Beogradske novine

Broj 27,

\jtorak

BEOGRADSKE NOVINE

29. januara 1918

Obezbjcda radnika n Beogradu. Olavna vojna gubernija u Srbiji odobrila je promjenu pnaviia fiiijaie pančevačke sreske blagajne za osjeguTanje radnika u Beogradu, koja su ođ 1. januara ove godine stupiia u važnost. Po tiin pravilitna svaki radnik i radnica u Bcogradu možc sc osjegurati za raaterijainu pomoč u slučuju nerada, bolestf, porodjaja i smrti. Radnic; se dijele u devet klasa i prema njima tiplaćuju ulog. U siučajti bolesti članovi-radnici dobijaju, na osnovu uloga, bcsplatnog ijekara i ljekove, a porođil/e, a<ko im se od poslodavaca ili sa drugc strane nc daje potpora, dobijajtt za šest sedmica svakog daua po krtmu tt gotovom novcu. 7a uspomeuu na svoga tutiža za beo> j gradsku sitotinjii. Gospodja Persa R. M i 1 e u k o v i ć, priioZila jc sirotinjskom odjeienju opštrne grada Beograda svotu od 200 kruna, kao svoj prilog za beogradskti sirotinju, a za spotnen trinaest-godišnjice od dana srarti svoga dobrog supruga Risle M i 1 e n k o v i ć a. Izdavanje karti za brašno za mjesec februar. Kotarevi Ofpstine građa BcograJa jtpočcli su od 20. ovog mjeseca izda’/ati giadjanstvu potrošačkc Jisiove za brašno za tnjesec f e b r u a r. Izdavanje se vrši po ulioama, to jct svakoga dana samo izvjesne uliee dobijajtt istoga dana potrošačke iistove, u'ritgoga dana druge ulicc i tako dalje. Tako danas 29. ovog mjcseca nioćiće dobiti hljebnc karte gradjanstvo iz ovib ttlica: I. k o t a r. Iz ulica: Laudanove, Seniskc, Krajinske, Bojanove, Cvetne i GrOića Milenka. II. kotar. Iz ulice: Stiške. III. k o t a r. Iz ttlica: Kralja Milana. I’ sianičke, Mišarske i Resavske. IV. k o t a r. Jz tilica: Birčaninove i Neinanjine, V. k o t a r. Iz ulica: Pop Lukitie, Lovćenskc i Lruškogorske. VI. k o t a r. Iz ulica: Saborne, Vatrogasne, Jugovića i Veliki Trg. VII. k o t a r. I z uiica: Princa Evgenijn. Cara Dušana i Dračke. VIII. k o t a r. Iz ulica: Miletićevc, Gundtilićev venac, Boteničke i Hcrceg Stcpana. IX. k o t a r. Iz ulice: Vidinske. X. k o t a r. Iz ulica: Makedonskc i Pivarslte. XI. kotar. Iz ulice: Ratarske.

•puni i usavrši lijepi i ukusiii dttbrovački muzej, koji se nalazi tt dmtgom spraitu općinske palače. Pokojnikove su zasiuge tim veće što je muzej, obzirom aa iokalue prilike i nedostatak velikih novčanib sređstava, mješovlt, te ie osim prirodopisu posvećen još po nešto i arheologijf, numizniatici i domaćoj ‘povijesti i inostranskitn predmetima i d'rugim strukama. B. Kosić kao revan amateur i nmli enciklopedist u svojent zvanju, znao se snaći u tom malenom, ali višcstranom prirodoslovno-historijskoni instiktu. Njegova ljubav za nj i njegova nevjerojatna marJjivost u tradu mogu da posluže mla'djima za uzor. Njegova biografija za.vrijedjuje da udje u životopise gktso\itih radiša u Smilcsovu stilu.

Književni prijegied „Hrvatska Njiva“ Pritnili smo 4. broj revijalnoga tjcduika „Hrvatska Njiva'* s oviin saidržajetn: Dr. Vladimir Katičić: Deinobilizacija — mobilizacija. — Dr. Stjepan Bosanac: Misli o novotn luredjenju srednje škole. — Radoslav Bačić: Birokratizam. — A. M-ić: Hrvatski časnici i rat. — Smotra: Novčani zavodl u Hrvatsko] I Slavoniji (dr. M. Metikoš); Poslije jubileja 'Marije Rttžičke Strozzl (Discoboj o); Naši časopisi (dr. D. P r o h a s k a) itd. — Listak: Božo Lovrić: Us•krsni pozdrav. — Godišnja pretptata .„Hrvatskc Njive“ iznosi K J6.—, pojeIdini broj 1 krutiu. — Narudžbe šalju se ua upravu lista tt Zagrebu, Nikolićeva 'ulica 8.

stmii 9 .

XII. k o t a r. Iz ulica: Poljske, Rasinske I MiHšićeve. XIII. k o t a r. Iz ulica: Poštanske, Slobode, PoljSne, Ivkovićeve, Svešteničke, Nove, Grčić Milenka i Vojislava Ilića. XIV. kotar. Iz ulica: Šumadiske i Reonske, XV. k o t a r. Iz ulica: I., II., i III. ulica Gjurgjcvog Brda. N a Č u Jk a r i c I: Iz ulice: TrgovaČke.

Dnevne vljestf Jitgosloveuska Izložba * Zagrebačke novine javljaju, da jugoslovcnskl umjetnici spremaju, da u proljeće organizuju veliku jugoslovensku izložbu u Ljubljani, ZagrebuiPragu. S time u vezi rodiia se i rnisao o izdavanju zajedničke grafičko-satiričke revije. Već su započeli pregovori izmedju Zagrcba i Ljubljane.

Narođna privreda

1857. o Drezdi u Njemačkoj neki Baumayer dajpokuša vještački izvoditi piliće. Konstruisao je mašinu za izvodjenje pomoču mlake vode od 40° Cel. Ovaj aparat Je docnije popravljau, pošto jc dodaua naročita mašina za regulisanje ravnomjerue toplote, ali uspjeh se nikako nije mogao da postigne, zbognedostatka čistogvazduha i dovoljne vlage. Prvi su počeli Amerikanci da konstruišu aparate u kojima sc zagrijava vazduii poinoću Iampi, a sada se već radi i pomoću električne struje. (Nastavitče se.)

Prodaja pctroleja. Prodaja petroleja za mjesec feb r u a r na kuponu broj 15, počinje od d a n a s. Prodaja se i ovom prilikom vrši posredstvom gospođje Jelene E g a n o v i ć u ulici B r a ć e N e d i ć a broj 25, gdje se petrolej može dobiti. Petrolej se daje na osnovti legitimacija za petroleg' po jedan litar od pcrodicc i staje 1-50 knma. Skreće se pažuja gnadjanstvu, đa će se petrolej davati samo na osuovu ovjerenili lcgitimacija od strane reona opštinc grada Beograda. Pctrolej se mora dignuti zaključno do 10. februara ove godiue, o čeinu se opominje gradjanstvo. Parobrodska ploviđba Beograđ Sabac. Parui brođ ,,Arad“ nećc saobraćati u poncdjeljak i subotu, ne^o u srijcdu i subotu iz Beograda u Sabac, a u nedjelju i četvrtak iz Šapca u Beograd. Rcd predsiava u c. i k- khiu. Od 1. februara o. g. počinje uovi ređ predstava tt c. i k. kinu: ponedjeljak: u 6 sati predstava za momčad, u 8 sati predstava sa pristupom za svakoga. Za ovtt predstavu ostaće do po! 7 sati uveče-' za časnike mjesta rezervisana i takve karte mogu se _ đobiti unaprijed od 5—6 i pol sati. Utorak: preustave za građjanstvo u 3, 4 i tri četvrt i 6 i pol sati. Šrijeda: tt 6 sati predstava za momčad, u 8 sati za časnike. Prodaja karata od 11—12 sati i od 5—6 i pol uvečc. Cetvrtak kao ponedjeljak. Petak kao četvrtak. Subota kao srijeda. Nedjelja: u 3 sata, prlstup za svakoga, a u 4 i tri čevtrt i 6 i pol sati predstave za momčad. Izgubljeuo. U ltedjelju u noći izgubljen je na putu od hotela ,,Balkan“ do ttlice Kraljice Natalije prsten sa tri briljanta u vrijednosti od K 500. Ko ga nadje, moii se, da ga preda tt c. i k. zapovjedništvu vojne željeznice, gdje će dobiti nagradu. Duevna teoipcratura u Beogradu. 28. januara: maksimum u sijenci —10.1 (prema jučerašnjetn toplije _ za 1.3), na suncti +21.5 (toplije za 7.5). Temperatura zemljine površine +10.9 (toplije za 2.8), minimum 0.0 stcpena Celsijevih. Vrijeme na Balkanu. 28. januara izjutra: U sjevernoj Srbiji većinom oblačno, kasnije vedro. U Maćedoniji i Arbaniji vedro. U ostalitn krajevitna više oblačno. Vijesti iz unutrašnjosti Kažnjen zbog pcčenja rakijc Iz Novog Pazara nain javljaju, cla stt tamošnje carinske vlasti nlivatilc Krstu Šljivića, seljaka Iz sela Kamena, okrug pazarski, u tajnom pečenju rakije. Za pretoršenje naredbe o prijavi za pečenje kažttjen je ovaj seIjak. pored novčane globe, i koniiskovanjetn cijele uhvaćene ispečene rakije. Apetoka u Raškoj. Kako nas sa Raške izvještavaju tamo je nanovo otvorerta apoteka, koja Je po evakuaciji srpskilt trupa stajala zatvorena. Apoteka vrši službtt kako za vojna tako i gradjanska lica.

BSPOZITDRA PESTAHSKE-ilGARSKE KOMERGIALNE BANKE u Beogrodu — Knez HifioHovo Ur, 50. Specžjainc odjjeienje ia iiijanje nova<a ratnim zorobljenici« ma i intemžranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna, m

VjeŠtačko izvođjenje pilića Potražnja za ntesotn od živiuc, jajima i perjem bila je i pred ovaj rat s dana tt dan sve veća. Velitoe varoši sreduje Evrope, pa i dalje prcma zapadu. Beč, Budhnpešta, a još više njemačke varoši itvažale stt godišnje mUijune i nulijuue jaja, a ositn loga živlne — sve u vrijednosti od više stotitia milijuna kruna. Značajiio je, da prema razmjeri porasla uvoza nije ttpoiedo rasla i •prođukcij.a, izuzev jedino satnu Njemačku. U Austriji, osobito u Štajerskoj i Tiroht posljednjih jc goditta živinarstvo znatno napr«iovalo, nešto u Češkoj i Galiciji. U Ugarskoj nije se živiiiarstvu pripisivala ona važiiost, kako bi se moglo očekivati od ov r e poljoi>rLvređne jake i naprednc države. U Hrvatskoj i Siavoniji ncšto se radilo posljcdnjih godina, a Bosna jc pred sfim rat biia na putu ka boijiin prilikama — ali sve je to stalo. da čeka bolja vremeita budućnosti. U Srbiji je prema prilikama živinarstvo dosta bilo uapredovalo — brojem, količinora proizvodiije, ali je inače sve ostalo kod starog... mislimo što se tiče opšteg načiua tMfctuja živine. Nema sumttje, da bi s vretnenom veča potražnja potakla i srpskog seljaka, da racijonalnije gaji živintt, da nije njcgov rad iprekimtt ovim ratorn. Aii baš priiike, koje stt nastale poslije ulaska austro-ugarskih čcta u Srbiju mogli bi potakuuti, ako ne šire slojeve, a ono barem izvjesne krugove na racijonainije gajenje živiue i u tu svrlut iznjećemo nešto u kfatko o i z v o d j e n j u p i 1 i ć a n a vj e št a č k i n a č i n. Izvodjenjujpliica na vještački način pristupilo se s razloga, da bi se rad na izvodjenjtt živine pojačao. Vještačkim izvodjenjem piladi uštedi se mnogo na vremenu, aizvodjenje se zn a t n o u.v e ć a3 r a. Svakako je potrebno, prije nego što bi prešli na opisivanje samoga načina izvodjcnja piladi vještačkim putem, đa zainteresovane upozuamo sa unjutrinom jajeta.i razvitkom zametka za vrijenie izfodibnja. Žumance jajeta sastavijeno je kao što 1 sadržina bjelančeta iz gušćih i rjedjih siojeva. Svi siojevi žumamceta obmolaui su vrlo nježnom ipokožicom; u jezgri žumanceta nalazi se začet a k ili t. zv. embrio. Zametak se počinje razvijati n jajctu pri toploti od 38 do 40 stepeni Cel, a potrebno je 21 đan, đok se potpuno mladunče ne razvije iz njega. Od nasada pa za 12 sati zametak se počne širiti i time je ctpočeo život u jajetu. Sa zametkom širi se i pokožnica u kojoj se poslije 48 sali obrazuju krvni suđovi, koji ujedno sprovode zametku potreban vazduh. Krvni sudovi se postepeno i jnržasto razgranjatvaju. Ocl p o k o ž n i c e idu krvni sudovi u srce zanietka; srce počinje da radi i time postaje život zamctka. Petog đana po nasadu, pošto se već prije obrazovala glava i oči, počinje obrazovanjc krila i nogu. Od osmog do jeđanaestog dana potrebno je sa jajima veoma obazrivo postupati, jer se jačitn dmtusanjem nježni organi mladmnčeta iako mogu da povrijede. Mlado u jajetu dvanajstog dana potpuno se već razvilo i od tada počinje živjeti razvijajući se brzo i pravilno; žumance biva sve manje, a i bjelance postepeuo sasvint nestaje, tako da se dvadesetog dana miado ođpočinje kljuvati dok se ijuske sasvitn ne oslobodi i iz njc izadje na polje. / Vrio važan životni proces u jajetu jc obrazovanje ugljene kiselln e: ako se ova u jajetu ne bi z a m j cnjivala kisikom iz vazduha, moralo bi se mladunče ugušiti; s toga je potrebno obratiti na ovu okolnost pažnju, osobito kađase izvodjenje vršt vještačkim način o nt. Vještačko izvodjenje vrši sc već skoro četrdeset godina sa naročitim mašinama, kojih sada intadc vrlo raznih sistenia. Prvi je počeo još god'itte

Rasadnik u Mioiiiet. Pišu nam Iz varošice MI o tt I c e: U Mionici je postojao srcski rasadnik, koji je plodnošću zcmljišta prevazilazio sve poljoprivredne ustanovc valjevskog okrtiga, pa čak I rasadnike ranijeg okružnog ekonomata u Valjcvu. Iz njega stt raznošeni rasadi raznih voćaka po cijeiom vaijevskom okrugu, pa čak i po mjestima susjedniit okruga. Zbog'ratova i ovaj je rasadnik bio gotovo sasvim zanetnaren, ali se sada njegovom podizauju opet pokloniia pažnja. Ovoga proijeća rasaduik će biii u niogućnosii. da opet izdaje rasadne voćke u dovoljno.i količitti. Baikanski voz, U Wirtsburgu biia je 9. I 10. ovog mjeseca konferencija deicgiranih stručujaka za uccdjenje pitanja o btidučem saobraćaju brzog putničkog voza, koji iz Njcmačke, preko Austro-Ugarske, Srbije i Bugarske direktrvo idc za Carigrad. Izmcdju ostaloga je riješeno, da se nešto povisi cijena putničkog i prtijažnog pođvoza. Ta izmjena treba da siupi u važnost od 1. aprila ove godine. Riješavano je, da se isti voz uveća još jednitn putničkim vagouoni, ali je to ostavljeno za riješenje komisijl, koja će se po isloj stvari sastati 1. fcbnuara u Poszonyu (Požunu). Veliki gradovi u ratu Nekoiiko statističkili podataka o životu ii Beriinu za vrijenie rata. — 77 iniliju11 a pasažera za nu'esec dana. — Strancl. — Koliko vode popij'e Berlin za jedau dan. Bez sumnje, da se rat mnogo jače osjeća u velikim gradovima, nego li u srednjim i manjim varošima i na selu. Veliko mnoštvo stanovništva, zapleienost privrednih i društvenih odnosa, sve to iziskujc temeljne mjere, toako ne bi stupile smetnje i teškoće u razvijanju svakodnevnog života. Prijestonice velikih zaraćenih država Beč, Berlin, Parfs, London, Petrograd i Moskva, sve gradovi sa preko milijun, pa i sa više milijuna s>-anovništva bili stt primtcljeni da izvrše velike refornie u administrativnoin pogledn, da bi zađovoljile životne potrcbe svojili gradjana, kao što su snabđjevanje životnlm namirnicama, pomoć porodicatna vojniit obvezanika i t. cL Razumije se, da je odilaženjem tolike radne snage na bojište na nekim privrednim poljima l drugkm poljima javnoga života nasfupio zastoj, ali bi zato bilo pogrješno vjerovati, da se to opaža po spoljnom životu, životu grada. U velikim gradovima po spoljnom izgleđu njihovom i životu po njihoviin uiieaina što ’nc vele ,,ne poznaje se rat“. Ma da su uzimanjem tolikih konja u vojsku postali redji fijakeri, ma da stt automobili hiIjadama uzeti za vojne pot'rebe, nta da je u interesu štednje ugljena ograničen tramvajski saobraćaj, zabiuda bi bilo vjerovati, da je saobraćaj po velikim evropskitn građovinta slabiji nego u mirno doba. Vojne obaveznike, koji su otišli na bojište, u veliko zamjenjuje osoblje mnogobrojnilt noviit vojnih i gradjanskih nadleštava, stvorenih radi ratnih potreba, zalim more krupnih I sitnili trgovaca, liferanata, činovnika 1 pozadinskih vojnilt obaveznika, domaćih i stranih novinara 1 t. d., koje se poslom sliva u tc velikc političkc centre, središta najviših državnih viasti. Tako je u Betlinu u toku rata saobraćaj stalno rastao. pa i dalje raste. Sva saobraćajna sredstva, gradska žeIjetznica, podzemna željeznica, automobiislcl l obični omnihusi, tramvaji i t. d., prenatrpana su putnicima. Samo berlinski tramvaju prevezll su u toku jednog jedinog mjescca 1917. god. ne manje od 77 milijuna putnika, dok je u toku 1916. god. ntjescčno prosječno preveženo santo 59 milijuna. Šamo tramvaji društva „Grosse Berliuer Strassenbahn“ vozili su 57 od rečenih 77 milijuna putnika. Na gradsko] i na jx>dzemnoJ žeijeznici putovalo je u toku istog mjescca 9 mflijuna putnika, na običnim

omnibusima (sa korjskom zapregont) 2 i pol miiijuna, na automobiiskim omnibusima 150.000 ijudl. Kolika je silna bujica ljudi, koja se svakoga dana izlije po bezbrojnim berlinskim nllcama 1 trgovinama. Da se ne vidj.iju nmogobrojue unifonne vojnika na odsustvu, ozdravljelih ranjemka, I t. d., zbiija čovjek ne bi mogao poznati dc sc već četvrtu godinu vodi najstrašniji i najveći rat, što ga pamtl svjetsku istorija, Kao što rekosmo, ma đa Je rat iii boije rečeno, baš zato, što je rat, u Berlin doiaze grdni putnicl. Tako je istoga rnjeseca, na koji so odnose gorenavedenf podaci u berlinskim hotel:ma i gostionicama odsjelo 128.000 putnika, a to je 17.000 putnlka više nego istoga mjeseca 1916. godiue. Pri tonicnisu uzcti u obzir stotinama hiijada putnika, koji su oxhsje!i kod rodjak:-i prijatelja i poznanika. Medju ovim put nicima bilo je 3000 stranaca, što je f obzirom na raine priiikc i na mali broi zentalja, iz kojiii sada u opšte svijet može iputovati u Bcrliii, vrlo znatan broj. Od tiii stranaca bilo ili je najviše (njiit 1124) iz Austrije, zatim iz Švc+' skc (288), pa iz Turske (236), iz Ugarske (228), Lz Poljske (216), iz balkanskih država (98) itd. Ako smo rekli, da Je rat ostavlo dubokog traga u privrednotft životu, to sc vidi, da trgovina u Berlinu ipak i sada zahvata ogromne srazmjere. Tako je v toku rečenog mjeseca kod bcrlinskiJ: gradskih štedionica ttloženo 16 milijum. maraka, dok je istog mjeseca 1916. go> dine uloženo 6,7 miiijuna maraka. Mcdjtt tiin izvadjeno je uloga iz štedionica ttkttpno saino 8 milijuna. Svijet se tt Berlinu za vrijeme r. • ta miiogo ženi. Rečenoga mjeseca zakijučcito je u Berlinu 1365 brakova. Rodjenja je bilo 1536. Smrtnih slnčaje« va Mo je 2385. Sad još uekoliko pođataka, koji osvjetljavaju obim svakodnevnog ži* vota u Berlinu. Tako Beriiu potrošdnevno 225.000 kubnih metara vode zi' piće, a radi čišćenja ulica isplaćeno je 13.000 dnevnih i 15.000 lioćnilt radenika. Radi polivanja ulica upotrebijeno je 41.000 kubuilt metara. Sirotinjsku lxmioć primalo je 33.000 iica.

Miiorad M. Petrović: Varnice Zena j«?. jedtna rdja, koja zd zbvto prijanja, * / iSije eiraSna svaka životinja, kojVi, +na rogove. Primer nam je za to * Zlatue uzde uzđrže f rutjbconlje kon]e. iMagarca se Ttmirnjaju pod jedtn'in Bnažnim, udarcem. * Nekad se govorilo: ,,U Iaži je plit ko dno“, a sacl se kaže: ,,U ijubavi je plitko dno“ Matemafika nije taćna nattka, kao što se niisiilo, To je pokazao ovaj qv, ropski rat.

Posiijednje brzojavne vijesti PODMARŠAL ČIČERIĆ U BREST* LITOVSKU. Kb. Beč, 2S. januara. Iz giavnog stana za ralnu štampu Javljaju: Podmaršal pl. Čičerić stigao je danas i>osIije podne opet u BrestLitovsk. U njcgovoj se pratnji nalaze potpukovnik Pokornv, korvetni kapetau Wulff i major Olaise pi. Horstenau POTOPLJEN VELIKI ENGLESKI PARNI BROD. Kb. London, 28. januara. . (Reuterov uređj Veliki engleski panti brod ,,A n i a n t e“ od CunarđLine (13.409 tona) sa 40 putnika I 300 ljudi posadc, torpedovanje na ulsterskoj obali. Svi su se puttiici, kao i posada, mogli ukrcatl u čantce za spasavanje. Nadjeni su poslije jedtiog sata, pa ima nade, da će svi bitj spašeni, ...

boja za bojađisanjc Slofova, bojađi«e savrSeno. Sveka domafica nelia le upo-, trebljava u vlaatltom tntcreau. U avima se bojanta proizvođl kod flrme: Hcf czegOćza.Bndapest V., Batv<nyut. 13