlin, 27. okiobra. . Ratni sud Ivrdjavc C'oblcnz o udio je holandsku učiteljicu Johanu Mariju D i eponhorst zbog špijunaže na 6 gođma robijo. Iz njezinog opširnog priznan j a s aznajc s e, da je po francuskoj narcdbi đostavljala ftancuskom izvjrštajnom urcdu u Holandiji o kretanju četa na zapadnom frontu i o mjcstu, gdje sc nalazi njemački glavni stan. U njezinom stanu nađjeni su tačni pođatci o vojnim i privrcdnim prilikama Njemačkc,

Grad i okolica. Onevnf kalendar. 0 a n a s je nedjclja 28. oktobra, po sl.irom 15. oktobra. — I Imolratolici: Simon i Juda Tadcj ap.; pravoslavni: Jcvtimijc 1 Lukljan. CasniSka i činovnička kasina otvorcna jc đo 12 sati u noći. C. i k. vojnlčki đom: Citaonica, soba za pisanjc I igranjc, kantina. Otvorcno od 7 sati izjutra <lo 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakome \ojnikn. Heogradski orfcum (u zimskom pozorištu, prijc Boulcvard); Dvijc predstavc, prva u -1 sata poslijc podne, a druga kao obiino u 8'30 saii uvečc. Kincmatograii: Vojni klno u Kralja Milana ulicl 5G (Koloseum): U 4 i G scti poslije podnc predstave za vojnike. C. i kr. gradjanski kino na Terazijnma br. 27 (Paris): U 2'30. 4 i 6 sati poslijc podnc predstave za gradjanstvo. — ,SIavija“: U 3‘30 i 6 satl poslijc podnc predstavc za gradjanstvo. Noćna služb a u 1 j ckarn ama : U sedmici od 28. oktobra do uključivo 3. novcmbra obavljaćc noćnu službu u Bcogradu ovc Ijckarnc: Dclini, Kncz Mihaila ul. 1; Nikolic, Bitoljska ullca br. 2; Apotcka Crvcni Krst, Bcogradska ul. 2. Rcd vožnjc parobrođom iz Beograda u Zeinun; 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 saii poslijc podnc. iz 2emu n a za Bc ograd: 6'30, 7'30, 8'30, 9-30, 10-30 i 11'30 pr. podnc; T30, 2'30, o'30 4-30, 5'30, 6.30 i 7'30 posl. podnc. — iz Zemuna u Pancsovu: u 6 satl ujutro i u 12 sati u podne— Iz Pancsovc u Zcraun: U 8-30 sati prije podnc i 3 sata poslijc podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zcmuna i Pancsovc i obratno ne pristnje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Sabac—Smcdercvo. Polazak iz Bcograda za Sabac: srijedom I s.ibotom u 7-30 sati i: jutro; iz Sapca za Bcograđ: čctvrtkom i ncdjcljom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smcdcrevo: ćctvrtkom i ncdjcljom it 3 sata poslijc poduc; iz Smcdcrcva za Bcogrnd: utorkom i pctkom u 8 snti u jutro. — Brodarski saobračaj i z in c d j u B c o g r a d a i BudlmpcŠtc: Brod iz Bcograda za Budimpcštu krcćc svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže ti budimpcštu drugoga dana u 5'39 sata poslijc podne, — iz Budimpcštc za Beograd krcćc brod svakoga dana it 8 sati prijc podnc; u Bcograd stiže taj brod dmgoga dana u 7-20 sati poslijc podnc. Brodarsld saobraćaj izmeđju Z c m u n a i Szcgcda: Odlazak iz Zcimtna prcma Titclu, Szcgcdu; U poncdjeljak i četvrtak it 12 sati u podnc. Dolazak u Szcgcd: U utorali i petak u 1 sat poslijc potlnc. Odlazak iz Szcgeda prema Titelu i Zcmunu: U srijcdtt i nedjclju u G sati n jutro. Dolazak ti Zcntun: U srijcdu i ncdjcljtt tt 6'40 sali uveče. Krctanjc parobroda za vojn i k c. Odlazak iz Zcmttna i Bcograda tt Oršovtt svakoga poncdjeljka, srijcdc i subolc. Odiazak iz Beograđa u 5 sati izjutra, dolazak ti Orlovtt tt 3 sata i 10 minuta poslijc podne. iz Oišovc u Zcmim i Bcograd svakc ncdjcljc, utorka i čctvrtka, odlazak iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Bcograd u 8-30 sati tt vcčcr. B o t a n i č k a b a š t a. Otvorcna ittorkoin, ćctvrtkom, netljeljom i praznicima. Posjct bolcsnika ti bolnicama: U bolnici ,Brčko*: od2—i sala poslijc podnc. U bolnicl „Bninit' 1 : ođ 9-30—12 sali prijc podnc i od 2—4 sata poslijc pođne. — U c. i k. gr.idjanrkoj bolnicis ti utorak, čcIvrtak i nedjclju od 1—3 poslijc podnc. V o j n o p a r n o topl o lctipntilo u C a r D u š a n o v o j u 11 c i. — 1. K up a t i 1 o tt k a d a m a : a) Za vojnc osobc otvorcno radnim daiilma od 7 sati prijc podnc do 5 sati poslijc poduc, a ncđjcljom i prazniclina od '/ sati prljc podnedo 12*/ sati it podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prljc podnc do 5 sati poslije podnc, a ncdjcljom i praznicima ođ 9 sati prije podnc do 12'/ a satl u podnc. — 2. l'arno k u p a 111 o z n č a s n i k o i it j i m a r a v n c č i n o v n 1 k c otvoreno je utorkom, srijcdom, pctkom i subotom od 7 satl prijc podnc do 5 šati poslijc podnc, a ncdjcljom i praznicima od 7 sati prijc podnc do 12 l / 2 satl n podnc. - Za grad j a n c muškogpola otvorcno jc p.irno kupatllo ponedjcl]kom i čctvrtkom (ako u te danc nc pada kakav prnznik) od 9 sati prijc podne do 5 satl poslije podnc. — Ćasnicima i njima ravnim činovnicima stoje na volju da sc služc parnim kupatilom i u dnnc odrcdjeuc za gradjanstvo (ponedjtljkom i čctvrtkoin). Blagajna sc zatvara radnlm danima n 12'/ 2 satl, a ncdjcljom i praznicima u 12 sati u podnc. Rimokatolička služba Božija. Danasj u ncdjdju 58. okl. držaće .?o: I. U Dvoru: U 8 satl u jutro ujclnačka i srpsko-lirvatska propovijcd i sv. misa za vojnikc, kojoj ima slobouan pristup i grodjanstvo. U 10 sati prijc podnc taiijanska propovijcd i sv. inisa za talijanskc zarobljenikc. II. U župnoj crkvi: U 8 sati u jutro sv. misa za školsku djecii. .U 10 sati prijc podnc njemačka propovijed i pjevana sv. misa. U 6 sati po podno oktobarska pobožnost, ltoja se u toku ovoga mjcseca drži svakog dana u isto vrijeme. U poslcne danc prva sv. misa poiima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro.

Evangellčka služba božja. Magjarsko evangeličko bogosluženjc neće bid u ncdjclju 28. o. m., već kao i njemačko u srijedu 31. oktobra u 9 sad prije podnc. Dobrotvorai koncerat Steffl Hegjesl u Beogradu. Pretprodaja karata za koncerat uinjctuice Steffi Hegyes-i, koji je zakazan za 4. novembra, počima u nedjelju 28. o. m. na blagajni ,,Kasinc“ u zgradi nijesue etapnc menaže (Terazije 25). Ulaznice važe kao proptisnice kako za vojnička tako i za gradjanska lica. Na blagajni sc ujedno dobiva i raspored koncerta. Loptačka utakmica. Danas u 3 sata posdje poilne držaće sc u Košutnjaku prošle nedjclje zliog lošeg vrcmena odgodjelia loptaćka ulakmica izmcdju bcogradskog h>ptaćl,og kluba i kombinovanc voj-.učkc momčadi Istorijski kalenđar. Na današnji dan 28. o k t o b r a 901. god. uinro je. .zaiameniti etiglcski kralj Alfrcd Veliki, začetnik staic engleskc (anglo-saksonskc) državc. Osvajanjcm Jaiglc.sko od slrane normaaiskog vojvodc Williama (Viijcrna) Osvajača 1066. godino o kojemu .suio lu skoro progovorilj, izgubila jo stara cngleska državn, a postepcno i engleski niuod Cisto anglo-sgksonski karakter i postali su vrcmenom ono što su danas: u glavnoln germanski državrio-narodiii organizam, ali sa vrlp vidnim tragovima i obilježjima romansko francuskog uticaja. Najboljo oglcdalo za taj razvitak jestc sam cugleski jezik, u kojoinu za pojedine pojmove imamo dva izražaja, jerian gcrmanskog, a cli-ugi francuskog porijekla. — 28. oktobra 1704. godino uiuro je u Oatosu čuveni englcski filosof Jolin Loekc („izg. Džon Lok“). — 28. oktobra 1856. godino roJjen jo u Zagrobu geolog i paleonlolog G o r j a n o v i ćKrambcrger« — 28. oktohra 1860. godine ušla j - udružcna francusko-eiigleska vojska u kitajsku prijostonicu Peking. U ugovorima sa Francuskom i Engleskom od 1842. i 18-14. gođine Ivilaj jc bio zagarantovao ovim dvjorna silarna sloboi no ispovijedanje hrišćanstva u „nebeskom carstvu“ i slobodnu trgovinu i nckoiiko pristaništa.. No pošto je Kitaj 1858. godinc povrijcdio to ngovoro (naroćilo je ometao izvoz afijona (opijuma) iz britan.skv Jmlijc, zbog čega je sukob, koji se izrodio iz toga i nazvat „opijumskim ratoiu“), francusko-engleska flota prodrijo u Pei-Ho i zauzc tvrdjavu Tjcn-Tsin. 1860. godine pieduz' šc F.nglezi i Francuzi nov pohod protiv Kitaja, ^otukošc Kitajcc kod Palikao-a (21. septcmbra 1860. godinc. fiancuski gencral Cousi nMonlau)>an, koji-jo za tu pobjedu dobio titulu grofa Palikao, potukao je sa 70fXI Francuzai Engleza, 50.000 Kilajaca) i na današnji dan (28. oktobra 1860. godine) udjoše u carsku prijestonieu IP/icking. Po liaredbi gencrala ( VtotiK i n M on t au b an a vraćena jc hiišćanstvu jcdna stara crkva, koju fe nekada bio dao podići kralj Louis XIV., a koju sii Kitajci bili prelvorili u svoj hrarn. Dobrovoljni prilog. Društvo Crvcnoga Krsta n c. i k. V. 0. G./S., primila je sa najvećom zahvalnošću 100 kruna od g-dje Lenke Paču, na dau dvogodišujice 25. o. m. da sc podijeli medju uevoljuima za pokoj duše njenoga supruga pok. Laze Paču,' biv. mhustra finansija. Traži se: Dobrivoje M. T a v r i ć, kolar iz Kraljcva, da se javi D r u š t v u C rven-oga Krsta u c. i k. VGG/S. u Bcogradu, Simina ul. 21, ili ako bi ko znao gdje se imenovaui nalazi. da to izvoli javiti gore ponicnutom društvn, sa pozivom na br. 18530. Vrfleme na Balkanu. 27. oktobra, 7 sati u jutro. Cijelo područje većinom vedro i bez oblaka.

Književne vijesti. Prefplata za izdanja „Matice Hrvatske". Prctplatnici za ovogodišuja vee oglašena izdanja „Matice Hrvatske“ s uplatoni od 7 K 50 fil. primaju sc u ureduištvu „Beogradskih Novfna“ ilj kod knjižara- S. B. C v i j a n o v i ć a, Novi zakladnici mogu položiti K 100 ili godišnje na obrokc 20 K, pa doblvaju sve Matičinc knjigc doživotno. Tko žcli doći što prije do knjiga, kojc će it novembru stići, nck se s pretplatom požuri. Mali liplatni- prinos uprpvo je ncznatau pretna vrijednosti i zuačenju knjiga. njih p e t na broju, pa se onc s pravom smatraju knjlžcvuim poklonom „Matice Hrvatske“. „Narodiia zaštjta“ ratuili ucmoćnika i siročadi- Izdajc zcmaljski odbor za lijcecnjo i naobrazbu hrvatsko slavonskih ratnili invalida u Zagrebu. Ncđavno smo primili oktobarski dvobroj ovih brižno urodjivanih invalidskih novina, u 16 velikili i punih stranica. Tu sc iznijenjuju korisni članci sa zahavnim štivom, a cijeli list dišo brigoiu i marom za one licsrctnikc, koji su ratom osakaćcni, ali će ipak nastojanjem i liječnika i svojih staratolja moći proilužili ra<l za sebc, i za svojo a i za domovinu svoju, koja ćo poslijo rala trobati radenika. U ovom 'SU đvobroju i opisi o tom, kako je istar;ska, dalmatinska i hercegovačka siročad

našla prošloga ijota zaštite u I-Irvatskoj, U kojoj su so ti mali pilići kao oko svoje majke okupili, nahranili i osnažili. Ti su opisi vrlo dirljivi, pa ćo ostati u svjetloj uspomeni još dugo nakon rata. Nilcad nijc sirotinja imala Ijepših novina, pa stoga „Narodnu zašlilu" prcporučamo svakomu milosrdnu čovjcku. Pretp'ata jo na pola godino 5 K, na četvrt 3 K, a šaIjc so upravi, Zagrcb, Markov trg 3.

Poslijednje brzojavrie vijesti. Austrijski večernji izvještaj. Kb. Bcč, 27. oktobra. Iz glavnog stana za ratnu štamp'u javljaju: Na jugozapadnom bojištu. i danas se znatno naprcđovalo. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Bcrlin, 27. oktobra. Zapadiio bojište: Front priicstoloiiasljcduika R u pprechta bavarskog: Francuzi su i Englozi tečajem jučcrcšnjega dana na bojištu u sred.ni flandrijskog lronta iznova izmijenili jako .silc, da iznude odluku bitke. Uspjeh je ostao na našoj strani. Neprijatcljske su sc đivizije uzaludno iskrvarile u našoj odbranbenoj zoni. Prije ncgo što ju pošao na napadaj ncprijatelj jo proli.v borbcnog područja upeiio pojačanu artiIjcrijsku vatru. Iza napred pomicanog vatrcnog oružja pošle su na napad neprijateljslce jurišne čete. Sjevemo od Bixchooto doprli ,r;u Francuzi do Blutcchocha, otkuda ih jo uaš protivnapad bacio natrag u granatuim lijevcima izriveno polje. Izmedju drama KlerkenPoclkapclle i željeznice Rouliers ■ Ypcrn prodiiali su najiiijed Engiczi u ponovljenim naJctima. j’oslijc borlje, lcojc sn kolebale čas na jednu čas na drugu stranu, a kojo su zapadno od Passchcndaelo bilc naročito ogorčene, morao so neprijatelj zadovoljiti sa malo poput granatnih lijcvaka izgradjcnih linija pred. svojim izlazišnim položajem« Odjcljeno od glavnog napada povcdc-no je naprijed višc ongleskih divizija protiv našcga fronla Bccelaere d> juzno od Glicluvelta. Ispočclka su prodrli u paezelhacški park i u C h e lu v e 11. No neprijatelj je brzo zatim snažnim prolivnapadom opet o d b ačon preko starc linijc. Djelimični rapadr potrajali su do u noć. Jaka vatra samo je proiazno popušiala. Četo iz sviii đijelova državc imadu časnoga učešća na za nas povoljaom svršetku borbenoga dana, Front njcmačkog prijestolonasljednika: U malo odsječaka kanala OiseAisnc poprimila jc topuička borba veću žcstinu. Neprijateljska pješadjja uveče je uzaluđno pokušavala, da na višo njjesta sjcvern« obale kanala tthvali.maha. U Champagni i naMaasi n višo se maha vntrcna djelatnost u vezi sa izvidjačkim [bod-bama pojačaia. Na istočnom bojišlu i na maćcdonskom frontu položaj ie neizmijcnjcn, Talijansko bojišfe: Pod osobnim vrhovnim vodsivoui Njegovog Apostolskog Velićanstva austrijskog cara i ugarskog kralja Karla pripreniljene su operaciie protiv glavne sile taiijanske vojskc sazrijevain uz sudjelovanje nesravnjive napadaćke sile njemačkih četa, koje su stupilc ii borbu rame uz rame sa svojom braćom u oružju na Soči, ii jedan veliki uspjeh. Druga je taliianska vojska potučena! Pogodovani lijepim vremenom uesuzdržijivo prodiru naprijed njemačke i austro-ugarske divizije preko visova i kroz doline, lomeći višestruki žiiavl iieprijateljski otpor. Šiljasto visinsko biio Monte Stola zauzeto je od c. i kr. 22. streljačke divizije; 1641 metar visoki, jako učvršćeni vrh Monte Majura pao je već 26. oktobra u 7 sati u jutro, 23 sata poslije početka našega napada kod Tolmina, a zauzeo ga jc vanrednom djelotvornom snagom poručnik Schuieber, koji je ovo jako t&. lijansko pograničuo uporište osvojio na jurlš sa četiri satnije gornje-šleskog pješadijskog puka broj 63. Iznad svake su hvaie velika borbeua djela i marševi četa, koje preko prcdnjih planina julskih Alpi bježe ka taiijanskoj nizini. Broj zarobljcnika povisio se na 60.00«, a broj zaplijenjenih topova na 450. Nepregledni ratni materijal mora se istoin skloniti iz zauzetih talijanskih položaja. U oba je posljednja datia oboreno 26 neprijateiiskiii letilica. Taiijanski sočauski front koleba do Vipave. Nat visoravni Krasa neprijatelj se još drži. Prvi zapovjcđiiik' glavnog stana pl. Lndendcrff. Njemački večernji izvještaj. Kb. Bcrlin, 27. oktobra. WoIffov ured javlja: U Flandriji žestoka topnička djelatnost. Na jugozapadnom rubu lioutlioulsterske šume mjcstne pješadijske borbc. Od kana’a Oisc—Aisne nema ničeg uovog. Na istoku nikakvih većih borbcnih djclatnosti. Na talijanskom frontu i danas smo lijepo napredovall. Broj zarobijentka od 60.000 povisio se za daIjih nekoliko hlljada, a broj zaplljenjenih topova na više od 500.

Protivaneksionistički ispadi u francuskoj komori, Go^or francuskog ministra za špol.jne poslove Barthou-a. (Naročiti brzojav „Bcogradsklh Novina' 1 ) Bern, 27. oktobra. U francuskoj komori pitao jc socljalista Montiet novog ministra za spoljne poslovc Barthoua, da li namjcrava produžiti Ribotovu spoljnu poliliku ili poći za novim inislima, daljc da li drži,' da jc došao čas da se pltanjc n pravu, pravičnosti i dobru naroda konačno đovede u sklad s viadinim zaključcima i tako priprcmi pnt od sviii željcnom udruženju uaroda, šta so može postići samo umjcrenošću nacijonalističkili zahtjeva. Njemački Reichstag nije s nepravom upozorio na dvolifnos‘ sporazumnih ratnih ciljeva. Kad je Monnet spočitnuo Barthou-u neke nic< gove greške nastala jc u dvorani divIja btika. Konačito jc Monnct upilac Barihou-a ponovno, da li je aneksi- 1 onista ili ne, i zaključio. da Je promjena opšteg položaja nastupila tt toliko, što je Njemačka saopštila papi. đa srcđišnje države prihvaćaju vrhovni obrauički sud. Stoga je dužnost francaskiii državnika prema tomc otvoreno zauzeti svoje stajalište. (Velrko ođobravanje na lijevici). Doslijc toga uzco je riječ Barthou i izmedju ostaloga izjavio, da bi bio kukavičluk u Gvora kritčnom momentu ostaviti Rtisiju. Vladi je j>otrebno povjerenje kontcre za prctstojeću konferenciju sporazumnih sila, kojoj ćc pribivati i Atncrikn, a koja će biti možđa najvažnija od svlju dosađanjih. Radi se o tom, đa se suzbije žestoka diplomatska ofenzlva središnjih vlasti. Ova je jedva manjfc važna od podmorničkoga rata, koji se, ako vcć nije postao životnim pitanjen. za sporazumne silc mora ipak trajno ozbiijno posmatrati. Najzad jo Barihou izjavio, ila ge Francuska nc- rnože ođreći Elsas-Lotaringijo i opron'gnuo glasine, kao da Francuska osim ovih zemalja traži još kakva druga podrućja. Ministar Thomas odobrava Barlhou-ovc tiječi o ponnoći Rnsiji, ali žaJi, što izvjesni njegovi shrvovi nose imperijaiisfički značaj. Mi želimo sa naoružanim mirom konačno obracnnali. 8 toga su izjave ministrove neda voljne. (Bnmo odobravanje na lijevicil Ostavka talijanske vlade. Ivb. Lugano, 27. oktobra. Talijanski ministai-ski savjet zakijučio je juče prije pođnc predati ostavku i taj je fjvoj zakijučak brzojj(avao saopžtio kralju u giavni stan. Ratno stanje izmedju Braziiije i Njemačke. Kb. London, 27. oktofjra. • Reutcr saznaje, da je u blizini španske obale torpcdovan brazilijanski parni Lirod X a v a o. Brazilijauskr je predsjediiik izjavio, da jc Njcntačka titne Braziliju silom stavila u ratno stanje. Nova potapljanja. Kb. Bcrlirt. 27. okiobra. W o 1 f f o v tircd javlja, da srt podmontice u zabraujenom područjtt oko Engleske i opet potopile 5 parnib 'nrodova i 1 jedrenjak. Ispražnjivanje Petrograda. Kb, Amsterdam, 27. oktobia. Reuter javlja iz Petrograda, da je vlada započela sa ispražnj’vanjetn glavncga grada«

Pudpomaže rtii^Si^.^MA'TTONKv^ (GIESSHUBLERj \ČISTA PRtRODNA ALKAUČNA J Heinrich Nattoni d. d. Bec i Karlsbad. Glavno skladište za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Mllana ulica 87.

EHSP02ITUM PEiTAHSKE-OGARSHE KOMERCIALNE BANKE U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOL A PETROLEJA I ŽPIRITA Bavi se sviina bankarskini poslovima, pošiljkama novaca iz AuslroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne državc. Specijalno odjelenje za šiijanje novaca ratnlm zarobljenicima I interniranima. Prima uloge I obavlja mljenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zasebno odjelenje zo robu za sve vrste trgov. posiovo. n Osnovna glavnica I prlčuve ri J 1 232,000.000 Krunn. 1 |