Beogradske novine

Strana 2 .

PefeK

BEOORADSKE NOVINE

22. vaiia 191b.

Brol 78.

■a raspoloženju, zal5mllljunatona. Od ove količine dolazi na samu Englesku 9,400.000 tona trgovin•ke flote. Englesko satnoobmanjivanje. Kb. London, 21. marta. Reuter: U doujem domu js izjavio prvi' lord admiralitefa, da neprijate j objavljuje pretjerane uspjehe podmorskog rata. Tako ru njegovi izvj :šfaji o ^lijenu podmomica u januaru 1918. za 113o/o |>rttjeraru. Engleeki proiječni gu itak iz(aosi u mjesecu samo '21.000 tona. —■ Lk>yd George je i rjavio, da ćo se mjeseCnl' deficit u tonaži nbrzanim gradjenjom brodova mo£da naknadili. AsqaitJi je izjavio, da su ta gaopštenja povoljna. PodCiorski rat je đalcko od toga, da zemlju Uzncmiri. Mi može'mo opasnosti mimo b Oti gledati. (Ovakvim prestidnim i' pkroz na skroz lažiiim fevješ avarjmi eugleski državnici sip'ju p j-sak u oči svo-. me narodu, kao i •»im drugim liarodima (sporazumniili država. U ostalom ovakve Bm.iježne tvrdnje najbolji su dokaz totalne (cbunjenosti, koja je zavlađala mozgom engleskih , ( drŽavnika“ i jasno pokazu'je žaiosno stanje, u kom« se danas nalazi Englcska. S onim, lcoji se mora služiti ,vcć i s ovakvim lazima, zaista ne stoji ftobro. Op. Ur.) VVolHov ured o Izvieštalima engleske vlade. Kb- Beriin, 21. niaria. Wolffov ured prhnjećujc k podmorničkom ratu :• Poznato je, da eugleska vlada predstavlja izvjeStaJe njejnačkog admiralskog stožera kao pretjerane. Što se do sada protivila, da javi količinu potopljenog brodskog prostora, nego objavljuje samo broj potopljenih brodskih jedinica. to već mnogo znači, te je I u sasmoj Engleskoj dalo povoda za živahmt kritiku. Osim toga se vlada našia u prilično neprijatnom položaju, da doveđe u vezu umirujuća uvjeravanja sa oskudicom Iživotnih namirnica, koja svaki dan raste 1 sa teškoćama ishrane. Engiezi moraju upoirebljavati najrazličnije vještine, samo da bi pravo stanje sakrili. Ali sistem vještačkog iskretanja čfnjenica ne će so moći uvijek đržat!. Borbe u vazđuhu Vazdušni boj nad Helgolandom. Engleski »zvještaj. Kb. London, 21. marta. Admiralitet saopštava: engleBka porr.o-^ka kti'Pa se u zrlnvu Helgoj a n d a sudariia 8 dv : je nen- j uljske letilice. Neprijate'j je uvućen u'borbu i jedĐa njegova kti'ka je bila p i norana da %t u plamenu spusti na pučinu. Katastrofa u blizini Parisa Eksplodlraio 15 iniiijuna granata. (NaročHi brzojav „Beosradsktti Nov'ma'*.) Ženeva. 21. marta. U fraucuskoj komori je saopšteno, da je katastrofa eksplozijo kod La Caurneuve postala otuda, što je u smjestištu mjesto propisanih 200 hiljada granata bi!o ne manje n e g o 15 m ili juna. Nova ekspio/ija. (Naročiti brzojav „Beosradsiriii Novlna“) Rotterdam, 21. marta. U Angouiemsu, biizu Parisa, opct se dogodila jedna eksplozija u tnuaicijonoj tvomici. Deset radnika je poginulo, a 7 ranjeno.

fcurnog života bio prilično npropastio zdravljo, pa je cijeiu 1769. godinu provco na oporavku u roduom mjestu. Iz Leipziga je Goetlic donio pastirsku ig.ru „Die Laune des Verliebten" („Cud zaIjubijenog; inspiraciju mu je daia jcdna njtgova ijubav u Drezdi) i „Dic Mitsehuldigeu" („Saučesnici"'; opjsujc gradjaaske krugove u Fraankfurtu) i ncšto lirskih pjesama, kojc su još bilc potpuno u duliu tadanje amakreontike. U Fraukfurtu je vrlo povoljno utlcala na njega unma Susanna pl. Klettenberg, drugarica njegove matere. 1770. godaie otišaio je Goethe na univerzitet u S-rassburgu, gdje je dovršio pravne jstudije u avgustu 1771. godine. Bavijenjc Goetheovo u Strassburgu ovl ođsudnog je značaja za umnl razvitak njegov Undjc je došao u dodir sa Herderom, koji je u mlaciom pjesniku probu<ho ljubav za narodnu pjesmu sviju .vremeaia; Herdor mu je liicazivao na -to. da je pjesništvo narodni dar, koji uspjeva ti svako do.ba i u svakom kraju svijeta, a nczavisno od nekc naučMičke sprente. Umio je da mu protumači kako poeziju staroga zavjeta iii Omira (Homera), tako Ossiana ili Shakespeare-a. Herderovc poukc bile su epohalne za Goetheov duit. Dubokog traga u njegovoj duši ostavila je Goetheova ijubav prema Frederici Brion, kćerl patoha u Sesenhcinui blizu Strassburga. Kada se kao svfšemi pravnik vratio u Fraitkfart, natjerali su ga porodični razlozi da raskine vjeridbu sa Frederikom. Godlnama ga je još grizla sa.vjest za ovo nevjerstvo. Slijedeće su Četiri godine od najpiodnijih i najznafnonitijib u Goetheovom životu. Bio je dobio pravo na advokatsku kancelarl(ju u Frankfurtu. ali su mu materijalne vrillke dopuštaJe, da ne ttzhna baš ta-

Austro-Ugarska Opšta đnžnost rada u ratu n AustrljL Kb. Bcč. 21. marta. Prema zakonskom p-ello-’u o opi oj đužnosti rada, koji js jnče pcdnijet pos'aničtom domu, svaki držav’j n : n muškog pola od 17 do 60 godine » žensbog pola od 19 do 50 godine dužan je raliti b obrirom na prilikc, koje je rat izazvno, u opštoj svrsi, koj’i mogu prednzeti država, krur.ovine, okruzi i opštine, kao i pravna lica. Zakon se ne odnosi m l : ca o užane sile, na članove zakonodnv^og t'jela, feinovnike i opštinska javna lica. Izuzimaju se još i sveštenici i nastavničko oSOblje. Najnovije brz. vijesti Daiisko-njeuiački-austro-ugarski pregovori o medjusobno] razmlenl robe. Kb. Kopenhagsn, 21. marta. Od 15. do 19. ov. mj. traj .'i su pregovon Izmedju dansldh, rj.nta'Čkih i austro-ugarskih tzaslanika o m- j s-'bn j razrieni robc od 1. aprila do 31. Jula. Prcgovori teku za Dansku povoljno. Ukupni je rezultat u glavnorno Isti kao i kođ ranijih pregorora. "O danskoj izvoznoj robi poslignufi su pov-’j-i spora*unw 'o cijenama za prve iđuće čeliri nedjclje. Dotoz uglia ostaje i đa!je u nepromjenjenom obimu, tako isto i cijene. fz španjolskog parfamenta. — Kabinetska kriza. Kb. Madrid, 21. marta. Parlajmejiat je izabrao V i 11 a n e uv a sa 219 glasova za predsjcdnika. U svom nastupnom govoru opo*menuo je parlamenat na slogu, a ujedno je javio demisiju kabineta. - Na to je ministar predsjednik, Garcia Prieto, otišao u kraljevsku paiatu, đa kralja izvijesti o svoan odstupu. Misli se. da će rješavanje krize naići na velike poteškoće. Dmtav očišćcn od ininu. Kb. Beč. 21. marta. Kako ,,N. F. P r e s s e“ javlja, od Kiče je, prema stiglim izvještajima, donji Dunav od Sulinc očišćen od mina. C. I k. dunavska flotiia je očistiia ! posljednj’ dio Dunava. koji je bio pun mida. Osiguranje ovog za prenos životnih namirnica tako važnog brodskog puta zasinga je c. i k. dunavske flotile.

Sa Balkana BUGARSKA. Odbraua savezničke vjkrnosth Bugarsko poslanstvo u Bernu pobija u ,,Bund“-u tvrdjenje lista ,,La S e r b i e“, organa srpske vlade u švajcarskoj, da je Bugarska radi zakfjučenja zasebnog mira pokušavala da stupi u pregovore s sporazmnninii silama. Naprotiv, kako to objavljeni tajni brzojav ruskog otpravnika u Bernu od 22. septembra 1917. svjedoči, sporazurnne su sile one, koje su pokrašavale da stupe u pregovore s Bugarskom. Bugarsko poslanstvo ističe, da nl bugarski narod, ni vlada,. ni kraij uisu nikad ni pomišUali na to, da svoje saveznike iztievjerc pa da radi zakijučenja zasebnog mira stupe u pregovorc sa zajedničkhn neprijatefjein. Bugarska će do kraja ostat] svoiini saveznicima vjerna.

ko ozbiljno ovo svoje zvanjet te se mogao u glavnom iskijučivo baviti književnošću. Od oktobra do deceanbra 1771. godine napisao je, a 1773. godinc potpuno je preradio svoju prvu čuveniju dramu „Ootz von Berlichingen". Ovdje se on poveo za Shakespeareovim istorijskim stilom i dao je vjernu i živu sliku kulturnih i društvenih prilika u Njeniačkoj u XVI. stoljeću. Od maja do septembra 1772. godine radio je Goethe kao pisar u vrhovnom sudu u NVctzlaru, čiji su poslovi u ono doba bili potpuno zastaii u birokratskom duhu i „javašluku", koji je u ono vrijeme vladao u njemu. (Pominje se neka parnica, koja se pred tim sudom vukla 188 godina, a čiji je predmet obuhvatao blizu 11.000 akata). U drami ,,G6tz von Berlichingen“-u Goethe je medju ostalim opisao i jedan nloinenat iz rada toga suda. U Wetziaru se Goethe ludo zaijubi u Chariottu Buff, vjerenicu svoga druga Kestnera. Da bi učinio kraj teškoj duševuoj borbi izmedju ljubavi I drugarske dužnosti, Goethe je iznenada otišao iz Wetzlara. Ta je ljubav inspirisala čuveni roman „Die Leiden des jungen Werther“ („Patnje mladoga Werthera“); ovo Je prvi njemačkl romao, koji se. proslavio u cijeloj Evropi, pa je i na cijelom svijetu (još za života Goetheovog radili su čak i u Kitaju porculansko posudje sa slikama iz ilustrovanih izdanja Werthera). I u Srbiji Je ,,Werther“ mnogo čhan sve do sedamdeseitih I osamdesetih godina: Još se i sada javljaju u svijetu sve nova I nova izdanja na svima jezicima. Pored toga pisao je u ooo doba raznovrsne dramatske satire. a od večih radova započeo je djela „Der ewige Jude“, ,,Mahomet“ I .Prometheus“, koja su ostaia neciovršena. 1774. do 1775.

Grad i okolica

Dnevn! kaiendar Dtnis le pctak 22. msrta, po starom 9. m*rU. — mmoUatolici: 7 žal. bi. Dj.. Oktav nrat; pravoslavui: 40 mučenika (niladcnct). Casnlčka I činovnlika kasina otvoreua je poćara od 15 februara do 11 sati u noći. C. I k. vojnlčki dora: Cftaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvureno od 7 sati lzjutra do 9 sati uveče. Slobodan piistup svakorae sojniku. KinemaiO{<tait: Voinl kino u Kralja Milana nlid br. 56 (Kolo>eum): 1) 4 i 6 sati poslije podne te u 8 iau uveče prcdsUiveza gradjanstvo. — C, i ki. gradjanski Klnu n,a leiazijaraa br. 27 (Paris): U 6 sati postijc pođne i u 7 satl uveče opžtc pređstave. acogradskl orfeum (u zimskoin potorištu, prije Boulevardj: Početak prcđstave u 8 saii uveee. Blblioteka za pozajmicu (Ba! kanska ulica br. 1, Ilotel Muskvuj. Otvorena od 10—l sat p:>jc t od 8—7 satl poslije podnc. i\očna služba u ljekarnaina: U vrcmenu od 17. do uključivo 2A raana vržiLe nucnu službu u oeo 6 raduove ijckarne (apoteke): Ur. Paaić, Saboina uliea 77; De1 1 n i, Knez Mihajla uhca 1; N I K o 1 i ć, Bitoljska ulica 2; Protić, Krnlja Aniana ulica 87. baobraćaj na ratnoin mostu lzmcd,u ccograda i Zemuna obustavljen je sva,.og dana od 7— 8\>u sati p.ije poune od 12.80—z sata posiije poane. Posje* ooicsmka u Doinicnma: U boinici .Brćko"; od'2—4 sata poslije podnc. U bolmci 0 Brfuia“: oil 9-ao—12 sau prije podne i oa 2 —4 sata poslije pudne. — U c. i k, gradjan3koj bolnici: u utorak, će» tvrtak i nedjelju od 1—3 poshjc podne. Parobrodarski saobraćaj. !. lzmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi ođ 20. januara ao opoziva: Hol.izak iz Zemuna za beograd u 6’30, /\i0, 8’80, 9’dO, lo uo i 11-30 pr. podne tc u 1-30, 2-do, o-a0, i'30, 5'30, 630 i 7’30 poslije poduc. — Bolazak lz Beograda za Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati pnje poune, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sau poslije podne. — 11.izmedjuZemuna iPancsove Ked plovldbe, kujt važi od '26. januara do daijnc naredbe; iz Zeinuna za Paucsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — iz Pancsove za Zemun: flncvno u 8'30 sati prije podnc I 3 sata podijC podne. brod hojl saobra.a lzmcdju Zen.una i Pancsove i ooratnu ne pr.staje u Beogradu. — lu. izmedju aeograda i S a p c a, Polazak iz beograda za Saoac svake srijeflc i subote u 7 oO sat j u jutro. Poiazak iz Sapca za beograu svaitog i eivrtka 1 ueJjeljom u 7 s. n jutro. — Putnićki parobrodarski saobracai izraedju ursavei 2 e m u u a i tzmedju OrSave i Braila Polazak (z Crsave za Zemun: nedjeijom. uiorkom, cetvrtkom u 6 sati u iutro. Iz zerauna za Oržavu: ponedjeijkom, srijedum i petaom u 4 sa<a posltje podne. iz CrSave xa brailn; poneaje! kotn i peuom u 4 sata ooshje podne (srednje evropsko vrijeme). iz Braiie za OrSaVu: ponedjeijaum i cetvrtkom u 1 53i 50 ćasaKa postije podne (zapadnoevrupsko vrijeme;. — Parobrodarski saobraćajizmedju rscograda l Smedereva: Oalazak iz Beugfada za Smcdercvo nefljcljom i ćetvrtkom u 3 sata posli,e poauc Iz Sraedereva za ceograd utoikom i petkora u 8 sati u jutro. Vojno parno toplo ktipaiilo u Gar UuSanovoj ulicl. — 1. Kupatllou kadama; a)Za vojne osobe otvorcno radnira daniina od 7 sati prije podne do 5 satl posiije podne, a nedjeijom 1 pražiucima cd 7 sati prije podne uo 12*) *ati u podne. — bj 2a gradjanstvo radnim danima od 9 saii prije podne do 5 sati oslije podne, a nedjcljom t praznicima od sati-pnje podne uo 12 l / t sati u podne, — 2. Pamo kiipiitlio za ćasniko 1 njima ravne ćinovnike otvoreno Je utorkora, srijedom, pstkom i subotom od 7 sail prije podne do 6 sail posltjc podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati pn,e podne d’o 12 l j g sati u podne. — 2 a giadjane mužkogpola otvoieno je paino kupatllo por.edjiijkom i ćetvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od 0 sati prije pođne đo 5 satl poslije podne. — Casoiciraa i njima rsvnim ćinovnicima stoje na vo!ju da se siužc paruim kupatilom i u dane odrefljeue za gradjanstvo (ponedjeijkora l četvrtkora). Blagajna se zatvara radntm danima u 12i/ 3 sati, a nedjeijom i praz nicim3 u 12 sati u podnc.

izradto je većim dijelom prvi dio sVoga „Fansta", a dovršio je 1774. godine djelo „Clavigo", napisano za osam dana, kojc se oslanja na Beaumarchaisove memoare. Ma da se i u ovom djolu, napisanom na brzu ruku može poznati znameniti pjesnrlr, ipak se ono ne može uporedjrvati sa ostaliin njegovim čuvenim djefima, PoŠto se ,,Wertherom'* bio, naglo proučio u cijeioj Njemačkoj, tražiii su rnnogi književnici koje prepiskom, koje ličnim poz-nanstvom ve«u sa njime. Tako je 1774. godinc kao gost u hjegovoj kući boravio Klopstock, a zatim se upoznao i sa Jung-Stiliingom, Sulzerom, Pestalozzijem, Georgom Ziinmermannom i drugima. U to se doba Gbethe vjerio sa Je> lisavetom (Liii) Schonetnannovom, ćerkom ndcog frankfurtskog bankara, ali je na kraju krajeva raskinuo vjeridbu. 1775. godine pozvao ga jc k njemu u svojh rczidenciju Weimar inladi vojvoda Karlo Avgust rvtiimarski, sa kojim se Goethe bio upoznao godinu dana ranije. U Weimaru je Goetlie proveo najveći dio svoga života. Mladi vojvoda bio jc okupio oko sebe čitav niz književnilka i iimjetnika. Tu su bili na prvoni mjestu Herder, Wieland, Knebel, Seckendorf, Einsiedcl i dr. Dvorski krugovi i više činovništvo vrlo su nerado gledali dnižemje mladoga vojvode u tora slobodnom umjetničkom krugu, gdje se živilo dosta raskalašnim životom, a gotovo su negodovali, kada je Karlo Avgust dao Qoethe-u još 1 državnu službu sa titulom tajnog savjetnika poslanstva. Kao čitiovnik radio je Goethe u gradjevinskoj, zatim u šumarsko-rudarsikoj, pa u vojnoj upravL Na tim položajima Ooethe je u mnogome obogatio svoje poznavanje svakodneiviioK žhrota. Iz doba toga pr

Inspekcijono putovanje. Njegova Preuzvišenost glavni vojni guverner, barun pl. Rheinen, juče je o.putovao u V a 1 j e v o radi razgledanja svfh nreda u tome okrugu. Raspored bogosluženja 1 pričešćlvauia učenika-ca sviju škola beogradskih u toku ovo prve nedjelje uskršnjeg posta. IJ toku ove prve nedjeij; velikog posta obaviće se u svima ovd. crkvama bogosluženje sa p ičcšćivanjem učen ktna po ovom rasporedu: 1. u s r, j e d u predjeosvećcua liturgija u 10 sati prije pođne; 2. u petak predjeosvećena Lturgija u 8 sati piije podne sa pr.češćivanjem ućenika-ca osnovnili škoia i to: aj u Sal:ornoj crkvi — do.ćolska škoIa i III. l IV. razred paiiluLke osnovno škole i đjeca iz gluvonjemog : ' i; b) r Vazuesenskoj crkvi — škola u kralj.cc Natu.je ulici i djact cubcrnijske škole, c) u crkvi sv. Save — Škola u Makenzijevoj ulioi; d) u crkvi sv. Marka *— škola na smedercvcnom drumu i I. i II. razred DaBluiske osnovne škole; t) u Topčiđerskoj crkvi — djici iz internata topčiderskog za siromašnu i napuš cnu djecu; 3. u Bubotu liturgija u 8 sali prije podne sa pričešćivanjem učenika-ca srednjih škola i to: uj u Sabornoj crkvi — ućenici c. i k. muške rcalnc gimnazije i učenici ce opštinske trgovačke akademijo i L u Vacnesenskoj crkvi •— učenice Ženske privatno gimnazije. Napomena: Prei.jeosvećcna Hturgija u toku svete ćetrdesetnice sr je.iora i petkorr u svima ov 'aš j m crkvama služiie 8e izjutra u 8 sati a praznicima i nedje’jamu kao i obično u 9 eati prije podne. Crkva sv. Save — za beogradsku sirothiju. Crkva svetog Save priložila je sirotinjskom odjeltnju (mštine grada Beograda svotu od 40 kruna, koju je svotu prikupila na tas za vrijeme bogosluženja, a za pomaganje beogradske sirotinje. t Glga Geršič. Juće u jutru }e naprasnom smrča umro Giga Geršić, đržavni savjetnik u penziji, u svojoj 78. godini života. 0 pokojniku ćemo pobliže progovordi u sutraš^jem broju. Pogreb će mu biti sutra prije pođne. Narodne dobrotvorne predstave. (,,Kod bljeloga kouja") Sutra u subotu u 8 sati naveče daje se treća predstava omiljete KadelburgBlumenthalove vesele igre ,,K o d b i j e 1 o g k o n j a“. Čist prihcd namijenjen je osiiromašenim porodicama beogradske inteiigencije. Izmedju činova svira c. i k. garaizomska glazba (kapeini'k P i r o). Naredne sedmice zbog katoličkog bogoslužja „velike nedjeiije" ne daje se nikaikva predstava. Prema tomn je sutrašnja izvedba „Kod bijeiog konja" posljednja srpsko-hrvatska predstava prije katoličkog Uskrsa. S obzirom na to kao i s obzlrom na plemenitu svrhu očekuje se od gradjanstva isto takav posjet kao I kod prvili dviju predstava ove odlične komedije. Ulaznice se dobivaju kroz cijeli dan u knjižarama S. B. Cvijanovića 1 „Jugo-Istoka“ na Terazijama. Traže sc radi prijema novčauih uput« oica. Radi prijema novčanih uputnica potrebno je, da se jave gospodhiu Voji

vog njegovog službovanja ostao je I jedini crtež, što je nadjen u Goetheovim hariijama, a koji predstavlja neku regrutaciju, na kojoj je on učestvovao kao član regrutne komisije. 1782. godine izradio je vojvoda Karlo Avgust Goethe-u kod cara plemićsku titulu. Uskoro pak je po godtaama stariji i zreliji Goethe stao odvračati vojvodu od dosadašnjeg života i upućivati ga na ozbiijnije shva;anje života i dnžnosti. Velikog je uticaja na Goetheovu dušu imala gdja. pl. S t e i n, koja je zahvaljujući svome finom aristokratskom umu, veiikom obrazovanju I dubini dušs izazvala siian duševni preokret n Goethe-u. U svojim djelima on je njen karakter ovjekovječio donekle u „Iphigeniji", a još večma u princezi u drami ,,Torquato Tasso“. Prvih godina svoga bavljenja u Weimaru napisao je Goethe pored lijepih pjesanra niz manjth drama, koje su u prvoin redu bile određjene za dvorsko diletantsko pozorište, kojim je on upravljao. 1779. godine pak dovršio je svoju dramu „Iphigenie auf Tauržs", koja je u prvi mah bila napisana u prozi, pa tek docnije preobraćena u s;ihove. U ono je vrijeime započeo ,,Wilhelma Meistera" f dramu ,,Torquato Tasso". Od septembra 1779. do januara 1781. godine putovao je sa vojvodom Karlom Avgustom po Svajcarskoj. Što je Goethe više zalazio u zrelije godine, to je osjećao sve veću želju za prođuktivnim radom, za neumornim daljim obrazovanjem i kultivlsanjejn. U tome su ga često ometale prilfke u Weimaru i državna služba. S toga je najzad 1786. go. dine uzeo od vojvode đuže odsusivo I krenuo se na put u Italiju. Ovo je bilo ozblljuo naučno putovanje, na kojemu je o>«he giavnu pažniu obmtio na

V e 1 j k o v i ć u u uredima središnjeg odbora za pomoć u ulici V u k a K aradžića broj 11 svakoga dana od 9 do 12 sati prije podne: Stevan Nikolić, penziorar; Stevan Jovanović, činovnik mimstarstva inostranih djela; Milenko Manojlović, Činovnik po reskog odjelenja; Milan Obradović, major u pen ziji; Mihajio Milić, kapctan u penziij; Avram Stefanović, revizor u penziji; Andra Gavrilović, profesoi' u pen ziji; Dušan Aleksić, praktikant načefstva: Stanija Pav. Pantića. iz Beljina; Marinko Popović, služi.elj gimna' zlje; Dragutin Manič, služitelj skup štine; Zorka Milenkovića, sreskog na' čelnika iz Le-skovca; Jelena Urošcvič. učiteljica fz \Yčina; Stana Steić; Porodica Velimira Savića. svešte* nika iz Vranja sada u Sopotu; Živko Isailović, iz Ripnja; Živana Jakova Zlatičanina, Iz Mla' dcnovca: Katarina dr. Leonide Pantaris, iž Prckuplja; Danica K- Ilić, iz Parcana; i Radosav Vojnović, fz Velikog Mo* krog I.uga. PrilikSm prijeraa novca, potrebno je imati uza se redarstvenu legtiima* ciju. U slučaju, da se ne naiaze u Beo* gradu, pntrebno je. da pošalju svoje tačne edrese, na koje bi kn se novac mogao poslati, Dobrotvorni koncerat u Zeiuunu. Odbor za podupiranje ratnih inva* lida priredjuje u subotu, 23. o. mj. koncertno veče Katy K u r t e v e, kr, bugarske operne pjevačice, l Mare N ikolove, poznate bugarske komponistice i pianistice, uz sudjelovanje sim* fonije c. kr. garnizonske glazbe iz Beograda, pod ravnanjem g. kapelnikaž P i r o a. Na programu su bugarskei pjesme i kompoziclje. — Poče.ak u 8 sati uveče. Ulaznice se prodavaju kod J. K1 o p f e r a u Zemunu iii uveče na blagajnici. Zasebna ladja kreće iz Ze* muna za Beograd u 12 sati u noćf. Umjetničko večc „Beigradl Hlreka 4 *. Uređnišrvo lista „Belgršdi Hirek“ daje 23. marta. u 8 sati u veče u Pančevu dobrotvorno umjetničko veče. U okviru sjajnog programa dola« ze: Elsa Batizfalvy, poznata operetna primadona i bivša čianica budimpeštanskog kraljevskog pozorišta; Friodt Lory, kabaretna umjetnica i Članica bečkog ,,SimpIfzissknus“-a; gospodjs KSthe Keppich, kao pjevačica; Elemer Gy6ngy5ssy, crtač I karikaturista; Deziderij Rexa; Eugen Szekula; oper ni pjevač Emst Vadasz I Rubin, čitalac misli. Ukupni prihod umjetničko večeri ide u korist „Stefanijinog fon* da". Na čelu priredjivačkog odbora stoje veli'ki župan Eugen Neđeczky i pančevački gradski načelnik, dr. Ignacz Radda. Vesefo veče. U vezi s našom jučeranjom vijestf pođ ovim naslovom donosimo glavni program ove zabave, koje stožersko odjeknje vojne glavne gubernije priredjuje 27. o. mj. u dvorani „Kasine", 1. Marš baruna pl. R h e m e n a od kapelnika Josipa Piro-a; 2. „Bečke pjes-

proučavanje umjetničkih pitanja, a u toku kojega su sazrell Goetheovi estetski pogledi na svijet. Duže se vremena bžvio u Rimu, gdje se kretao u krugit njemačkih književnika i umjetnika. koj: su se tada tarao bavill. Zatim je produžio put u Napulj i na Siciliju. Prirodne Ijepote, starine i umjetnička djela, što ih jc na torae putu posmatrao ostavili su u njemu utiske, koji su po njegovim vlastitmi riječima predstavljali njegovo „neotudjivo životno blago“. Prilikom ponovnog bavljenja u Rimu sprljateljic se sa mladom Faostinom Antonini. koju je ovjekovječio u „Rimskim elegijama“. U Itaiiji je Goethe dovršfo preradjivanje „Iphigenie" i „Egmonta'V a mnogo je radk) i na več pomenutoj drami „Torquato Tasso“ Po njegovom povratku iz Italije nastupio je prekki izmedju Ooetlie-a i gdje. pl. Stein, koja niu je zantjerala njegove ljubavne odnose sa Chrisiianom Vulpiusovom. Francusku revoluciju Goethe za razliku od većine njegovrh savremenika nlje sirapatično pozdravio, jer je predvh djao dalji tok dogadjaja. U proljeće 1790. godine opet je otišao u Italiju. i to u Ver.eciju a!i se sada nije mogao oduševiti za te krajeve. u kojima je sada opažao samo njihove nepovoljne strane. Ovakvom je raspoloženju dao oduška u „Venecijanskim epigramima“. 1792. godine otišao je Goethe u pratnji vojvode Karla Avgusta u rai protiv. francuske republike, u kojemu je vojvoda učestvovao sa pruske strane. Goethe je opisao pojedine epizode te vojne, isto ie tako opisao opsadu Mainza 1793. godine. U to je vrijeme dovršio „Reineke Fuchs“ prepjev (u šestercu) starog sjeveronjemačkog spjeva „Reineke Vos" l pomenutu drarmt „Torouato Tasso“ — remek-djela