Beogradske novine

Đroj 15.

Sfrana 2. |»bl.je podne preuzeli bu stručnjaci akta £aillauxa, da bi uetanovih vr jednost Pjegovog imanja, kao 1 to, odakle pot.ču tnarUje od vrijednosti i Bume koje jo «5illaux iaplaćivao od početka rata. Vlada snosi svu odgovornost. (Narooltl brzoiav „Beoeradsklb Novlna".) Bera, 16. januara. U francuekom senatu se očekivalo fLp&enje Caillauxa- Po mišljenju senato*a ima sad vlada dasnosi svu odgovornost Neki senatori su m'šijePja, 'da treba ođmah podnijeti in'eipelaftlju u komori i pozvati vla'du, da naveđe fczroke toga apšenja.

Dogadjaji u Rusiji : A’pšenjc riiuiunjskog poslanlka u Petrogradu. Protest cijelog diplomatskog zbora. Kb. Petrograd, 16. januara. Po zapovijesti narodnog sovjeta 4učc poslijc podne jo n a p š e n r u •nunjski poslanik Dlamandi «a osobljem poslnnstva i ln*ternirani suuPetro-pav 1 ovskoj tvrdjavi. Uzroci ove mjcro jnijesu još poznati. Ali je potrebno pot.ejetiti na to, da jc> Trockij ncđavno prl•prijetio, da će protiv rumunj«kih funkcijonara bez obzira na položaj preduzeti mje„re, ako bi se mjere tlačenja protiv o 1 j š e v i k a u R u m u n i j i i d a 1 j e (P r o d u ž i I e. Apšenje je izaizvaio u diplomatskim krugovima ve1 i k 1 p o k r e t. Pošto zbog ruske nove> godine uije izašao ni jedan list, vijest ^sc u stanovništvu nije rasprostria. PeJtrogradski diplomatski zbor. z a j e d no ( s neutralima, sastao se danas prijje podne na poziv doyena, poslanika .©jedinjenih Država F r a n c i s a, radi 1 ,riješenja, kakvo ćedržanje za-j juzeti povodom apšenja ru- ; niunjskog poslanlka Dlaman"dia. Očekuje se, da će strani poslanici uložiti odmah protest protiv tog atentata na ncpo.v r j e d n o s t č 1 a n o v a d i p 1 o m a tskog zbora. Pod kojini jc okoiuostiuia izvršeno apšenje rumimjskog poslauika. Kb. Paris, 16. januara. Pctrogradski dopisnik „Agence H a v a s“-a javlja, da je apšenje rujmunjskog posianika izvršeno pod ovim okoinostinia: Juče oko 8 sati uveče doilo jc Jedno odjclenje naoružanih vojuilka, oko 40, pod zapovjeduištvom jed«og časničkog zamjenika i u pratnji jednog boljševičkog komesara, pred ■stan rumunjskog posianstva u Sergejcvoj ulici, zauzelo je sve ulaze i zabrairtid svakome izlaz iz kuče. Pred zgradom Je stajalo § autoipobila. Poslanik ; je baš juče povodom uove godi- ; ■n e d a v a o r u č a k, na kome je bilo ! osoblje poslanstva i članovi rumunjske vojnc misije, u pratnji zapovjednika odjelonja I nekollko vojnika. Nčtkoliko od pozvanih gostiju je bilo već došlo, kada so boljSevički komesar, praćen «npovjednikom odjelouja pojavlo u poBlaiistvu. On jc zditjevao, da ga poslaulk prlm! 1 saopltlo mu jc, da Ima n a* f e d b U, d a g a u a p s i i d a g a h p r o v c d e u S m o! n e n s k i z av o tl. Poslanlk Je zahtjevao, da mtt se ta mjera objasni, jer je ona povrijeda svih medjunarodnih ugovora o ličnoj ■zaštiti članova diplomatskog zbora., ali -so ltomeSaf držaO dobivene zapovijesti. Nd žahtjcv poslaiiika. da mu se bar doavoli tla dočcka svoje gostc, pa da poslije ntčka sam ode u Sm&kieuskl zavođ, odgovorlo jč.komesnr da njegova naredba glasl d a o d m a h i z v r Š i

Cefvrtak' zapovljest. Pošto je poslanik proinijenio odijelo i potrebne stvari i preobuke spremio u putničku torbu, oprostio se sa svojim gostima i otišao je u 10 i pol sati iz posianstva, praćen boljševičkim komesarotn do automobila. Od tog trenutka so čulo, da je Diamandl sproveden u P e t r o-p a v 1 o vsku tvrdjavu. Zajedno s poslanikom uapšen je u poslanstvu tajnik vojnog opunomoćenika, poručnik C r a j o, a vojni opunomoćenik, pukovnik P a 1 a d o, i član rumunjske vojne misije, major Breganescu, uapšeni su u gostionici „Astoria". Prije odlaska iz poslanstva boljševički komesar jezapečatio vrata poslanikove sobe za rad i odje1 e n j a, u k o j i m a s o n a 1 a z i s r eb r o. Ruskc priiikc. Kb. Amsterdam, 16. jamiara. ,,Daily News“ javlja Iz Petrograda: Boljševiki su o t p u s t i 1 i s v e činovnike ministarstva finansije, koji neće da rade. Narodni komesar A n t o n o v brzojavlja, da jc kotlina Dona očišćena od K a 1 e d j i n o v i li č e t a i da se proizvodnja uglja nalazi u rukama boljševika. Zaplijenjena je pšenica radi otpravljanja na sjever. Rtisija — socijalistićka reptiblika. Kb. Amsterđam, 16. januara. ,,A I g e m e e n H a n d e i s b 1 ađet“javlja Iz Londoua: Boljševiki namjeravaju da u petak stave ustavotvornoj skupštini u 11 i m a t u m, kojim tražc, da se Rusija proglasi s o c ij a 1 i s t i č k o m r e p u b! i k o m I d a sesvazemlja i posjed proglasi opštoin svojinom. Savjeti potpomažu vlađu. Jedna značajna spozuaja. Kb. Amsterdam, 16. januara. ,,N i e u w e C o u r a n t“ donosi ovu vijest ,,Daily News“-a iz Petrograda od nedjelje: Po svoj priiici biće većina ustavotvonie skupštine protivna boljševikima i pokušaće, da zamijeni boljševikc drugim režiinom a njedno pokušati da pritiskom na slle sporazuma postigne mir. T a k v a b i v 1 a d a b i! a 'p o N j e m a č k u m n ogobezopasnija n e g o T r o ckij. Fokušaće se uličnim izjavama radi srvaranja većine u korist boljševika. Ako se u ovome uspije, onda će nastati anarhija. Boljševiki sc spremaju, da sazivom novog kongresa savjeta opouiraju. Za sile sporazumne bio je jedlni pravi p ut, d a s u u s v o j i 1 e r u s k e o snove za mirovne prcgovore. Podmorfilčki rat Nova potapijanja Kb. Berlin, 16. januara. Wolffov ured javija: Jedna naša pođinornica, pod smjelom upravom natporučnrka L o h s a, potopila je netjavno u k a n a 1 u 5 p a r n i h b r odova i 3 ribarska broda, svega 21.000 bruto tona, jedan usspjeh, koji jc utoliko više značajau, jcr ga le postigia K’dna mala podmornica u tnorskoj oblastl, tt kojoj je neprijateljski otpor naročito Jak. Moglo se utvrditl dn su potopljeni: engleski naoružani parni brod ,,.i o 1 a n fc h o“, 3081 tomt, kao i cttglcski oklopnl pttrni brod ,,A r c a“, 4839 tonn. Potopijeni rlbarskl brodovi biii šu engleske narodnostl l zvali su se ,,G r a 111 tt d e B. M. 25", ,,\V a r tt tt a 13. M. 42“ I ,,P. M. 201". Naćolnlk udiniralskog složova ntoritarfco,

BEOORADSKE NOVINK

17. januar* 1918.

Najnovije brz. vijesti Ostavka grofa Hadika Kb. Budimpešta, 16. januara.

I grama voća i do istog datuma proizvon deno je 166.416 kilograma ma me ade. * Osim toga fabiika j© izLfenovala, 44.813 kgr. suienih plodova. IJ njoj ae dnevuo preradi 3500—4000

Njegovo Veličanstvo je primilo juče u audljenciju ugarskog minlstra za ishranu grofa Hadlka 1 uvažilo njcgovu ostavku. Vijesti iz Hrvatske i Bosne Svečano otvaranje medlcinskog fakulteta u Zagrebu Na 13. ov. mj. o podne ođržano je prvo svečano predavanje na zagrebačkom medicinskom fakultetu. Predavanju, koje je održao profesor anatomije dr. Perovlć prisustvovalo je mnogo odličnika i izasianika hrvatslce vlade, te gradjanskih i vojnili vlasti, kao i oko 60 slušača. Predavač dr. Perović je naglasio, da će fakultet imati prednost pred ostalim univerzama u tomc, što će djaci, jer će ih biti manji broj nego drugdje, moći rnnogo više da nauče. Prvo predavanje saslušano je odobravanjem. Nikoia Falicr, zainfenik intendanta hrvatskog kazališta u Zagrebu. Nikola F a 11 e r Imenovan je zamjenikom intendanta Hreljanovića, a u isto vrijeme povjerena inu jc uprava operc. Dosadanji ravnatelj opere Srećko A1 b i n i imeuovan je profesoroni na hrvatskom konzervatoriju u Zagrcbu. Novi dramalurg u Zagrcbu. Sa više strana se pouzdano javlja, { da će poznati hrvatski književnik prof. [ Joza Ivakić biti imenovan drama- | turgom hrvatskog zeni. kazališta u Za- j grebu. Vijesti iz nnutrašnjosti Novi žeijezničk! rnost. Iz Jagodine nam javljaju: Rrilikom svoga povlačenja, srpske trupe razorile su veliki željeznički most na Moravi, izmedju Jagodine i Cuprije 1 . Njegova dužina bila je preko 130 metara. Prije mjesec dana pušteu ]e u saobraćaj most potpvmo nove gvozdene konstrukcije. Od staroga 'mosta razlikuje se visinom, jer je za dva snetra veći od njega. N'ova žeijezniea. U prošloj godmi pristuplient) Je a Srbiji, u državnoj reŽiji, podizanju nove željezničke pnige, za javni saobraćaj: Lajkovac — Gornji Milanovac — Cačak, kcja 'đalje orlržava vezu sa prugom Caeak—Kraljevo. Pruga je uzauog kolosjeka. U ovoj gođiui ima 'da se još dovr^ radovi na poiaj ganju kolosjeka od Gomjeg Milanovca 5 đo sela Ugrinovaca. Na oatalom dijelu: Lajkovac—Ugrinovci i Ugriao\ciGornji Milanovac pruga ie već u saobraćaju. Prćllovo-Radosfavovo. Pišu nam iz NiŠai: 1 ,,Da bi se ispunila želja stanovništva iž Prćilovice, područje gubernije niške, izdaia je naieđba, kojom se Prćilovica ima u bu'đuće zvati B a'closlavovo“. Poiiioč ncvoijuima. Javljaju nam iz Niša: „Zakonskim pro Joktom, koji se nalazi pre'd narođnim eobranfttm, u bugarskom državnom proračunu za 1918. godinu predviujena je Stavka od jedan miiijun Ieva za potpora matorijalno nevoljnih Bttmovnika gnbon nijo niško. Mnnnciada iz Loskovca. Knko ims izvješlavaju, u Lcskov' cu je u puuom jeku rada tamo osnovana I fabrika marmelado. Do pivog dej cembra bilo jo zaključono 3,lGa,055 ki!o-

Pazarni dani. U sviina ffijeetima u miutrašnjosii utvrdjeni su, u sjx>razumu opštintkih sudova sa mjesnim vlastima sedmičnj pazai-ni dani. Tih đana na naročitim mje tima, tržištima, iznose se na prođcj i namimico u vcćim količinama, pernata živina, situa i krupna stoka. Za pazarne dano u najviše mjesta ođređjeni su srijeda i petak. U Kraljevu, Cačku j Krnševcu pazami jo dan subota. Skraćeti drum. Sa Raške nam pišu, 'đa je drum R aška—Mitrovica skraćen za pet kilometara u svojoj dužini. Skraćivanje je fzvršeno na taj način, što je na 138 kilometru, i zmedju sela Grabovca i Rudara podignut nov rnost na Ibru, kojim se prelazi na drum Novi Pazar—Mv trovica' Most je već pušten i za pj.jšački i kolski saobraćaj.

Grad i okolica Dr.evui kalendar L)ana» ; e četvriak 17. jar.aara po starom 4. jannara — Ritnokatollct: Anton р. ; pravoslavni: Jevstatl e arh. srp. Časntćka i ćlnovnlčka kaslna otvo* rcna je do 12 satl u noći. C. i k. vojnićki dotn: Citaonica, soba za plsanjc I igranje, kanUna. Olvoreno od 7 satt izjutra do 9 sati nveće. Slobodan pristupsvakome vojniku. beogradski orienm (u elinskom pozonStu, prijc Boulevarđ;: Početa.i predstave u /'30 satl uveće. Ktnemaiograii: Vo|ni kino u Kralja Mllana ulicl 35 (Kotoseum): U 5 sat! uvećc predsiava za vojnike, — C. i kr. gradjanski kino na Tetazijama br. 27 (Parlsj: U 6 sati uveče piedstava za gradjanstvo. Mućna služba u ljekarnama: LJ sedmici od 13. do ukljućivo 20. januara 1913. obavljaće noćnu službu u Beogradu ove Ijekorne. Ur. P a n i 6 , Saborna ubca 77, D e l i n i, Knez Mihajlova ulica 1, N i k olić, Biioljska ul.ca 2, Protić, Kraija Milana ulica 37, Posjei uotesnika u bolntcama: U bolnid .Brčko*: od2—-4 sata poslijc podnc. U bolnlcl ,Brtlnn“: od 9*30—12 sall pri|C podne i od 2—4 sata poslijc podne. — U с. i k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i nedjelju od l—3 pos'ije podne. Kužna bolntca: i’osjeta nije dozvollena. Obavljestenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sau prije podne na ulazu u bašiu boinicke z^rade sa stranc Vidinstte uiics. Vojno parno topio kupatilo nCarUušauovojulici.— 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije r idne do 6 satl poslijc podne, a nedjeijom praznicima od / sat! prije podneao 12 1 / aati u podne. — b) Za gradjanstvo rađnlm danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom I praznicima od 9 saU pnje podne do 12'/ a sati u podne. — 2. Parno kupatilo sa ćasnlke 1 njlma ravne člnovntke otvoreno jc utorkom, srljcdom, petltom i subotom od 7 sail prije podne do 5 sati poslije podne' 8 nedjeljom i praznicima od 7 sati priie poone do 12!/ 3 satl u podne. — Z a g r adjancmuSKogpola otvoreno je parno kupatito pcnedJcl;!:om t četvrtkom (ako u te dane ne pađa Kakav prazatkj od 9 sati prije podnc do s tati poslije podne. — Casuicima i njlma ravnim ćinovclcima stojc na volju da se sluzc parnim kupatilom i u dane odreojenc za gradjanstvo (ponedjeljkom l četvrtkora). Btagajna sc zatvara radulm danima u 12>/ a sati, a ncdjetjom i praznicima u 12 sati u pcdne, Zđra vstvenost u Srbiii. Bilans rada saiiitetskih orgaua u pog!ćdu održavanja zdravstver.osti u Srbi* ji, kako kod gradjanskog taio l vojnog stano\Tiištva, dao jo u prošioj gođini pozitivnu rezultantu. SLo 0 oodržav.-ne n j.» ro u 8anitetskom poglćdu svele su p.jav i iirenje bolještina na najveći niinimma. Epi'detničniJh bolesla, takoreći, n j: ni bi* fo. Smrtnih slučajeva biio je najvećim dijelom zbog prestafjelcsti.

Ađmhtlstraflvnl rad ouštine grada Beograda u mjesecu decembru. Admini8trativni rad opš ine grada Beograda u mjeaecu decembrn proSle godino kretao se u ovom obimu: U administrativnom o jeienju opih-

ne grada Beograda svršeno ja u prcšiom mjesecu ukupno 629 prodmeta od kojih đolaze na: uvjerenja za putmce 202 uvjerenja razna 173 uvjerenja za soobu 198 u^jerenja za rađnjc 46 Od izdatih uvjerenja za radn,e doLćize na: taijigaše 9; obuća.rske 5; sitničareko 3; bozadžiako 2; go Vone 2; malo prodaje đuvana 2; niraberške 2; no sačke 2; prodaje životnih namirnica 2; berbemica 2 ; agenturska 1; baka's'ca 1; izrada britvica 1; knjižara 1; kuhi 'ja 1; koionijalna 1; manifaktuma 1; m: lo pro Idaja drva 1; oštračka 1; piljarska lf prodaja vina 1; prodaja užičkih proizvoda 1; stolarska 1; staklarsko porcelan. ska 1 i čišćenje cipela 1. Kroz djelovodm pro'okol provedeno je u tom mjesecu ukupno 2-426 prodmeta (od br. 27242 do br. 29668). Naplaćeno je ukupno 1024 22 krune

takso.

Mjesto pouieua — za beogradsku sirotinju. Gospođjica Julija Subotlć, kći pok. Ignjata S u b o t i ća, direktora gimnaz : je, priložiia je sirotinjskpn? ođfelenju opštine gra-da Beograda svotu od 100.— Icruna u mjesto četrdesetodnevnog poniena svojoj dragcj kumi Pajki, supruzi pok. Vase Madžarevića, kasacionog sudijc

Nastava slromašniui djaclma. Društvo crveuog krsta glavne v6jne gubernije učinilo je prijedlog m nadležnom mjestu, da se organizuje nastava za one siromašne učenikei, koji su zbog materijahiih neprilika, prinu* djeni svojim radom da izdržavaju porodice, te su zato u nemogućnosti da pohadjaju škole. Nastava bi im bila besplatna, a održavaii bi im istu dobrovoljni nastavnici u časovima, kada su ovi djaci siobodni od flzičkih po* siova. Za nastavu prijavio se priličan broj sposobnih ličnosti iz Beograda, tako da, čim se prijedlog odobri, počeće izvodjenje ove osnove. Javua prodaja. Po odluci starateljskog suda izIožiće se javnoj prodaji zaostavštiua osustvujnće Berte B a t o, na dan 23. februara ove godine u njenom stanu u ulici Siminoj br. 51. Prodaja će početi u 9 prije podnc. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaja dodju. Beograd—Žarkovo. Da bi so vođovođiid. centralu. mogia. ugljem i drugim potrcbama što brže snabdijevati, pristupljeno je podizanju prugo za že'jeznieki saobraćaj: Beograd Cukarica—Bele Vode. Pn ga je u zanog kdosjeka i služiće za potrebe vc'dovodno centrale i prevažanje kamena Za sađa je pruga dovršena «>d beogradsko željezničko staniee do Cuka ice. Ra dovi na ostalora đljelu nastavljaju se i nadalje. Pogrcb Johanna Slavika. Juče poslije podne saranjen je na bcograđskom groblju bivši saksonski poljoprivredni Činovnfk, Johann Slavik, otac saradnika „Belgrader Nach! rlchtena" g. Rlcliarda Slavika. SproI vod je u pol 3 sata poslije podne krenuo I iz pričuvne bolnice ,,Brčko“.

Id jc, može bitl, još većeg ttspcha iziVeinitn komižhtm situacijuma, kojc Cčhov tako prlrodtio umc da izvedc koiurasnim dcjstvima delatuosti pojcdinih ličnosti. G. A. Krimau je bio sasvim u tonu bolesnog Lomova, proslo* oa, a g. Polosov U iilozt staroga Čubufeova. I g. Zcger aije bio loš kao Natalija Cubttkov, uspcvSI, da n svoJoj žmtskoj ulozl t\e bmJc, kao glumac, ikomičau, Ito vcč sobom tttmči uspeh. Da bi se, bajžad, roztmtelo, koUko Jc tta jmhvaiu trttđ diletauata, trcba naročlto Istftćl: da Ritsi nlsu lniall nikakvog hktvmljeg regisscitra, kojl bi ih upučlvao I popruvljao, več da su se sami spremaIlj kttko su stuaii I umeli. CGhoviJevliti komadlma sledovale su d-ekiamacijc, G, Krltnau J« sa ir.rnftofft I prifodnim touom recitovao: „BoitioJ" 1 „Budn'k G. Poloeov jo takodje, « puuo teinperameula, govorto Ljermotitava stthove; „Brožu-ij fa ,vđo!j uiic'k Rcciiovati dobro stlhovo iVcšiitta je, koja tahtcva, oeim talcuta. i prcfitvjenog ukusa l ikole. Naravuo, da ud ruskih dfictanata, u ovoj pritici, nittnto mogli zahtevati nijanse tehntoki farttdjcuog artiste, aii smo ipek bili *aUoVoljnl onim što su nam dah. Predstavu je završio hor, koji je 4 >ttVtto ruske narodne pesme, i uarodna Sgm liopak, u« svlrku balaiajkc ( viofin«, lanenadita nas je dtsctpiina hora, Drod kojim je stajao mirno, be« dirl»cntskog itapčića, jedan Rus, zaroh* Ijenik, pai pouzdano upravljao ^vojim Ijudima. Pubiika je bumo pozdravila bevttčc I fgrače, 8,

MAU PODUSTAK Istocijski kalcndnr Na Jnčcrašnji dan. 16. januara 1599. godino ttmro jc u Londutui cngleski pjestilk Edmund Spenser. Rodjeu je 1553. godine u Londonn, školovao se u Cambrtdgc-u, Živio jc neko vriJettic u sjcvernoj Btiglcskoj, pa se 1578. godiite vratio u Londrui. izgieda, da je niolto za neku dvorsku siužbu, a svakako mu Je l>io poznat dvcnskl život, koj! jc lijepo optsao « snjcvn ,,M o t h e r Hubbord's Tale". 1580. godine pratto je Irskog namjesnika lorda Greya U Dttblin kao sekrctar, all je u njegovoj siužbi ostao samo dvijc godino. 1586. godine dobio jc nešto zetnIje u ccukskoj grofoviji, pa Jc taino živio ua Imanju, vršeči jeduovremeoo i drŽHvnu sJuŽbu. 1596. godiuc napisao jc ,,A V l e m o f t h e p r e s o n t s t a t c o f t r e l a u d" („Pogled na dauašnji poiožaj u irskoj 1 ), u kojeiiiu je prikauao vrijcnje, koje je vladalo u zciulji, prctskazujući burne dogadjajc. Uskoro zatim zbilja i izbi opšti irski ustanak, u čijem jc toku izgorlla Scpaiseiova kuća i opustošeno ujegovo itnanje, dok je on sa porodicom utekao u Lotidou, gdje je umro na današuji dan 1599. godine. Sabraujeu je u wesuniuslerskoj crkvi. Od njegovih djela najčuvenija su dva sviepa „IJie sliepiie«te calendar", („Pastirov kalendai") u 12 apje .o .a, od kojih svaki onisuje jedan mjeoec u godini i„l’he Faery Queon n alegoiičko^psM epjcv, koji ftpisuje kratj cu J lieavctu i njen dvor. Prve tri knjigc o\vg •f.Jevtt posvetk) jo Spen-

scr ,,'djevičanskoj ltraljlci". *— 16. j inunra 1794. godino umro jo znamemti istoričar Edward Uibbon. Ro jen jo 27. aprila 1787. god. u Pritneyu, učio jo na we8lmin8tersk’oj školi i u Oxfordu. Oduševijen nekitn Isnsovačkim Ir.ijižovnim djelima, prešao je kao mladić u katoličku vjeru, a!i se pođ očovim utca ein opet viatio protestantzmu. 1768. godane napisa na francusirom „Esaai sur I’etude de la li ttorature“. Na jcdnom podužem potovaj ju po Ita'ij započetom 1763. gođino p j ,v. so u njomu misao, da pbrarii istoiiju rimske imporije. itoslijo 18 gođinft mail 4 ivog rada on 'dovrši svoje moniuneataino djrio ,,Hystory of tho doclino and f-a.li of tha noman Kinpirc“ („istorji opadanja i pada rhnska imperije“), jodno od najbolj'u isi»ri,skih uje a uovijog doba u opšto (uovija kritička iiulanjia 1854-66, i 1884. god). 1776. do 1783. 6ic«st\-ovao jo i u javnom životu kao inarodni posianik, a ealiui kao viši drŽaVnik činovnik. Njcgovu biogriiiju rađio je lord Sheffield. — 16. januara 190G. goJhio otvoro.i jj uAlgecirasu u južnoj S|vaai,i niodjunaiodni kongres, kojim su rasprarljcni nefei aporovi po marokanskom pitanju. Na današrtj! dan, 17. jaunara 1600. godinc rodjeu je u Mftdridu znameniti i plodni španskl pjesnik Don Pedro C a 1 đ « r o n de ia Barca. Stekttvši svestrano O'braeovaujo odao se kejiževnosti, gdje je u prvom redu obradjivao vjerske predtnetc, 1651. godine stupi u sveštenički stalež, 1653. eodine postade kapdan uToledu, aod 1663. gridlne tlvio Je n Madriđo, fd)e fe

umro 25. maja 1681. god. Bio je jcdau od najplodnljih pjcsnika sviju vreanena. Napisao je nekih 73 drainskih djela vjerske prtrode (Autos sacramentaies), 123 drugili raznih dramskih djela i oko 300 manjth književnih radova. — 17. januara4706. godine rodio se u Bos t o n u zuamenlti ajnerički - državnik, književnik i pronalazač Benjamin F r a n Ic 11 n, najugiedniji saradnlk G eorgea VVashlngtona p«ri zasnivanju nezavisnosti Sjedinjenili Američklh Država. FranklHi je ovekovječio svojc Imc I na polju telmike kao protialazač gromobrana. 1753. goJine postao je gla\mi direktor pošta. 1776. godinc bto je jedau od glavnih podstreJcača proglasa uetzavisuosti. O d-aljeni razvoju političkih i vojničkih dogadjaja poslijc ovog koiaka govorili smo na ovom mjestu pišuči o George-u Washingtouu. 1778. godhie povjcreim je Franklinu važua politička mkdja. Poslaf je kao izvnnmkii poslanjk u Fraiicusku, da zadobije pomoć Francuskc u borbi protiv Engieskc radi lzvojevanja američke nezavisuostl Francuska je mirom 1763. godinc poslije neuspješnoga ruta u omoričkini kolonijama vodjenog u isto vrijenie, kada jc u Evropl vodjen tzv. sedmogodišuji tat. morala ustupiti Engleskoj Kanadu, pa su so Amerikanci tudali. da će Fraucuzi prihvatitl ovu priliku. da vrate Engleskoj milo sa drago. Uz to su n ono vrijeme Voltalre-ovc 1 Rousseao-ovc idcje već n Celiko bile nhvatfle maha ne sarao raođju gradjanskom inteligencijom, nego I kod izvjcsnog napredaijeg dijela pkrastva, pa jt i otuda bilo simpatija za američku borbu ca eiobo-

du. Ali pored toga je ličncBt američkog izaslanika mnogo pridonijela uspjehc. Slava Benjamina Frankliua bila je već davno doprla preko okeana. Pri dolasku u Francusku pozdravilo ga je naročlto izaslanstvo u ime francuske akademije nauka. Kao što je poznato Fraacuska jc ukazoia izdašuu vojničku pomoć AmericL Naročito se istakao francuski generai L a f a y e 11 e, koji je docnije Igrao toliko značajnu nlogu u počctku fraiicuske revolucije. Mir, koji je 1782. godinc postignut sa Engleskom, a kojim je ova posljednja priznala atneričku nezavisnost, opet je velikitn dijelom Frankiinova zasluga. Od 1784. do 1788. godine bio jo Fratrklin predsjednik parlamenta savezne države Penttsy 1 vauije. Utnro je 17. aprila 1790. godine. — 17. januara 1749. godifle rodjeu je u A s t i-u (u Piemontu) taliianski dramsiii pjesnik Vittorio grof Alfieri. Pisao je lirske i epske pjesme, komcdije i L <L, ali se naročito istakao na polju tragedije. na kojemu se u taiijanskoj književnosti pojavio kao reionnator. Umro je 8. oktobra 1803. godine u Fircnzi 1804. godine izašla je njcgova autobtografija. 17. jaauara 1833. godine umro je tt O b e r z e 11 u tehuičar Friedricfa K 6n i g, rodjen 17. aiprUa 1774. godine ■ E i s 1 e b e n u, koji jc 1810. godine pronašao savršeniju štamparsku mašina „Scbuellpresse", koja se i danas još (naravno popravjjcna 1 usavršena) upotrebijava za sve štatnparskc posJova. dok se većl listovi (novine). — kao 1 naš list, — štanipajo na mnogo brioj roucijonoj mašiai, koja je pronadjeua devedesetlb godina proSog stolicća.