Beogradske novine

Btoj 20.

torak

BEOGRADSKE NOVINE

22. januara 1918

Poslijednje brzojavne vijesti IzvjeŠtaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 21. jantuufl« Front prUestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Sjeveroistočno i is'oino Od Yperna kaa i na frontu od Lensa do Epeliy-a jtrajala je pojačana bopnička djela:nost; )užno od Vendhnille-a oštao je kod jruzbijanja jednog engleskog napada u tiašim rubama izvjestan broj zarobijenika. Frout njemačkog prijesrolonasljednika: U pojedinim odsjecima U C'bamS agni i s obiju strana Maase bo:bena jelatnost topništvn; sjeverozapadno od (Reimsa i u Agrgonama irnala bu iaspjeha manja preduzeća našiti izvidjačkih ođjelenja. U oba je posljednja daua oboreno 11 beprijateljskih letilica i jedan osmatnčki balon. Istočuo bojiste: Nema nii3eg novog. Maćedonsko bojištc; Izmedju Vardara i Doj ranskog Jezera oživjela jo od vrem na na vrijeme topnička vatra. U nizini S t r u m e jdošlo je u više maha <k> pređpoložajnih borbi, koje su protekle uspješno zn 'Bu»are. Taltiansko bojište: Nema naročitib 'doga/tjaja. Prvl zapovjeđnik glavnog sfana pl. Ludendorff.

Ruski haos SVERDOLOVLJEVA IZJAVA’. Kb. Lou-don, 21. januara. Reuterov ured javlja pod 19. o. mj.: U ustavotvomoj skupštini pročitao je Sverdolov izjavu u ime radnrka, n kojoj se zahtjova, d a r u s Jta republikaukine privatnu *vojinu, da se uvede udio radnika u njihovom rađu kao i obaveza rada, da se naoružaju radnici, a raizoružaju besposlene klase, tla se o b r a z u j e gocijalistička vojska i zajmovi oglase nevažećim. Izaava se zavrfcuje time, da vlast pripada jedino radnicima i sovjetima. Medja ma-som stajali su mornari naoružani p u š lc a m a i b a j u n e t i tn a. Pred ulaskom u zgradu bili su' namještesni poljski topovi. Ustavotvorna skupštlna odlučila je sa 273 protiv 140 glasova, 'đa se o d 1 o ž i d i s k u s i j a o i z j a v i radntćkih prava. Na to su boljževiki i lijevo kriio socijalnih revoduci* jonara n a p u s t i H d v o r a n u. Uprkos desnoga krila, koji su zaostali u dvorani, na brzu su ruku stvorili zaključke odnosno zemljišta i o uslovirria za buduči mir. BITKA 1ZMEDJU BOLJŠEVIKA I UKRAJINACA U ODESI. (Naročit! brzoiav „Beograds'itilt Novina“) Haag, 21. januara. Preina jednoin Reuterovom iz.vještaju izbila je u O d e s i prava bitka izmedju boljševičkih i ukrajinskih trupa. Krstarica ,,S i n o p e“ i drugi brodovi ulaze u pristauišta i otvaraju vatru na grad. ULICNE BORBE U PETROGRADU. (NaroCitl brzojav „Beogradskili Novtna".) r.ugano, 21. januara. Pettogra'dski đop snik llsta „Corricr e della Sera“ javlja: N~ću u ooi peir

ka izvršeno je stotinama apšenja. U pe■ lak u 11 sati prije podne otpoeele bu u nekoliko 'd'jelova grada itlične borbe puškama i mitraljezima. Dizane su bar rikade. U borbi su učeslvovali vojnici crvene garde, kao i momari. Bilo je mrtvih i mnogo ranjenih. Kolo;.e radnika 60 cijalaih ievx»luoi;oita a, k ji su vršili demonstmdju u borist tntavo vorne skupštine, doCekanc su od Lenjinovih pristalica plotunima iz pušaka i obasiIB su bombama sa krovova. BOMBARDOVANJE JAŠA. Naredjenje za uapšenje kralia, Bratianua 1 Take Jonescu-a. (NaroCltl brzojav „Beogndstciii Novlna“) i Stockholm, 21. jaouara. BoljŠeviki javljaju iz Kišinjeva: Mnogobrojni rumimjski vojni odredi počeli su se bratiniiti sa boljševičkim vojnim odrednna i smijenili su komanđante odsjeka. Tvrdi se, da su boljševičke trupe negdje u blizini Jaša opkoiile gesneraia Ščerbačseva. Došlo je do krvavih borbi iizmedju boljševičkiii trupa i odjelenja vjemili vladi. B o I j š c v i č k e t r u p e b o m b a rd u j u J a š. Ramunjski boljševički odbor u Odcsi, čiji je predsjodni« poznati rumunjski socijalistički prvak Rak o v s k i, izđao je naredbu, d a s e tiapse kralj, Bratiaiiu i Take Jonescu. Krilj se poziva, da preda vlast rumunjskim radničko-vojničkim odborima, koji se sada konstituišu. Rumunjska pak vlada raspolaže veiikim brojem četa, koje su joj još odaue.

će se oni vratitl u Kijev u istom raspoloženju, u kojemu su ooi napustili Brest-Litovsk. Za sada nema povoda, da se sumnja u tekrenost njihovib namjera. ZLATNI PIR BAVARSKIH KRALJEVSKIH SUPRUŽNIKA. (Naroiitl brzojav „Beosradsk.Ui Novlna".) . Mfinchen, 21. Januara. Korespondencija ,,H o f f m a n u“ Javlja: 20. februara kraij Ludwig III. i kraljica MarijaTcrezija slave rijetku svečanost — pedesetogodišnjicu bračnog života. S obzrrom na ozbiijnost vremena Njihova Veličanstva žele, da se ova svečanost proslavi na najskromniji način, s time da se izbjegnu veće svečanosti, a da se ovaj dan u glavnom pro&lavi samo službanna Božjim, čestttkama predstavniika zemlje u prijestonici, kao i školskim svečanostima. Isto je tako riješenio, da se ođustane od davanja poklona. Kao što se sa zadovoljstvom niože konstatovati, u zcmlji su se pojavile težnje, koje idu na to, da so skupe sredstva, kojima će sc osnovati fondovi ili preduzeća od opšte koristi oduosno da se takva postojeća preduzeća prošire, pa da se na taj načiei uarodna ljubav i privrženost prema nmogoljubljenim siavIjenicima izrazi na način, koji je u skladu sa nasmjerama Njiiiovih Veiičanstava. HAOS U RUMUNJSKOJ. (Naročiti brzojav „Bcosradskih Novina“) Basel, 21. januara.

to, 'da ljude ođ 50 god'na uzme u voj ku, onda joj tako reći ne o-taje nik.k.og va ljanog Iju'dskog materijala za pioiuktivm rad i za održavanje njenog trgovačlcog bilansa, boji je na putu propasti. POJACANJE japanske vojske. Od 20 divizija na 25 korpusa. (Naroćiti brzojav „Beozradsklh Novtaa".) Bern, 21. januara. Pariski ,,T e m p s“ javlja iz Tokija: MaiistaTStvo vojno podnijelo je zamašan zakonski prijocUog o pojačanju japainske vojske. Mirnodobska soiaga japamske vojske povećaće se na 25 korpusa. Svaki korpus Imaće po 2 divizije* a svaka divizija po tri puka. Prema tome japanska će vojska od sada biti sastavijena iz 50 divizija ili 150 pukova. Do sada je mirnodobska snaga japanske vojske tznosila 20 divizija. Isto je tako predvidjeno znatuo povećanje mrmobskog brojnog stanja mornarice. OSKUDICA UGL.IA U AMERICL (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna*) Ha>ag, 21. januara. U Amcrici, a naročito na istočnoj atlantskoj obali, vlada velika oskudica u uglju. Po pristaništima iežc preko 100 broetova, koji ne mogu poći, jer im još nije stigao ugalj. Uzrok toj oskudici vaija tražiti u tome, što željeznički saobraćaj ne funkcijoniše kako vaija.

Pri če

RUSKO-RUMUNJSKI sukob. (Narciiti hrzojcv , Be'mradsklh Nuvma*'} Haag, 21. januara. „T i m e s“ javlja iz Petrograda: Vlada je naredila petrogradskim bankama, da više ue isplaćuju rumunjska potraživanja. R u m u n j i u m a s ama napuštaju Petrograd. Lenjin je ođbio pokušaj sporazumuili ambasadora, da intervenišu po toi stvari. OPOZVAN RUSKI POSLANIK IZ LONDONA. (Naročiti 'orzolav „BoozradskĐi No'/iiia“.) Rotterdam, 21. jauuara. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja iz Petro- i grada, da je boljševička vlada opozva- I la ruskog poslanilca iz Londona. JAPANCI U VLADIVOSTOKU. Kb. Stockholm, 21. januara« i Japanski geri.-ora.ni ksonzul u Vla'db vostoku dao je izjavu, prema kojo| se japansld ratni bro'dovi šalju samo radi zaštite tamošnjih Japnnaea. Japan, veii se u izjavi, ne misii 0a se miješa n urautamje ruske prilike. STA.NKA U PREGOVORIMA U BREST-LITO VSI(OM. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novtaa“.) „ Berlin, 21. januara. Kao god i grof C z e r n i n iskoristiće i državni sekretar pl. Kuhlinann putovauje Trockoga za Petrograd, da i sa svoje strane posjeti domovinu. Kako javljaju listovi, u Beriiau ga očekuju u ponedjeljak u veče. PRED SKORIM MIROM SA UKRA- j JINOM. Veliko zadovoljstvo u Njemačkoj. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Nevica’*)

„Baseler Nationalzeitung“ javlja: Prema vijestima, koje stižu iz Rusije, potvrdjuje se, da je stanje u Runiuniji haotično. Vojska se pocijepaia na monarhiste i revolucijonare. Kralj i njegov zamak stalno su opkoljeni jakoni stražom oficira i njeinu odanih trupa. Uapšene su mnoge ruske i rumunjske socijatetičke vodje, jer su kod njih pronadjeni dokumenti, koji dokazuju, da su oni išli na to, da zbace vladu, zarobe kralja i proglase republiku. Vojnici u masama bježesfronta. Svuda seobdržavaju veliki zborovi u k o r ? s t m i r a. NOVO ENGLESKO NASILJE. r Kb. Stockholm, 21. januara. ,,Af t o n b 1 a d e t“ javlja iz Malmoa, da su švedski vlasnici brodova pozvati, da ustupe Engleskoj svoje brodove, koji se 'ifamo nalaze, pod prijetnjom, da će iiiaee ti brodovi biti oduzeti. Kao protivuslugu tvrdi se, da će Švedska dobiti 10.000 tona iz Amerike. Kako dodaje ,,A f t o n b 1 a d e t“, ovo se ne odnosi samo na one brodo\ ve, koji su zadržati u engleskitn pristamštima, već i na one, koji su pogodjeni za prijenos uglja izmedju Svedske i Engleske. ,,N i a D a g 1 i g t A11 a h a n d a“ veli, da je obim ovog namjeravanog preduliitrenog ustupanja porastao ođ 76.000 na 170.000 tona, a da nije stavljena u izgled protivna usluga. Oba lisra žestoko napadaju ovaj dogovor. NJEMAČKA ŠTAMPA O POSLJEDNJEM GOVORU LLOYDA GEORGEA. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novtaa".) Berlin, 21. januara. „Deutsches Tageszeitung * piše o najTLOvijem Llov'd Georgeovom govoru: Sada se opaža svrha, za kojom

Berlhi, 21. januara. U Njemačkoj sa veiikim zadovoijstvom pozđravljaju vijest, da je sa Ukrajinom u Brost-Litovskom postignut sporazum. Razmnije se, ovo važi pod predpostavkom, da je ukrajinskim đelegatima ozbiljno stalo do održavaaija njihovili obećanja i da

je išao Ll<jyđ George svojim govorom, oidržatim u početku januara. Na'me on jo njime pripremao proširenje vcj ic oba\e| ze na Iju'de do 55 godina. Ovo je o'voreno I priznanje, 'da je Englesta pobpuno iscrpljena. Ako je Eaaleska sp.da na

U straliu. U Travniku je grob Dželaludiu pjaše, poznatoga u narodu pod imenom Dželalija. Do nazald nekolike godlne bj še mu — a ne znarn, je li sraia — nedabko od mezara (groba) kalivana, a ispođ n;e dućan. O lijevom direku pred dućanom vi'dio se učvršćen pvo-’de- 1 a-šiii i zvao se Dželalijin aršin, jer je po njegovoj zapovijeđi skovan i o direk prikovan. Trgovački aršini nijesu mogli biti đobri drukčije, osim ako su na dlaku bili jednaci s Dželalijinim aršinom. Koga bi htio smaknuti, naredio bi paša, neka ponese svoj aršin i omjeri ga s njegovim. Ako 80 ne bi poduđario aršin s aiš’nom, kako valja, o'de glava s ramena. Mnogi su lju'di posmicani u Travniku za nje-ove viatie, a ponajviše baše. U travnićkoj tvrdjavi ima duboka i mračna tamn.'ca iz prijašnje U’V>be, pa su u njoj — Icako sam čuo — davili na srnrt osudjene Ijude. Take osude da su se izvršavale s početka noći, u doba prije i poslije ve čeranja. Kad bi koji čovjek bio udavljen, znali su gra'djani po giasu topa, koji bi se u isti čas opalio. Dosta blieu tvrđjave pri sti-ani ima stara, potleušica, ilrvenara kuća. U ono doba živio je u njoj jedan sieđnje dobe, priprost i dobričina musliman sa svojom ženom i djecom. Jedne su noći upravo s.'edili za večerom, 'dok grune jedan top, pa dru'g : , pa treći, pa tako ih nekoliko. Ženi žastane zalogaj u ustima, 'djeca pogledavala sad u oca, sad u majku, n'jesu zuala, o černu se rađi. I otac im zaslane malo s jelom. Nešto se mislio i uzdisao. Do nekoliko časa žena će mu onako u strahu: „Allahu žukjur (Bogu hvala), moj domaćine, po sto puta, te ti n'jesi kakav čovjek 1“ Mislila je time reći: te ti nijesi kakav znamenit čovjek, jcv bi bio i on uidavljen. NevjeraPobratim se pazio s pobratimom veoma lijepo. Oba su bili neoženjeui. Je'dan je od njih ašikovao s djevojkom u 'drugom selu, ali podalsko; a i dmgi je ašikovao s njom potajno mimo svoga pobratima. Došlo vrijeme, i vaJjclo je ići prositi 'djevojku prvome pobratimu. On, kako nije imao vjernijega druga od svo-

Strana 3L V ga pobratima, rekne mu jeđne veče i: ,,Ja para ugovorio s djevojkom, da ćeš tf sutra na večer doći njezinoj kući, ispror siti je i dati joj u ime mene amanet. Ho6eš li me poslušati?“ j „Sto ne bih poslušao, pobratime'V odvrati mu ovaj, „boću drage vo je“. Po bratim preda * oianct pobratimu. Sulra' 0an se onaj drugi uputi u prošnju. Dru-' gog ga Uana pobratim že jno oćekivao, I 0a čuje, kako je i šta je bilo na prošnji.' Kad su se sastali, upita ga: „Kako je bi- : lo? Jesi li mi Isproslo 'đjevojku?" ,,J«. sam, brate", odvrati mu pobiaim, ,,ama jedva za se“. Cuvši to prvi pobratiin promijeni sc u licu nekoliko puta, ma no reče ništa. Snebivao so radi čuda i učinjene nevjere. Prirni u mi.u amanet Od svog pobratima natrag. Od tada se razvrglo medju njima pobra‘imstyo za uvijek. I pravo je. Nejak uiiadožeiija. U imućnoj nekoj kući sve izunulo osim jođnoga dječačića. Da kuća s ima njem ne propada, odluče se prjabelji i gnanci oženiti mališana. I ne kazujući 1 •tu[CoAafp nSetu vz nfpeu j ©jej)od nm Načuo nekako, šta se sprenia, ama šu< tio. Isprosili mu djevojku, i d v L je kući njegovoj svatori. Gltdala mlada isp.ed kućo i po kući, ne bi li gđje vijjda mladoženju, za koga je dovedena, a njega nigdje, da sc javi. Odmakne se mlada malo od svatova i brzo se primakne k djetetu, koje je sjedilo kraj ogrijišta pa ga zapita šapčući: ,,Zna2 li ti, mali, za koga sam ja dovedena?“ Na to mali najpr.je đesnom rukom malmc ispod nosa, a onda 1 jevom i ođgovori joj: „Kako mi te mi li i predomitlja, bitet da me“. Tako mali tarući' g mitlja, bitet da me“. Tako mali tarući se ispod nosa istunjka odgovor jedva, a imao je pravo reći: Kako mi se misli i predomišlja, t j. kako se m'sl'm i predomišljam bićeš za me (dovedtna). Kako li se mlada začudila, kad je vidila tunjka-. voga i balavoga mladožeriju! N js j j bilo drage, nego se ukrala od svatoya pa po bjegla svojoj knći natrag.

Lijepo odijeio prlstaje samo Uiepomc Hch. Lljepo se pak itc« đobiva samo upotrebom Dlana Aiabastei* pudera i Crćme. Cijena male doze ili lončlća K 2.— Velllie doze ili lončića K 4.— Može sesvagdje doblti. Olavno prodavaližte: „Diana", Handels A. G. Dudapest V., N&dor ntca 6. 6

Hughesov apanat ne prenosl ^telegrame morseovom azbukont (tačkama i crticama), v&č nepasredno slovima kao pisaća mašitia. — 22. januara 1901. god. umrla je u Osbontou englaska kraljica V i c t o r i a, koja je vladala punili 64 goditie (od 1837. do 1901. god.). Rodje«a je 24. maja 1S19. god. kao kćt voj.vode Keutskog, brata tadaujeg eciglcskog kralja. Pošto joj }e otac umro 1820. god„ prinoeza Victorla postala je prema engleskom ustavu, u kojemu yaži i žc-usko pr.avo nasleđjau naslijeduicom prijesioia. Vrlo je brižljivo pri* premana na svoj budući poziv. Englesko državno pravo 1 Istoriju predavao joj je lord M e I b o u r n e. Naročlto se rado zanlmala muzlkom i botauikoin. Po smrtl svoga strica kralja jVVllllama IV., 20. juna 1837. god. ’došla Je na prljcsto, a iduće gođltie sve'čauo jc krunisana. Udala sc za princa Alberta Sachsen-Koburšog, kojl Jc dobio titulu „princa supruga“ (kao što ga sad nosi supruc holaudske kraljioe). 'Za svo vrHenie svoje vladavine kraljica Victoria vladala je strogo parlamen’tarno i ustavjio. ali zato ipak ni u košcm pitanju nije bila bez vlastitog misljenja. 1876. god. primila Jc titulu c arice indijske. 1887. god. svečano Je pnoslavljetia pedesotogodišnjlca. a 1897. šeistedotogodišnjica_ njano vlada,vine. Njena najstarida kći V i c t o r i a bila je udata za njefinačkog cara Friedricha III., oca današnjeg njetnačkog cara. Na prijestolu je naslijedio sin, pok. kralj Edward VII., kojl je vladao do 1910. god. ^

Književni prijegied Vicko Mijagostović. „Smotra Dalmatinska" javlja, da je u Sibeniku u dubokoj starosti preminuo profesor Vicko Mijagatovič, šibenski Istoričar, koji je, poput drugih dalmatlnskih Hrvata iz pi edpreporodnoga doba, pisao na talijanskom jezikn, tim više, što je po svojeni zvanju službovao na opštiuskoj gimnaziji u Trstu kao profesor talijanskoga jezika i književuosti. Njegove prve pjesmc svratiše na scbe pažnju đrugoga našinca, koji se posvetio prekomorskoj knjizi, takodje Sibenčanlna Nikolc Tomazea. Osim monografija o šibenskoj povijesti, Mijagosfović jc od 1893. do 1898. izdavao „U. nuovo cronista di Sibenico” (Novi šibenski kroničar), u kojem jc objeiodanjlvao svoja i tudja istraživanja o prollosti svojega rodnoga grada. Otkada je prešao u mirovinu, uastanio se u Sibeniku, bavećf se do kraia svojom strukom.

„Prlroda". Ovih je dana izašao 1. broj ,,P r i r o d e“, popularnoga časoplsa, Što ge već VIII. g. izdaje Hrvatsko prirodoslovuo društvo. Uz vrlo prijatno štivo urešen je ovaj broj krasnim slikama, od kojih se osobite ističu one, što prikazuju snježns lecc. Štivo je veoma raznoliko. Ima tu članaka iz mineralogije, meterologije, zoologije, geologije i botanike; zastupana je tu, tako reći, sva prirodna nauka, pa će čitaoc da nadje u ovom listu mnogo pouke. Ono, što podaje .T’rirodi” prodnost l što je baš ućinilo, da je postala najraširenijim i naičita-

i nijim stručnhn listom u nas, jest osebujan način prSkazIvanja pojedimih I pitanja iz prirodnih nauka. Sve je u njoj pisano vješto, Iako, mjestimice i s pjesničkim zanosom, te se nigdje ne osjeća onaj u nauci tako uvriježeni suhoparni i teški stil, koji je kadar odagnati od nauke i najinteligentnijega čitaoca. ,,Priroda“ je pisana načinom, da će je lako i sa zauimanjem čitati takodje omladina i otlrasli. Istaknemo li važnost prirodnih nauka, kojc danas pokreću sviin pregnućima eovjekovim, onda smo istaknuli i svu važnost ovoga popularnoga časopisa. ,,Priroda“ valja da udje u sve slojevc naroda, osobito u osnovne i srednje škole, jer Je ona, tako reći, priručnik za prirodne nauke. Preporučujenio je svakome, koji hoćc da sc obrazujc u modernoj, egzaktnoj nauci. Cijena joj je 8 K na godinu. Naručuje se uz uapred poslani novac kod uredništva ,,Prirode“, Zagreb, Demetrova ulica 1. „Ženski Svljet“, Prlmiii smo januarski broj „ŽeniS.kog Svijeta", mjesečnlka za kulturne, socijalne i politioke Lnterese žena, što ga izdaje I uredjuje Zofka Kvede r-D emetrović, s ovim sadržajean: Zofka Kveder: Jugoslavenske žene i narodna politika. Maksim Dvorski: XX. Sekulum. — Josip Pavić: Marlja markiza Strozzi. Ksaver Meško: Kllc nevoste. — Nikias: Rasprava o izbornom pravu žena u hrvatskom saboru, — Divljuša: Moje beleške i misli. — Dragica Leppće: Na5© selo. — Dr. D, Prohaska: Vojnovićevi ženski likovl. — Mihovll Nikolić:

Covjeik. — Vera B. Tanazevića: Rat i srpska žena. — Dr. F.: Naši zakoni I žeaie. — I. R. Gazvoda: O, draga noć! — Alojzija Štebi: Ali pride novo življemje? — Dr. M. Perlcović: iz Leopardijeve proze. — O. Stranska-Absalo* nova: Program češke žene. — Zoflca Kveder: O Rusflrimjama. — Naša ženska društva: Dobrotvorne zadruge Srpkinja (Zora Janlcović-Velikovecka); Slovensko žensko vprašanje (Dr. Ivan Lah). — SfcaJešiki interesi žena: Žene i staleške organizacije (Ljubomir St. Kosier). — Književnost: O narodnoj pjesmi Hasanaginici (Dr, M. Stojković); Šta da se čita (Z. K.); Dva naša domaća ratna romaua (Z. K.) — Lisnica uredništva. Obzirom na poskupljenje prolzvodnili troškova povišena je godišnja pretplata na 20 kruna, a pojedini broj stoji od Nove godine K 2. Sve narudžbe šalju se na urednicu u Zagrebu, Pantovcak 1-b. „Književni Jug“. Izašao je II. broj ove nove jugoslavenske književne i umjetničke revije sa slljedećim sadržajera: Ivo Vojnović: Poklon pjesnika (M. Ružički-Strozzi). — Aleksa Šantić: Naš apostol. — Ivo Vojnović: Imperatrix. — Ivo Šorli: Na novlni. Miiica Jamković: Čekanje. — Miloš Vidaković: Zmaj Ognjenl VuČe. — Ivo Andrić: Ex ponto. — Dr. F. Ilešić: Jezik u nacijonalnom razvoju Sloveuaoa. — Janko Olaser: Nelkaj miisli o Otonu Zupančiču. — Kuzma Tomašić: ZadivIjene oći. — Preglad: V. Čorović: Srpski pisci kod Hrvata. — N. Bartulović: V. Car-Emina ..Stard*' I M. Arcybaše-

va „Sanjin 14 . Res: U Donadimi-a ,,Kamena s ramena“. — U biiješkama se govori o proslavi Marije Ružičke Strozzi, kazališnom intendantu, Slovenskoj Socijalnoj Matici, Proljetnom saionu i t. d. — Kao umjetnički prilog donaša: ,,Na verandi 44 od prof. T. Kriz* mana. — List izlazi 2 puta mjesećno sloveuaćkim prilozima te srpskohrvatskim ćirilicom i latinicom. Pretplata na godinu 32 K, a na po godine 16 K. Prvi broj u naJrladi od 5000 pri-, mjeraka raspačan je već; ako se javT dovoljan broj naknaduili pretplatnika štampaće se drugo izdanje. Molimo one kojima je taj broj poslat na ogled da što prije pošalju pretplatu ili vrate broj. Novac se šalje na adresu „KnjiV ževni Jug“, Oundulićeva ui. 29, Zagreb.' „Hrvatskl Ekonomista 44 sadržai broja 2: Dvaput scdmično izlaženje našcg lista. Ne smijemo šutjeti (od dra. V.' P.). — Procvat industrije i socijalna skrb (S. K.). — Narodni gospodarski prijegled godine 1917. — Osiguranje (Stjepan Jcbst). — Porast papirnatog novca. — Popis prikupaca Hrv. Slav. aeanaljske centrale za promet sa stokom. Političke biiješike. — Bankarstvo. — Trgovina i industrija. — Razne vijesti. — Kniževnost i nevinstvo. lz uredništva i uprave. — „Hrv. Ekonomista"iziazi dvaput sedmično, svake srijede i subote. Ogledne brojeve šalje besplatno uprava „Hrvatski Ekonomista 44 , Zagred, Oundulićeva, ulica broj 7. 1 sprat liievo.