Beogradske novine

Broj 308.

Pefek

BEOGRADSKE NOVINE

9. novembra 1917.

Sfrana

Bogoljub, Cuvar prage; Stanojević Miloš, čuvar pruge; Slevanović Kovan, čuvar prage; Stefanović Mirko, konduktcr; Stojadinović Vojislav, čuvar pruge; Stojadinović Živan, čuvar pruge; Stojanović Lazar, Cuvar pruge; Stojanović Milutin, 'čuvar pruge; Stojanović Rista, ložač; Stojilović Jovan, čuvar prage; Stojković Jovan, ložač; Stojković Obrad, skretnićar iz Ralje; Stojković Svetozar, čuvai pruge; Stošić Jovan, čuvar prage; Stošić Krsta. čuvar prage; Tasić Cvetan, čuvar nruge; Tejić Vojislav, kočničar; Varagić Radojko, kočničar; Vučković Nikola, skrefničar, Djurind; Vukić Nikola, kočničar; Žarković Budimir, čuvar pruge; Živić Gjura, skretničar iz Rakovice; Živković Andrija, čuvar prUge; Živković Ljubomir, kočničar iz Negotina udova Jelica; Živković Stojan, Čuvar pruge; Oni koji se nalaze u unutrašnjosti zemlje, neka jave tačnu ađresu, gdje da im se novac pošije, a Pejović Jovan, kočničar i Tejić Vojislav, kočničar, neka pošlju još i punomoćije, ovjereno opštinekom ili državnom vlašću, kako bi lm se novac mogao iz banke podići i poslati. III. g. Gjorgju Kojiću, nčit., Kr. Milutina 68: G. Marija Petrović, učit. iz Grocke IV. g. Svetozara Zivkoviću, učit’., Stj'ška ul. 9: Milosava M. Lazarević, učit.; Mirko Mitrović, učit. u penz. Grad i okolica. Dncvni kalendar. D a n a s jc petak 9. novcmbra, po starom 27. oktobra. — Rimokatolici: Teođor m : pravoslavni: Mučenik Nestor. Casnička i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvorcno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Bcogradski orfeum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Početak predstavc kao obfčno u 8'30 sati uveče. Kinematografi: Vojni kinouKralja Milana ulici 56 (Kotoseum): U 3,4'451 6'30 s. posiije podne predstave za gradjanstvo. C. i kr. gradjanskl kino na Terazijama broj 27 (Paris): U 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. Noćna služb a u 1 j e kar n a m a : U sedmici od 4. do uključivo 10. novembra obavljaće noćnu službti u Beogradu ove ijekarne: Kuš aković, Knežev Spomenik 2; S e k u 11 ć, Takovska uiica 3, i P r o 11 ć Kralja Milana ul. br. 87. Rcd vožnje parobrodom iz Beograda u ćemun: 7. 8, 9, 10, 11 i 12 sati prlje pođne; 2, 3,4, 6, 6, 7 i 8 sati poslije codne. fz Zemu n a za Bc ograd : 6'30, 7'30, 8‘30, 9'30, 10-30 i 11'30 pr. podne; 1-30, 2-30, 3-30 4'30, 5-30, 6.30 1 7 - 30 posi. podne. — Jz Zemuna u Pancsovu: u6 sati ujutio 1 u 12 satl u podne — Iz Pancsove u Zemun: U 8-30 sati prije podnc i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsove I gbratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj S a b a c—S m e d e r e v o. Poiazak iz Beograda za Sabac: srijeđom 1 subotom u 7'30sati u jutro; iz Sapca za Beograd: četvitkom i nedjeljom u 7s. u jutro; iz Beograda za Smedercvo: četvrtkom i nedjeljom u 3 sata poslije podne; iz Smedcreva za Beograd: utorkom I petkom u 8 sati u jutro. — Brodarskl saobraćaj izmedju Beograda 1 Budimpešte: Brod iz Beograda za Budimpeštu kreee svakoga dana u 5 satl izjutra; brod sttže u Budimpeštu drugoga dana u 5'30 sata posllje podnc. — iz Budimpešte za Beograd krcće brod svakoga dana u 8 sati prijepodne; u Beogradstiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podne. Brodarski saobraćaj lzmedju Z e m u n a i Szegcda: Odlazak iz Zemuna prema Titelu, Szegedu: U ponedjeljak i čctvrfak u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged: U utorak i petak u 1 sat poslije podne. Odlazak iz Szegeda prema Titelu i Zemunu: U srijedu i nedjeiju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zemun: U srijedu i nedjelju u 6 40 sati uvcče. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odiazak iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga ponedjeljka, artjede i subote. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslije pođne. Iz Oršove u Zemun i Beograd svake nedjelje, utorka i čctvrtka, odlazak iz Oršove u 5 satl izjutra, đolazak u Beograd u 8 30 sati u večer. Botanička bašta. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolnlcama: U botnlci .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U boinicl ,,Brilun“: od 9-30 — 12 sall prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i neđjciju od 1—3 poslije podne. Vojno parno toplokupatilo uCarDusanovojulici. — I. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnlm dantma od 7 sati prije podne do 5 satl postije podne, a nedjeljom i prazniclma od 7 sati prije podne do 12>/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl prlje podnc do 5 sall poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podne do 12>/ 2 sati u podne. — 2. Parno kupatllo za časnike j njima ravne činovnlke otvoreno je uiorkom, srijcdom, petkom i subotom od 7 aatl prlje podne do 5 satl poslije podne, llom i praznlclma od 7 sati prije ne do 12 1 /. satl u podne. — 2 a graIjane muskogpolaotvorcnojcparno kupatilo ponedjeljkom i čelvrtkom (ako u te dane nc pada kakav pr.iznik) od 9 sati

te dane ne pada kakav praznik) oa u sati prije podne do 5 sati poslije podne. — Casnicima I njlma ravnim činovnicima stoje olju da se služe parnim kupatilom | u odredjeue za gradjanstco fponedjcijI čctvrtkom). Biagsjna *e zatvara rad-

njlma iia volju dane odi kom I čctvrtkom). Biags nim danima u 12>/ a uji, nicima u 12 satl u

a nedjeljom I prazne. Istorljski kalendar. Na današnji dan, 9. novembra (po republikanskom kalendara 18. b ruIn aire a VII. godine republike) 1799. godine započeo je Napoleon kao general Bonaparte sudbonosni državni udar, koji mu je prokrčio put ka prijestola. Toga dana gornji dom („savjet starih") do« nio je odluku, da se parlamenat premje. sti u St. Clouđ, a povjerio je izvršenje te odluke Bonaparti, koga su pobjede u Italiji i Egiptu bile načinile narodnim ljubimcem. Kada su se sutra đan oba doma („savjet starih“ i „savjet pet stotina“) sastala u St. Clond-u, general Bonaparte, koji je za svojo namjere već bio pridobio „savjet starih“ udjo u đvorana „savjeta pet stotina" i k'ao da nlŠta hije ni bi!o, predioži ovome p:o i j nu ustava. Medju poslanieima nastade sirahovito ogorčenje protivu generala, koji so usuđio na lakav koralc. Sa svijn strana začuše se uzvici „Stavite ga izvan za.kona!“, „Pod sud izđajnika!“ Bonaparle, koji je blijed kao krpa, ali otllučan stajao nasred dvorane, uvide, da od ovoga časa zavisi njegov život i njegova budućnost, te se odluči i na posljednji korak: na njegov mig grunuše u đvoranu dvije čefe grenadira sa nožem na pušci, fccji os!obodiše svoga generala i rasljeraše poslanike. Odniah zatim saslade se ,,savjet starih“, kojemu se pridražiše nekoliko članova „savjeta pet stotina“, naklonjenili Bonapartu i tu bude ođlučena promjena ustava. Na čclo držav'nc izvršne vlasti postavljena su trojica konsula: general B o n a p a r t e (sa nazivom ,.prvog konsula“, koji je u stvari imao svu vlast, dob su ona djuga dvojica višc ili manje bili figure), Sieyes (nekadanji sv r eštenik) i Roger-Ducos. Ov r a trojica đobiše mandat, ,,da vasposlave red u svima granama državne uprave, da se slaraju o unutrašnjera mira u državi i đa Francuskoj obezbijede častan mir pretoa spoljnira neprijateljima“. Kao što je poznato, Bonaparte je na tom položaju ubrzo postao samođržao Francuske, da bi se najzad 1804. godine pod imenoui Napoleona I. proglasio carem Francuza. Momenat, kada Bonapartini grenadiri prodira u đvorami „savjeta pet stolina" ovjekovječen je čuvenom slikom. — 9. novembra 1818. godine rodjen je u O r e 1 j u slavni raski pisac Ivan Sergjejevič Turgenjev. Porijeklom iz sfare plemićske porodice, stckao je Turgenjev U roditeljskom domu viio brižljivo vaspitanje, naučivši rano više stranih jezika, naročito njemački i francuski. Vrlo mlad došao jenamoskovskiuniverzitet, sa kojega je docnije prešao na petrogradski. Svršivši u Petrogradu fakultef, nastavio je studije u Njemačkoj. Pošto je neko vrije* me Lio u ruskoj državnoj službi, otišao je opet u inostranstvo. 1843. goćliue pojavi se njegov spjev ,,P a r a s a“, a 1850. godine čuveni „Lovćevi z'apisi“ (uaj noviji prijevođ u izđanju „Srp. knjizevne zadruge"). Nasljedivši 1850. godine srnrću svoje majke veliko irnanje, dao je stvamoga dokaza o svojoj plemenitosli, proglasivši seljake naslanjene na njemu slobodnim. Od 1855. godine živio je najviše u inoslranstvu, poglavito u Francuskoj, odakle je navr aćao u Jfoskv'u, dok je ljeto često probavljao na svome imanju S p a s k o j u. Peilesetili godina pojaviše se njegova remek-djela „Rudj'in“ (prijevorl u izdanju „Srp. Knjiž. Zadruge“), „Faust“ (oba 185b. godine), ,,Prva ljubav“ (1800. godine). „Očevi i sinovi“ (1862.). Od bezbrojnih manjih Turgenjevljevih stvari pominjemo samo primjera radi ove: „B r i g a d i r“, „J a dn i c a“ („Nješčastl ji vaja‘ *), S l e p s k i kralj Lir“ (Posljeduji prijevod izašao za vrijeme rata) itd. Turgcnjev je kod Srba i Hrvata vrlo nmogo prevođjen i veoma rado čitan i česlo prevodjen. 9. novembra 1870. godine bila se u toku njemačko-francuskog rata krvava biLk’a pred Coulmiers-om Idizu Orleansa. U toj je francuski general Aurelles de P a 1 a d i n e s najiao sa brojno nad moćnom vojskom bavarskog generala von. derTanna, koji je bio prinudjcn da privremeno napusti Orleans, ali ga je uskoro za tiin povfa,lio. Istoga, dana kapitulirala je (vrdjava Verdun (ioliko pominjana u sadnšnjem ratu). — 9. noveinbra 1880. godine postraidfto je od zemljotresa grad Zagreb, koji se brzo podigao od posljedica te nedaće, tako da je danas lijepo i modemo uredjen grad. 9. novernbra 1890. g<xline umro je komponista Cesar Augusle Franck. Nove prodavnice životnih namirnica. Kao što snlo javili opŠtina građa Beograda, da bi snabdijevala. gradjanslvo na što' lajcši i brži način životnim namiriiicama i sa što većim brojem istih odlučila je, da otvori jedan veći broj prodavjiica, tako đa poveća broj islib od 8 na 15, to jest da svaki reon jima svoju zasebnu prodavnicu, u kojoj će se u buduće moći dobiti pored braSna, i Šećer, 6b, luk'. kronjpir, pasuJj i eventualno dru ge životne namirnice. U tom eilju opštiua je otvorila joS je daa broj prodavnica, tako da danas ima 15 prodavnica životnih pRmimica, to jest svaki reon itna svoju prodavnicu «.

Svaka prodavnica nosi broj reona, kome pripada, tako: Prodavnica životnih namimica f. reona nalazi se u Avalskoj ulici. Prodavnica životuih namiraica II. re oha nalazi se U kafani „V r a n j e“ u B aba Višnjimoj ulici. Prodavnica životnih namirnica III. reona nalazi se u kafam ,,S u m a d i j i“ u Kralj Milanovoj ulici broj 101. Prođavnica živofnih namimica IV. reona nalazi se u Miloša Velikog u1 i c i broj 30. •Prodavidca životnib namimica V. reona nalazi se u ulici Kosmajskoj Prođavinca životnih namimica VI. reona nalazi se u Jevremovoj ulici broj 27. Prođavni a životnjh nandmica VII. reona nalazi se u Skenđerbegovoj ulici broj 31. Prodavnica životuih namiridca VIII. reona nalazi se u Vidin skoj ulici 3. Prođavnica životuih namirnica IX. reonanalazi seuVidinskojul. br. 86 Prođavnica životidli namimica X. reona naJazi se u Bitoljskoj ulici broj 11. Prodavnica životnih nainirnica XI. reona nalazi se u Bitoljskoj ulici b r o j 103. Prodavnica živofnih namimica XII. reona nalazi se u Kralja Aleksandra u 1 i(U broj 81. Prodavnica životnih namimica XIII. reona nalazi se u Ratarskoj (Stara Vojvodjanska) ulici broj 191. Prođavnica životrdh namimica XIV, reona nalazi se u Dragačevslcoj u1 i c i b r o j 25. Prodavidca životnili nainirnica XV. reona nalazi se u M a j d a n s k o j u 1 i c i broj 7 — Stari Senjak. Prodavnica živofnili namirnica XVa reona za Cukaricu nalazi se na Cuk ari ci. Uinrla. Ljubica Miroslava Pelnarža, apotokara, u odšustvu oca i muža, javlja srodnicima i prijateljima, da je njena dobra i draga majka J e 1 e n a dr. J o v. P e 1 n a r ž a u m r I a u S o1 u n u. Mitrovica na Kosovu, oktobra 1917. Prikuplianje melala. C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-grad izđalo je objavu o prikupljanju kvaka sa vrata i prozord mesinganih i baJianiih, o čem je javIjeno još u avgustu o. g. Kvake će biti zamijeojene istiin takvima od gvožđja. Očekuje se, da-'stanovmštvo ovom postupku vlasii neće činiti poteškoća, I da neće nikakve predmete sakrivati. Oni, koji budu postupali protiv odredćiba, biće kažnjeni zatvorom do šesf mjeseci i globom od K 2000.'—. Bioskop za gradjanstvo. Bioskop „Koloseum", koji je do sada davao predstave za ^giadjanstvo utorkom i pelkom po dvije predstnve poslije podne, olpočeo je od sada davati za građjanstv© svakog utorka i petka po tri prcdfitave i lo: Prva potinje u 3 sata druga u 4.45 sati poslije podne, a treća u 6Vj sat.i u veče. Na sve predstave gradjanstvo fma pristupa. Vijesti iz unutrašnjosti. Proslava imendana Njegovog Veličanstva u Mitrovici n/K. Pišu nam iz Mitrovic«: Imendan Njegovog Veličanstvft proslavljen je ovdje veoma svečano. U pređvečerje ovog dana varoš je bila osvijetljena i nakićeua sa bezbroj zastavica. U 8 sati ujutru 4. novembra odsluženo je u doiini Sitnice svečano bogosluženje u prisustvu četa, vojnilr časuika i činovnika. U gradskoj džamiji jzmoljena je la kodjo molitva za Njegovo Veličanstvo u prisusUra geneialmajora pl. Globočnik. a, njegove pratnje i predstavnika gradjanslcili vlasti. Kod ručka, koji je dat u poč;ist dana, bilo je i. nekoliko zastupnika savezne turske države, a generabnajor pl. Globočnik održao je ljjepu zđravicU caru i kialju na koju bu prisutrii odgovorili trokratnim ,,živio!“ Pazarni dan ii Palanci. Prema jednom službenom naredjenju nadležne komandei pazanii đan u PaI an ci biće od sad nedjeIjom u mjesto subotom kao do sada. Premještanje poštanske stanice sa Sopota u Raljn. Na dati 26. oktobra premještena je poštanska staaiica li. kl. sa Sopota u Ralju. Nova poštanska stanica, koja će nositi službeni naziv „Ralja (beogradski okrug)“, obavljaće poštansku službu za sada u istoni obimu kao dasadanja poštanska slanica na Sopotu. Uhvaćen zločinac. Milar Jovanović iz Vujnovače okruga valjevekog izvišio je kradju i kad je primjetio, da mU se ušlo u trag, on je počeo da se krije od vlasti. Ova ga ie ipak 26. pr. mj. pronašla i predala suau na obu du.

Prema anzeigera“ sa švedske grani( trupc ruskog sjevernog fronta izjavile

RusUa na raskršću (Najnovlje viJestL) VIJESTI SE O POBJEDI REVOLUCIJONARNIH DEMOKRATA POTVR* DJUJU. — KERJENSKOVA VLADA ZBACENA. JEDAN DIO MINISTARA UAPŠEN. — NOVA REVOLUCIJONARNA VLADA ZA BEZUSLOVNO OKONCANJE RATA I PRIMIRJE. Kb. Berlin, 8. novcmbra. jednoj vijesti ,,L o k a lce, ,’ne su se za petrogradski radnički savjet,- 1 te se r.alaze na putu za Pctrograd.- 1 .Vojnici, koji su odani savjetu, zaposjeli su municijone tvornice u viborškom predgradju. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novlna") Stockholm, 8. novembra.\ Petrogradska brzojavna agencijai javlja: Vojnički odbor radničkog i vojničkog savjeta prekinuo je zbog voiničkili mjera petrogradskog vojtiog guvernera pregovore u svrhu mirnog riješcnja spora, i naložio trupatna. d a' se više ne pokoravaju vladinim naredjenjima. Po vladinom naredjcnju razoreno je pet mosto\/a' preko Neve, koji spajaju centar varoši sa radničkom četvrti. Vladi odane četef stražare gradom. Dok je ruska viada na usta Tereščenka jasno desavouira* ia mirovni program ,,sovjeta“, j ed a n a e s t j e v e 1 i k i h o r g a n ! z acija saglasno zaključilo, da m i r o v n a d i r e k t i v a ,,s o v j e t a“ i m a d e v a ž i t i k a o s 1 u ž h e n f m i r o v n i prograra r u s k e r ep u b 1 i k e. Za ovaj su zaključak me* dju ostalim glasovali: odbor sjevcrn o g f r o n t a, rumunjski f r o 11 f, odbor baltičke flote, crnom o r s k e f 1 o t e i odbor p e t r o gradskogodbora. Po vladinom naredjenju morao je ministar vojni o s t a v i t i P e t r o g r a d i poči u samostan na ladoškom jezeru.

Kb. Petrograd, 8. novembra. PetTOgradska brzojavna ageucija javlja u 9 sati 25 časaka uveče službeno: Prošli Je dan u opštem položaju glavnoga grada, gdje maksimalističkl pokret svakim satom vidno napreduje. doveo je do važnili promjena bez ikakvih nemira. U 5 sati poslije podue obJavio Je revolucijonarni vojnički odbor ,,sovjeta“ proklamaciju, kojom saopštava. da je blagodareći narodnoi saradnji uspjeio izvesti državni udar bez profijevauja krvi. Petrograd se nalazi u rukama savjeta. Proklamacija dalje javlja, da će nova državna uprava smjesta predloži11 p r a v e d n i m i r, seljacima povratiti zemljište I sazvati ustavotvornu skupštinu. Kb. Petrograd, 8. novembra. Petrogradska brzojavna agencija jarlja službeno u II sati 40 časaka: Izaslanici su triju u Petrogradu stacijoniranih liozačkih pukova izjavili, da lie će slušati privremene viade i da ne će Istupati protiv savjeta. Oni su Ipak sprenuii osigurati javui poredak. PosIije podne držao je savjet vanrednu sjcdniciij u kojoj je predsjednik T r o ckij izjavio, da privremena v I ada više ne postoji. Jedan ie dio ministara uapšen, savjet republike raspušteii. Lenin, burno pozdravijen, održao je govor, u kojem je istaknuo ova tri giavna problema demokracije: 1. Neodložno okončanje rata, u koju će svrhu nova državna uprava zaraćenima predložlti primirje; 2. Predaja zemijišta seijacima; 3. Oporavljanje privrednili prilika. Na to je zakijučeno, da se ovi problemi što je mogućc brže i oživot v o r e. Na kraju sjednice stigla je izjava miniinalističke socijaljio-demokratske stranke u ,,sovjetu“, u kojem ta stranka javlja, da ue odobrava državni udar i da istupa iz ,,sovjeta“. Kb. Stockliolm, 8. novembra. ,,S t o c k h’ o 1 m T i d n I n g e n“ Javljaju iz Haparande: Željeznička je veza izmedju Petrograda i Finske p r e k i n u t a.

(Naročiti brzojav „Beogradslcib Novina“) Kopenliagen, 8. novemhra. , Prema vijestima iz Pefrograda, buISnuo je u glavnom gradu gradjanski rat. Po ulicama su podignute barikaide. Došlo je do krvavih sukoba izmedju toase narođa i čefa. Ustanak je u pUnom jeku. Maksimalistički pok r e t n a p r e d u j e s i 1 n o m b r z i u o m.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. , , Kb. Beriin, 8. novembra. Zapaduo bojište: Front prUestoionasljednika R u pprecbta bavarskog: Na f 1 andri jskotn fronlu neprija fe’ij nije ponovio svojili napada. Topnička je djektnost ostala živa, te se pojačaJa naročito protiv odsjeka Y s e r i i kod P aschendael e. Grad Dixmuiden ležao je pod žestokom valrom. Sjeverno od Poelkapeile i kod Armentieresa odbiiena su engleska izvidjačka odjeleuja. Front njemačkog prijestolonasijednika: U aillettskoj dolini privedeni sli iz uspješnih predpoložajnih borbi fiaucUski zarobljenici. Front vojvode Albrecina uurttemberškog: U Sundgau-u uzdigla se već oil nekoliko dana živalma topnička djelatnost s obiju strana rajnsko-rhonskog prakopa do najveće žestine. Francuske jurišne čete pošie su poslije poduc sjeverno i južno’ od kanala na. napad. Kod Ammerzu eihera neprijatel] je odbačen, Zapađno od Heidweilera ostali su naprijed pomakhuti dijelovi ro va u njegovim rukama. Uveče su se ovdje ponovni franciiski napadi sknnili uz velike njihove guhilke. Od 3. novembra izgUbio je neprijatelj u vazdušnim borbaina i odbranbenom vatrom sa kopna 24 ielilice. Poračnik Westhoff izvojevao jc svoju 24. i 25. vazdušnu pobjeđu. Istočno bojište: Kod B r o d y-a i na M o 1 d a v i oživjela je od vremena na vrijemo topnička vatra. Maćedonsko bojište: U zavijutku Crne Reke ponovo je ojačala topnička djelatnost, Taiijansko bojište: Naša odjelenja, koja prodiru Iz plauinskih drumova, slomila su otpor

neprijateljskih zalaznica. Neprijateljir, koji se još držao ua srednjem T a g 1 i a ni e n t u, izmedju T o I ni e z z a i G e m o ii e te na stalnim utvrdjenjima Monte San Simeona, naše su napadačke kolone svojom zaobilaznonr akcijoin ođsjcklc odstupnicu. Do sada se moraio predati 17.000 Talijana (medju njima 1 general) sa 80 topova. U uizini su se uzduž rijeke Livenze razvlie borbe. U svježem naletu izntfdiie su sebi njemačke I austro-ugarskc divizije u prkos razoreuih mostova prijelaz preko rijeke i odbacile neprijateIja unatrag preuia zapadu. Ukupni brof zarobljenika poskočio je na preko 250.000, a plijen se na topovima povisio ii a više od 2300. Prvi zapovjeđnik giavnog sfana pl. Ludenđorff.

Austro-ugarski večernji izvještaj. Kb. Beč, 8. novembiu. Iz glavnog slana za ralnu štarnpu javljaju: Borbe u veuecijan <ko j n,iziniteku p o v o 1 j n o.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 8. novembnr. Wolffov ured javfja: U Flandriji pojačana topnička djelantost ko l Dixniuiđena i Paschendaele. U 11 a 1 ijinapredujuče borbe u pIan inam a i u n i z i n i.

Njemačka flota pred Helsingforsom. Kb. Stockliolm, 8. novembra. i,Stockholm Tidningen“ javijaju iz Haparande: Jedan dio nje toačke istočnomorske flote s : oji pred Helsingforsoto.

m

'!