Beogradske novine

Strana 2 .

Sub'ota - ' BEOGRADSKE NOVINE 17. novembra 1917.

Broj 316. <

Engleskl admiralitet rekvirlra ruske brodove. (Naročiti brzolav „Beogradskih Novlna") Frankfurt, 16. noveinbra. „Frankfurter Zeilung" jivlj'a Iz Slockholma: Kako „Novjija Žiznj“ javlja engleski ađmiralitet je, bez prelhodnog pitanja brodara, rekvirirao 13 brođova ruske đobrovo’jne flole, koja je do sad prenašala ratni mateiijal iz Amerike u Arhangelsk. Ovoj vijesti list dodaje: Prema ponaSanju, koje su engleski kapetani ukazali niskim mornarima, može se zak južiti, kako će oni biti primljeni u Engleskoj. Godišnjica smrti cara i kralja Franje Josipa I. Kb. Beč, 16. novembra. Povodom godišnjice smrti Njegova fVelieanstva cara i kralja Franje Jo6ipa I. održaće se 21. o. mj. prije podne svečano podušje.

Ministarska kriza u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 16. novembra. U opste se misli, đa se uzrok minfistarsko krize nalazi u nezadovoljst\m sa Kinutamjom politikom vlade. Ko će r.aBlijediti Paimevea, u ovom je trenutku teško reći. Mnogo segovorfo miniptarstvu Brian'da. Ali se opazaju f uticaji, koji bi žclili, da na upravu cloIdje kabinet Clemenceaua. Medjutim no postoje etvame pretpostavke, 'da je licno peprijatcljstvo izmedju njega i Poincai'ca otklonjeno. Kad hi taj slučaj postojao, ionda bi bila otvorena vrata jednom nacijonalnom koncentracionom kabine'u. U hođnicima komore danas poslije podne 60 govorilo da su najozbiljniji kamliđati ea ministra predsjednika Clemenceau, Viiviani, Barthou, Pam i Briand. Vjerovatno 5đa ćo se večeras znati inre one ličnosti, kojoj će biti povjeren .sastav novog kabiPeta, Novo Cieineiiceati-ovo niinistarstvo. Kb. Paris, 16. novembra. „Ilavas" javlja: Clemenceau jc preuzeo dužnost, da obrazuje ik a b i n e t.

Uzdrman položaj Lloyda George-a. (Naročitl brzojav „Beogradskth Novina") PtoUcrdam, 16. novembra. Parlamentarni izvjestilac N i c b o 1ton plšc u „Daily News“u: Govor Lloyda Georgea u Parisu ttvorio je vrlo ozbiljan polijtički položaj. Prije svega su kongcrvativni članovi kabineia, i to skoro evi, jako ogorčeni, što im Lloyd George nijo prethodno saopštio sadržinu svog govora. Sve kad bi govor i odobrili, šlo pvakako ne bi bio slučaj, smatrali bi kao načelno pitanje, da takav govor treba idržati u Eugleskoj a ne u Parisu. Konservativna stranka u đonjem doInU je većim dijelom protivna izjavama Lloyda George-a. Šta više, ona taj govor loznačuje kao njemačko prijateljsku propagandu. Prema dragom brzojavu „Rott erdamschen Couranta" može se šta .više računati i sa političkom k r i z o m, Parlamentami saradnik „Daily Telegrapha“ izjavljuje, da u hodnicima iđonjeg doma vlnda velika uzrajanost zbog teškoća, koje su postale tim političkim položajem. Mnogi su parlamentarci mišljenja, da je Lloyd George trebao svoj govor da drži u donjem domu, l to u tajnoj sjeđnici. Listovi izjavljuju, da je Lloyd George vrlo ozbiijoim tonorn govo-

za srpski jezikipravopi s“. Dok se Vuk kao samouk protiv svojih protivnika naučnika mogao braniti samo prirodnom logikom stvarl, razlozima zdravog razuma, upućujući na ukupan narod kao neumitnog svjeUoka, to ib je Daničić pobijao njihovim vlastitim oružjem — strogo naučnim, filološkim raziozima. Vele, da Je poslije Svetiča najveći protivnik Vukov, dT. Jovan S t e j i ć, pročitavši „Rat za srpski jezik i pravopis" uzvtknuo: „Ovako još uije pisao nijedaai Srbin!“. 1850. god. izdao je knjižicu, u kojoj se okrenuo protiv drugog jednog Viikovog protivnika, Vasilija Lazlća, a 1864. god. najzad je konačno pobio sav filološko-polemički rad Miloša Svetića. No ovo je sve n e g a t i v a n, polemički rad. Svoj pozitlv'ni rad pak započeo je Daničić 1850. god. ,,M alom srpskom gramatikoin“, a idućib godina obradjivao je sistematskl sve pojedlne dijelove njene. Kao prvi dio toga rada izašlo je djelo „0 srpskim akcentima". Docnije je nastavio rad u „Olasniku Srp. učenog društva“ i u ,,Radu“ Jugoslovenske Akademije. Kao drugi dio svojc vellke gramatlke izdao je 1876. god. u Beogradu, a 1877. god. u Zagrebu djelo „0 osnovima i korenima srpskog jezika“. Trećl dio predstavlja djelo o obllcima (1863. god.) 1 Istorija o b 1 i k a (1874. god.), a četvrtim se Rijelom može amatrati ,,S r p s k a aict a k s a“, koja je prvi put izalla jok 1858. god. i koja bc može gmatrab prvim i najvećim poulom ov« rrste kod Srba. No DauiČić se nije zađržao aa toj vreti

rio, koji se jako razlikuje od njegovog ranijeg držanja. (Naročit! brzojav „Beogradskih Novina“) Haag, 16. novembra. Prema posljednjun vijestima, lcoje sU | cvamo stigle i kcje kazuju da je cio ! dosadanji'sklop sporazumne polit : ke uzdnnan, nagi.ije se mišljenju, da još nije izbila kriza u liberalnoj politici, da naproiiv vjerovatnoća više govori o tome, da će Asquitli ponovo ući u kabinet i da će Lloyd George ostati na upravi. ; Odstupanje Painlevea je prije posredno jačanje Lloyda Georgea nego li slablje’ nje njegovog položaja. Londonski dopisnik ,,Mancbester Guardian“a mi| sli, da će Robertsoiv i Haig možda zaprijetiLi svojom ostavkom u savjetu vojske, ali sve i kad bi se dogodilo, vlada bi ipak ostala pri svojoj politici. (Naročiti brzojav .Btovradskih Novina") Amsterdam, 16. novembra. ,,A 1 g e m e e n H a n d e 1 s b 1 a đ“ javlja iz Londona: Pariski govor Lloyđa George-a izazvao je u parlamentu i u sidm ostalim krugovima vebko iznenadjenje. Ministar pređsjeđnik, koji se sad nalazi u Londonu, prisustvovaće sutrašnjoj sjeđnici u donjem domu i vjerovatno će dati svmju izjavu.

(Naročiti brzoiav „Bcozraciskili Novina")

Rotterđam, 16. liovembra. „Morningpost" piše, da ratni savjet sporazumnih sila, koji je u planu Lloyda Georgea, neće imati n i o n o j e d i n s t v o n i o n u s i 1 u, kojom raspolaže Hindenb u r g. Od sada će i na polju vodjenja rata biti gornji i donji dom. Donji dom rnoraće da anulira pregovore od Rapalie. Ofenziua prstiv Ifalile. U širokcm fronlu prema ]ugu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ratni stan za štampu, 16. novembra. Dok na donjem toku rijeke Piave [ saveznici pod zaštilom svog topništva | vrše potrebne pripreme za prijelajz i da; ija velika preduzeća, dovršuju bočne vojske iz istočnog Tirola i Koruške u planinama svoj rad prečišćavanja. U istočn o m T i r o 1 u n e m a v i š e n e p r i j at e 1 j a, zapor Brente kod Primolana zajedno s visinskiin utvrdjenjima, koji njinie vlađaju, sasvimjeotvoren, veza našili boračkiii snaga na gornjoj Piave i đolini Brente kao i visoravne „Sedam opšlina" jo uspostavljena. Te boračke snage pod jakom zaštitorn kreću' se naprijed. u prostora „Seđam opština“ fciroldm frontom prema jugu, a u tome kretaivju lm je dobro došla nova mreža puteva, koju su Taiijani U toku rata sagradiii. Koliko je materijala neprijatelj izgubio u tim planinskim predjelima, može se približno ocijeniti, kad Be kaže, da je za prenos materijala koji je samo na Ivrnu uzidan bio, naša posada piedvidila vrijeme od tri mjcseca. U ti'enutku, kad su prethodnice našib bočnib četa u prostora sjeverno Bassana piispjele na ivicu ravnice, za Talijane se pouovio položaj, koji ili je u svoje vrijeme primorao bio da napuste front Tagliarnenta. Pouiočnc čcte u pričuvi. (Naročitt brzojav „Beograđsidh Novina’*) Ztiricb, 16. novembra. Iz izvještaja milanskib listova o položaju može se viditi, da su se francusko-engleske čele, koje su prispjele u gornju Italiju prikupile, dosta da'eko iza fronta. One će vjerovatno poslužiti u prvom redu kao pričuva, pa da u đauotn trenutku udju u borbu na slabim mjeStima fronta. Medjutim Talijani ne odobravaju tu taktiku, „Corriere della Sera“ veli, da se ta taktika, koja je llobro oprobana u ratu na položajima na zapadu, gdje su čete često pula na

rađa. Kao drugi dio svoga plodnoga rad;i izabrao je Daničič objavijivanje starili srpskib l jugoslovenskib knji/.evnih spomenika. Tako je izdao radove Donientijana, Teodosija, arhiepiskopa Danila, nekih dubrovačkih pisaca, Niko’j ko Jevaugjelje itd. Najzad treba pomonuti prevodilački rad Gjure Daničića. Ova„mo spnda prije svega njegov k’asični prijevod starog zavjeta, prijevod ,,Istorije srpskog naroda“ od A. Majkova itd. Najzad je orv udario temetj radu na velikom riječniku srpsko hrvatskom jezi. ku, koju je nastavita iugoslovenska akađemija- Sto se život^ Daničićevog tiče, to je on pedeselib godina u BeČu bio uČitelj srpsko-hrvatskoga jezika k n j e g inje Julije, supruge taijaza Mihajla. 1856. godine pozvat je u Beograd da primi mjesto bibliotekara narodne bitdio toke, na kojemu je mjestu konačno utvrdjen 1859, godine, kada jo stupio u srp* sko podanstvo. Poslijo toga bio jo profe* sor na liceju do 1864. godine, a 1865. godine bio je neko vrijeme sekretar ministarstva unutrašnjib djola. Te se godino preselio u Zagreb, gdjo je po preporaci slavnoga biskupa Strossmayera postao prvi sekretar jugoslovenske akađeniije. Na tom je mjestu ostao do 1873. godine, kada se vratio u Beograd za profesora velike škole. Svoj.m radora u Zagrebu Daničić je mnogo doprineo kulturuom i književnom jedinstvu izmedju Srba i Hrvata. Baveći se naučničkim poslcmi u Zagrebu Daničić je tamo preminuo ina 16. novembra (po nov.) 1882. godine (dakle juče se napunilo ravno 85 godina od njegove smrti). Poemrtni oetaci njegovi prenešeni su u Beograd i ovdje svečano saranjeni 86. novembra po

Karta talijanskog bojišta od Asiaga pa sve do Venecije.

hiljadti kilometra iza fronta koncentrisane, ne može uvijek pokazati kao korisna u pokretnom ratu. Moraini i materijalni poraz Talijana. Kb. Bem, 16. novembi-a. Dogadjaji u Rusiji izgleda da gu dogadjaji u Italiji potisnuti u drugi red. Listovi, a na prvom mjestu „Matin“, Upozoraju naopasneoperacijeHotzendorffa, a Herve izjavljuje u „Victoir“-u, da sadanje povlačenje Talijana ni ukoliko ne liči na povlačenje Francuza poslijo bilke kod Charles Roi. Talijanska I vojska je moralno i materijalno ! daleko teže pogodjena nego li francnska u avgustu 1914. Herve kritikuje mjere, koje su sporazumne sile do sad preduzimale. Diverzije ofenzive na francuskom frontu nije.su dovoljne, da olklone nesreču od Italije. Velika bitka mora se primiti u Italiji i tamo se ona mora voditi. I sa sporazumnim ratnim savjetom Herve nije zadovoljan. Obrazovan je savjet od nekoliko generala, mjesto da je na čelo vojsko od istočnog mora do Jadrana postavljen jedan odgovomi generalisim. U tome se nalazi tajna njemačkih pobjeda. Kakva nova kalastrofa mora još poslići sporazumne sile, pd da ta istina pukne pred očima njihovih ylada?. Bugarsko odlikovanje baruna pl. Arza. Kb. Sofija, 16. novembra. Bugarski kralj Ferdinanđ prilikom svoga puta na talijanskom frontu odlikovao je načelniika glavnog stožera austro-ugarske vojske generala pješadije banma pl. Arza redom za hrabrost II. razreda. Vojna katastrofa Itallje. Kb. Berlin, 16. novembTa. Wolffov ured javlja: Ogroman poraz, koji je pretrpio „jedinstveni front“ spoiazumnih sila u Italiji, pretvara se u jednu orbtf'ajtežih katagtrofa u cijelom ri&čti. Ne samo što su svi planovi sporazuuia za 1918. uništeni u toku ciglib triju sedmica, nego je i materijalni gubitak, koga gu koncem oktobra pretrpjele Engleska, Francuska, lAmerika i Italija, tako ogroman, da ne može doči do naknađe, bez ozbiljae Štete na drugnn fronlovima. Ogromni gubitak topova — okraglo 2500 — nadmasa mirnodopsko artiljerijsko stanje Ilalije, a za saveznike znači silan dobitak u teškoj artiljeriji i municiji. Za prctpregu ove ogromno količine topova trebalo bi samo konja 20.000, a za poslugu više nego 30.000 artiljeraca. Prosječni troškovi izgubljenog topovskog materijala iznose po po\Tšnom računanju više pd jedne četvrtine milijarde. Kolika je vrijednost izgubljene municije, koju je Cadorna bio spremio za 12. sočansku ofenzivu, ne

možo se ni približno procijeniti. Uz to dolaze nejtregledni brojevi rnašinskib pušaka, sprava za bacarije miaa, obraznia za gas, prtljaga, automobilskih kolona, pušaka i ostalog ratnog mater j iTa,

Pooštreni podmornički rat. NOVA POTAPL.JAN.IA. Kb. Berlin, 16. novembra. Wo 1 ffov ured javlja: Na sjever| irom bojištu potopile su naše podmornice ponovo 13.000 brato registrovanih tona. Medju potopljenim brodovima bio jo jedan veliki pami brođ sa tovarom gvožđja, koji je pucnjavom jstjeran iz [ pratnje. Načelnik ađmiralskog stožera mornarice. Prvi ,,War Clover" potoplje«. Kb. Berlin, 16. novenibra. Prema Izvještaju listova je još 19. oktobra potopljen prvi američki ,,War C'cver“, koji je 20. sejrtembra sa 8000 tona otputovao iz Malte, na domaku svoga mjasta opredjeljenja.

Za finsku samostalnost. Socijaldemokrati protiv gradjana. Kb. Haparanda, 16. novembra. Finska socijalistička stranka stavila je gradjanima ultimatum, u Jrome prijeti opštim štrajkom, ako se ne' prizna izjava za netzavisnost od 10. Jula. Socijalisti ne priznaju postavljeni dlrektorij. Nevolje sporazumnih siia, Kb. Bern, 16. novembra. Govoreći o posljednjbn govorima Poincarća I LIoyda G e o r g e a piše „Basler Nationalzeitung“: Izjave francuske I engleske vlade pokazuju vanrednu pometenost, a ko ih umije da čita, mora uvi-djetl, da oni daJeko bolje kazuju o velikoj nevolji sporazurrmih sila, nego li vijesti o maksimalističkoj revoluciji 1 o taliJanskom frontu. Iz svih govora prvaka six>razumnih sila vidi se. da oni 1 ne siute, na koji način mogu zadobiti rat, ali nemaju smjelosti da to otvoreno kažu svojim narodima. Iz tona njihovih govora izlazi, da to narodl sve vlše shvaćaju i da unutarnje jeđinstvo sve više puca u komade. — Pretresajući francusku ministarsku krlzu piše ,,Z fi r I c h e r P o s t“: I Lnače je ministarstvo Painlevća bilo na slabim nogama. Dogadjaji u Italiji zadali su mu smrtni udarac. Mora se priznati, da je

J novom kođ crkve sv. Marka. Docnije mu jo podignut poznati spomenik na Kalemegdanu. Jovan Bošković veli o Daničiću „Vuk je uđario temeij, na korne se mogla iziđati sva duhovna obrazovanost današnjih Srbn, a Daničiću pripada ne mala zasluga, da je jedan glavni dio te zgrađe izveo. Vuk je izneo blago srpskoga jezika, a Daničić se, izučiv sadašnje stanje vrnuo u predjašnji život jezilca, te je u nauci o srpskom jeziku zaveo istorijsku školu i poredjenu nauku o jezicima. MflLI PODLlSTflK. Kollko Slovenaca živl u ItalijL Sigumo jo malo kome poznato, da tt Italiji imatle priličan broj Slovenaca, koji su uprkoe toga što su posvema odcijepljeni od materinske žemlje, sačuvali svoj jezik. Venecijanski Slovenci nastanjuju područja izmedju Udina i Gorice, te na briiegovima na sjeveroistoku Venecije do Pontebe. Od goričkih brda do Ponteba i Udina niože se proći sarniin slos'enskbn pođručjima. Oni žive u najboljun odnošajima s Talijanima, koji stanuju u ravnici, te ovi smatraju svoje slovenske susjede Talijanima, premda Bačinjavaju jedno kompaktno tijelo od 33 hiljada Slovena. Om su uvijek spadali pod upravu Venecije. Osim fcoga imađu medjusobno neku autonomijn, te su birali svog „kneza“ koji je njima upravljao a starci pripovijedaju, da su nekoć imali i kraljicru Još se danas ride ruševine kraljevskog dvorca. Blizu ovoga nalazi »e jedna velika špilja (jaava), koju su ji

slučaju pogibelji upotrebljavali kao tvrdja vu. Špilja je vtIo duga, te treba 4 sala, da se prodje ođ jednog kraja do drugog. Iznutra je lijepo urerljena, što više u jednom taaju ima crkva sv. Ivana. U toj se špilji dugo zađržavala kraljica, & pola sata daleko u dolini nalazio se neprijatelj. Kraljica se držala tako dugo, dok nije preostaio još samo jedno tele i vreća ,,pulžane“ (neka vrsta ječma), a onda je dala kožu teleta i vreću s ,,puIžanom“ baciti niz pećinu, te poručiia neprijatelju, da može čekati još toliko godina koliko u vreći iinađe zma, a na koži đlalca, ali pobijediti ne će. Mnogi Turci našli su Bmrt u đolini Nediže u borbi sa Slovencima. Nediža izvire U Kraškim Alpama. Uz Nedižu znatnije jo mjesto, koje nastanjuju Slovenci Sv. Petar (špjetar) župa sa 12.000 đuša. Zbog veličine razđijeljena je župa na više opština. Merzin, Ronc, Malajur, Terčmon, Lander, Brisca, Lac, Ažla, Bernas, Cemi verh, itd. Druga je velika župa Sv. Loonhardt, koji broji oko 10 hiljada duša, Banri Slovenci, dalje su nekoje župe s pomiješarrim stanovništvom. Oko 5.000 duša nalazi se u Resi ji izmehju Udina i Ponteba. Venecijanski Slovenci žive prema patrijarhalnim običajima. U kući imade po više porodica, a vlast imade nađ čitavim gospodarstvom uvijek onaj sin, kojega otac na samrti blagoslovi. Ti su Ijudi dosta imućni. Tlo je dosta plodno, 'što se tiče Žita, vinograda gobovo I nema. No većinom se bave trgovinom, da tako nairrire svoje potrebe. Jezik je pomiješan sa lalijanskim rlječima, te nešto njemačkim.

slom na talijanskom frontu duboko pđtresao javno mnijenje u Francuskoj. U istom je pravcu uticala i maksimalistička revolucija, koja je mnogo jače ! opasnije ispoljila avet mira izmeđju Rusijc i središnjih vlasti i time ojačala njemački zapadni front. — Velška štampa misli, da je Painleve oboren iz isključivo unutarnjo-političkih uzroka.

Najnovije brzojavne vijesti. Branting ide na odsustvo. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Budimpešta, 16. novembra 1 . ,,Az Est“ javlja iz Stockholtna: Branting ide iz zdravstvenih obzira na jednomjesečno odsustvo. Vijest o njegovoj demisiji pobija se. ? Grad i okoiica. Dnevrri Haiendar. Danas je subota 17. novembra, po starom 4. novembra. — Rimokatollci: Grgur čudotvorac; pravoslavni: Jantćije Vet. 1 NIkanor. Casnlčka i činovnička kaslna otvorena je do 12 satl u noćt. C. 1 k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Beograđski orieura (u zimskom pozorlštu, prije Boulevard): Početak pređstavc u 8-30 uveče. Kinematografi: Vojnl klnouKralja Milana ulicl 56 (Koloseum): U 6 sati uveče -predstava za vojnike, a u 8-30 satl uveće prcdstava za časnike. — C. i kr. eradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 satl uveče predstava za građjanstvo. Posljednji električni voz za Topči* der kreće od spomenika u 7'30 uveče, « ix Topčidera za Beograd u 8 satl uveče, a nedjeljom u 11 sati noću. Noćna sl užb a u 1 j e kar n a m a : U sedmici od 11. do uključivo 17. novembra obavljaće noćnu stužbu u Beogradu ove Ijekarne: Selaković, Kneza Mlhajla ulica 45; Viktorović, Terazije 28; Prendić; Kralja Alelrsandra ulica 64; S t o j 1 ć, Sarajevsira ulica 70. . Red vožnje parobrodom iz Beograda u Žemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prij« podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. Iz Zemuna za Beograd: 6‘30, 7 - 30, 8'30, 9'30, 10-301 11-30 pr. podne; 1-30, 2 30, 3 30 4‘30, 5-30, 6.30 i 7 - 30 posl. podne. — Iz Zemuna u Pancsovu: u 6 satl ujutro I u 12 satl u podne — Iz Pa ncsove n Zemun: U 8-30 satl prije pođne { 3 sata postije podnc. — Ladja, koja vozl Izmedju Zemuna 1 Pancsove i ooratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Sabac—Smedercvo. Polazak iz Beograda za Sabac: srijedom I subotom u 7-30 satl u jutro; lz Sapca za Beograd: četvitkom 1 nedjeljoin u 7 s. u jutro; Iz Beograda za Smederevo: ćelvrtkom 1 nedjeljom u 3 sata poslije F odne; lz Smedereva za Beograd: utorkom petkom ti 8 sati n jutro. — Brodarski saobraćaj izmedju Beograda t Budlmpešte: Brod lz Beograda za Budlmpeštu kreće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže u budimpeštu drugoga dana u 5‘30 sata poslije podne. — Iz Budimpcšte za Beograd krećc brod svakoga dana u 8 sati prije podne; u Beograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podne. Brodarski saobraćaj Izmedju Z e m u n a 1 Szegeda: Odlazak Iz Zemuna prcma Titelu, Szegedu: U ponedjeljak i četvrtak u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged: U utorak i petak u 1 sat poslije podne. Odlazak iz Szcgeda prema Titelu I Zemunu: U srijedu I neajeiju u 6 sati u jutro. Dolaxak u Zcmun: U srljedu i nedjeiju u 6 40 sati uveče. Kretanje parobroda za vojn 1 k e. Odiazak iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga ponedjeijka, srijede i subote. Odlazak iz Beograda u 5 sati Izjutra, dolazak u Oržovu u 3 sata i 10 minuta poslije podne. Lz Oršove u Zemun i Beo grad svake nedjetje, utorka i četvrtka, odlazak iz Oršovc tt 5 satl izjutra, dolazak u Beograd u 8'30 satl u večer. Botanlćka bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom 1 praznicima. Posjet bolcšnlka u bolnlcama: U bolnlci .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolnicl 0 Briltm“: od 9-30—12 sall prije podne i od 2—4 sata posUje podne. — U c i k. grad|anskoj boluicl: u utorak, četvrtak I nedjelju od 1—3 posllje podne. Kužna bolntca: Rosjeta nlje dozvoljena. Obaviještcnjao bolcsnicima dnevno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu boinlćke zgradc sa strane Vidlnske ulice. Vojno parno toplo kupatllo uCarDusanovojuiicL — 1. Kupatllou kadama: a)Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije r >đne do 5 sati poslije podne, a nedjcljom praznidma od 7 satl prtjc podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danlma od 9 satl prije podne do 5 sati posilje podne, a nedjeljom 1 praznidma od 9 sati prije podne do 12 l / a sati u podne. — 3. Parno kupatilo za časnlke i njima ravne ilnovnlkc otvoreno 1e utorkom, srljedora, petkorn I subotom od 7 satl prije podne do 5 saU poslije podne, a nedjeijom 1 praznidma od 7 sati prije podne đo 12>L sati u podne. — Za gradjane mušk og pola otvorena jepamo