Beogradske novine

8F00RAD8K1! NOVINE

29. marta 1918,

»rof 84.

Pehli

Stranački odnosf posle katastrofe u RumuniskoL Kb. Bukurešt, 28. marta. „Actione Romane", list koji izlazi u Jašu, donosi izjave jednog političara, koji je blisko stojao B r aiianu, prema kojima liberalnl klub *iisu više nikako posječivali tlanovi liberalne strankc a libcralnoj stranci *e predskazivala žalosna budućnost. J_ibcralna stranka je izRtibila pravo, da sc naziva vladinom strankom i mofciče tck onda ponovo oživiti. kad svi ratom kompromitovani liberalni politKarl ne budu pripadali Jiberalnoj strunci.

Grad i okolica

Dnevn! kalendar Uanas jc pctak 29. merta, po starom lfi. marta. — Klinokatollci: Vclikl pctak, Clril; pravoslavnl: Muč. bavin 1, Irofim. CisnlčUa i cinovničUa kasma otvoten.i |e počamod 15. februara do 11 sati n Bođ. C. 1 k. vojnički dom: Citaonica, «oba za pisanjc i Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati i/jutra »to 'J sati uveće. Slobodan pristup svakome \ojniku. Kinemstograii: Dnnas zatvorent. heograđsktorfeum: Danaszat v o r ć n. jfbtioteka za pozajmicu (Baikanska ulica br. 1, Hotel Moskvaj. Otvorena Od 10—1 snt prnc i od 3—7 satl posltja podnc. iNuctta sluzba u ljekarnama: U arremenu od 23. Uo ttključivo 30. marta vršlcc sjoćnu službu u bcogrndu ove ijeKarne (apotcke): M i c h I, Staro Crkvena ul ca 8; K uiaKovtć, Knežev Spo.nenik 2; Sekulić, ’fakovska ulica 37; ljettarna Crvenog Krsta, Bcograđska ulica 2. aaotraćai na ratnom mostu Izmed u . cograda i Zemuna obustavljen Je svanog dana ođ 7—8-ou saii p ije podne od 12.30—a sata poslije podne. r’aroorodarsKi saobraćaj. L Izmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 28. januara oo oiioziva: Poi.izak iz Zemuna za beograd u 6 30. 7-oO, 8-30, 9-30, 10 30 i 11*30 pr. podne te u 1*30, 2*30, o*30, 4*30, 5*30, 6*30 i 7*30 r islije puUtte. — Polazak iz Beograda za emun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 sati prije poune, te u 2, 3, 4, 5, 8, 7 18 sati poslije udnc. — I!. Izmedju Zemttna i Pancsovu ed piovidbe, koji važi od 28. januara do daijne n. redbe; lz Zemuna za Pancsovu avakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — lz Pancsove za Zemun: idnevno u 8*30 sati prije |X)dne i 3 sata podije podne. brod hojl saobra.a izmedju Zen.una i Pancsove i obratno ne pr.stajc 6i beogradtt. — lli. izmed,u beograda i S a p c a, Foiazak tz beograda za Saoac ■vaKc srijede i subote u 7 30 sat i u jutro. Poiazak i l Sapca za beograd svakoe > ctvrika 9 uejjeijom u 7 s. ujutro. — Putnički parobrodarski saobraćaj izmedju urSave i 2 e ,ii u n a 1 lzmcđju Oršave i Braila. Poiazak iz .Crsave za Zemun: neđjcl,om, HtorKom, ćetvrtkom u 6 sati u jutro. iz z.eOiuna za Oršavu: ponedjeijkom, srijedom i petKom u 4 sa:a pcsllje podne. iz Oršave *a broiiu: ponedjel kom i pctKom ti 4 sata r iltje podne (srednje cvropsko vrljeme). braiie za Urš.-.vu: ponctijeijKom i cetvriStom u 1 sat.50 časaka poshje podne (zapadnoevrupsKo vrtjeme). —• Farobrodarskt saobrata\ izmedju beograda t bmedereva: Oolazak iz Beograda za Stnederevo ned,e8jom i četvrikom u 3 sata posltje pootte iz Smedereva za oeograd utorkom t petkom iu o sati u jutro. FarobtodarsKi saobracaj jia pruzi Budimpešt a—Z e m u n—b e o§ r a d. (Važi od 2e. marta). Folazak iz udimpežte dnevno u 10 sati uveće. Folasak iz Bcograda anevno u 5 Sati ujutro. (Prvi brod Krece 3u. marta). — Farobrodarskl saooraćaj na pruzt Szeged - Zemun, Polazak iz Sze 6 eda (1. vozu,a 31. matta) Brijeuom, petKorn 1 nedjeljom u 5 satt u Juiro. Polazdk iz Zemuna za Titel—Szeged (1. vožnja 29. marta) srijcdom, netkom i ncdjeljom u li sati u noći. V o j a o patno . o p 1 o iiupatlio aCarUuSanovojulici. — 1. Kup a t i 1 o u k a d a m a: s) Za vojne osobe otvoretto radnim tlanima od 7 sati prije r Kine uo 5 sati posiije podne, a nedjeijom praznicur.a otl 7 sau prije podne oo 12*/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim zianima od 9 satt prije podne Uo o sati posllje podne, a nedjcijom t prazmcima od y sati pnje podne uo i2*/ a sau u podne. — z. kanto Kupaiilo za casnike S njitna ravnc ćinovntke oivorctto ]e utorkom, srljedom, petkom t subotom od 7 satt pnje podne do 6 sati posiije podne, a nedjcljom t praznictma od 7 sati pn.e podtte uo 12>/ a satt u podne. — Z a g r adjane muškogpoia otvoreno jc parno kupatiio ponedjeijkom i ćetvrtKom talio u )e uane ue paua Kakav praznikj od 9 sati prije podne do 6 sati poslije podne. — Casntcima i ujima ravnim ciuovniciina stoje oj volju dn se siuze parntm kujiatiiom i u dane odrcdjene za gradianstvo tponedjeljk'j.n t ćctvnkomj. blagajna se zatvara radatm danhna u 121/ 2 satt, a nedjetjom t praz nicim. u 12 sati u podne. Kužna bolnlca: i'osjeta nije dozvoIjena. Obaviještenja o bolesntctma dnevtto od 11 do 12 sau prtje podne uauiazu u bastu bolnickc zgrade sa straue Vidtnsne ulice. Fos.et bolcsnika u bolnicama: U bomici ,Brčko‘; od 2—4 sata posiije podne. U bolnici ,Brtttin u : od 9*30 —12 sati prije podnc t od *2—4 sata poslije podne. — U C. t k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Rimokatolička služba Božja u velikom tjednu. JJunas na V e 11 k I p e t'a k (29. marta): U 9 sati u jutro obredi velikog petka i postavljanje sv. groba. U 0 sata poslije podne križni put. U 5 jati posiije podne lameaitaidje. Sutra na V e 1 i k u subotu (30. ittarta): U 7 sati u jutro blagoslov Vatre, uskrsne svijeće i krstne vode, • oko pol 9 sv. tnisa. U 5 sati poslije ■podne usrkrsna procesija. Htrodne dobrotvonie predstave* v („Koš l.ana‘‘) U Bubolu i nedje jti d«je ae Slsnktv |46e\’a ,,KoiUna‘‘ gu g v ljom Sp.nsić u glavulozi; rrk> m*H broj uiaznjca, koji

je preos'ao, može se j tš po Jići u knjižn:. *a „Jcg;. IaIok“ ua Teiazijama i kod S. B. Cvi'anov ća, gdjj si od danas pnođaju u’amice već i za treću predslavu „Koš ane“, koja se daj: u čet\r;ak dne 4. aprila. Cist prihod određjen je za osdromašontt heogradsku fn cli~e ciju. Za istu je svrhu pisac ,,Košiane“ g. Bora Slar.ković namijenio polovicu svojih tantijema od svih predstava. a tim će plemenitim činom ponrkali zacijclo mnoie imtićuike na š.o o v 'ilnija preplatu t šlo mnogobrojn ja posjelu. , Za beogradsku sirotinju. CM triju predstava ,,K o d b ! J e 1 og a k o n; a“ unišlo je črsta prihoda za osirotjele porodice beogT?.dske inteligenclje fclizu 4000 kruna. Taj će se novac privosti svojoj svrsi direktnom potporom pojedinaca. Prepiatili su kod ovih oređstava: gdja Sjenioki 50 K, g'. Moric de Majo 19 K 80 i gdja Anka Marić 4 K. — Dobrotvorima srdačna hvala! Da se jave radl prijerna novčanlh uput« nica. Radi prijema novčanih uputnica ponrebno ie, da se jave goapodinu Marku P e t r o n i j e v i ć u. krojaču u ulicl Kneza Mihajla broj 39: 1. Poieksija Steve Tršića, petkaira; 2. Porodica Mihajla Jevdjeotijevlća; 3. Jovan, otac Mlhajla Oittrića sedlara; 4. Saveta Svetozara Krstića bravara. 5. Radtnila Živojina Paćića; 6. Milentije Dimitrijević u Narođnom Domu; 7. Porodica Marka J. Spasića, pontčnika 8. Porodica Peitra Vasiljeviča, slnžiteija inžinjerskog odjelenja; Prilikom prijema novca, potreibno je itnaii uza se redarstvenu legitimaciju: U slučaju, da se ne naiaze u Beogradtt potrebno je da pošalju svoje tačne adrese. na koje bi im se novac mogao poslatL Priznanlce za potnoć. S v e priznanice za potnoć za rnjesec m a r t izradjene su i mogu se odmah danas i dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u uiici Crkvenoj (prije Bosanskoj — nekađašnja zgrada glavnog računovodstva) u sobi broj 20, od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana odmah po prijemu priznanice prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjeđništva Beogradgrad, koja se naiazi u istoj zgradi soba broj 18, isplaćuje i pomoć. Kako priiikom prijema priznanice. tako i same pomoči, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju radi utvrde indentičnosti. Beogradsko vojničko pjevačko društvo, Kao čist prihod prvog koncer'a beogradskog vojničkog pjevačkog društva moglo se putem ekspozi ure Peštanskc Komeroijalne Banke dos aviti „Fondu za dizaaje vcjničkili domova na frontu i kod kuće“ kod c. i k. uprave za pomoć u ratu u Beču svega K 2000. C. I kr. vojni ktnematograi. C. i kr. vojni kinematograf ost-ije danas zbog Velikog Petka zatvoren. Sutra, u subotu, održaće sc satno časnička predstava u 8 i po sad uveče. O ta.iii predstava ne će bith Predaja loze. Naredbom sa mjerodavnog tnjcista dostavijeno je svima vin-ogradarima, da po rezanju vinograda odsječene loz« imaju u vremerra za 12 sati od rezanja prodavat: sreskim zapovjedništvhna. Odsječci će se upocrebljavati za sadnict Svakih 100 kilograma u saioptt plaćaće sreska zaipovjedništva osam kruna. Tražl se baštovan. Beogradska opštinska uprava potrebuje stručnog haštovana, koji je u isto vrijeme vrtljar. Reflektanti neka se što prije jave sa svojiin dokumentima i uslovima, pod kojirna bi se primiii, u ulici Kralja Aleksandra broj 7, Ljepota je najuspjellje oružje žena. Ona Je nno dar Božji. ali se mora ncprcstano čuvati i njegovati, jer ona nije vječna. Diana puder ne pridiže samo Ijepotu, nego siuži i njt'zi kože i zdravlju.

Najbolji puder na svijetu! M.ila doza stojl K. 2*— Veltka doza stojlK. 4MoŽc se posvuda đobitl. Glavno prodavaliste: „DIANA" Handels A. O. Budapest V. N4dcr utca M ,

Boljc je umjeti, nego imati! KoHloo je tstme u ovoj našoi po?lo* vici! 2ivot nam na s.akora kir:,kJ pruža dokaza o tačnosti opa'žanja i iskustava. Rekosmo to, žto hoćemo đa p*t> ’ 0 vorimo koju o našem domu, knko ga treba ured'ti, pa đa imatno korisli, kako u pogledu prinosa i napređovanja, ta«:o i u pogledu zdravlja. Mnofima i tieće bi i pravo, Ito (la ga mi učimo, kako će da uređa svoj dom, kao da to oni ne znaju. Pašće i mno a primjedalia: Moie okanife s? vi p a-*nih razgovoral Znamo mi j bcz vns, kako se kući kuća i kako se uređjujo. DajLe vi nama novaca, pa ć?te vidjeli, da mi to umemo i hez vasl“ Ali pije to baš ni tako. lma toliko £ tlobril. i bogatih kuća, gdje bi 83 imalo ctme sve urerH i, da buds kako va’ja, pa /pak je u njima sama nečistoća i neretl. Mislite, da pretcrujemo? B*zo 6emo vas iivjerili, da u našim rij^ćima ima i dosta i gorke istine. Da jpoćnemo. Ne može se rcći, da ima mnogo ljuđi, koji nisu kadri, da svoj dom drže bar ćisto i u’jnđno. Pa ipak z-1">, ncrra scla gdje bi ćovjsk mogao prenoćiti, a da ga ne stavljaju na muke domaći.iove buve, stenice itd. A tome se ne treba čuditi, jer mu js tu kokošlnjak, tu svinjac. tu slJta za stoku. a tu živi i radi i on, i sva porodica njegova. .Teđva ako se jedarcd u ne'jdju datia ćisti i provj t ava, a ha'jine se provj 3tra\a;u na m'enu pa na uštap. U kući i po dvo'ištu puno nečistoće. i u toj i takvoj sredin' rasfu i žive djeca domaćinova; tu i on žjvi. Ima ptmo kuća, koje nemaju staklenih prozora, nego su hartijom za'eplj mi. Ne ume korisno da upotrljebi ni s, j'itlosf, koju mu Bog daje bađava. Pa, rjeci e sami, zar jc takav red dobar za domaćiua i njegovu porodicu, za njsgovu stobu i živiiru ? Kogod je domaćin na svom rnjcstu i kome je Bog đao da ima makar malo novaca — a to hvala Bogu ima svaki treba da uredi svoju kuću kako va’ja: na kući treba da ima staklene prozo.e, pa će onđa imati svjeilosti i čista vazdu a. Vrata i prozori ne treba đa su u nasp amici, pa onda neće bi.i ni promaje, kcja pre vremena otprati u grob i domać.na i njegove. Vatru ne treba lož ti na sred kuće, jer to škodi očima, pa se pr’jj izguoi vid, Ne treba se služiti limamm i gvozdenim pećima, jer one ne samo što su štetne po zđravlje, nego a mnogo troše drva. Mnogo je bolja u svakom pogledu, s^arinska ze.nljana ili zidana peć. Kuću valja dobro pokii;«, da ne kisne i da se ne kvara i ruši, jer ako nij? valjano pokrivena, šietno j3 i po domaćlna a i po nju samu. Svinjac i tor neka je što podalje od fcuće. Živinu ne treba puštatt u kuću, te da pravi nečistoću u kući. . | Tj narodu vlada i ona rdjava navika, da po patosu krši i lomi svoje iznurene kosii, dok mu grarlja truli prtd kućom, a vuna zaprema mjesto u \ajatu. Valja kako hi.o satesati koji krevet, a od nešto vune izatkati koju šarenicu, pa ostalo strpati u saš.vene iarenice. On.a, je tu i krevet t đušek, da ćovjsk odmori svoje umorno t jelo, kad s rada dodje kući. Od spavanja na patosu ima se sto šteta. Covjek ne može Ijucki 'da se odmori; truje se u nečistom vazduhu, j.r je na dnu vazdulh najgori; spava se u djubretu. Mlaoje valja terati da drže kuću u čisloći, da iznose hajine svako jutro, katl jc Lijepo vrejeme, na polje, a kad je ružno pod trem. To bar ne staje bozna koliko, a čovj?ka pravi čovjako.n. Covjek, i ako je siromah, može većinu od svega šlo gore reTcosmo, izvršiti, t? da bar, ako ništa drugo. bude čist i sprelan. Rubljc ne treba sušiti, gdjc se stanuje i spava, jer ona para, što ide iz njega, tiuje domaćina i njagove. Ne treba ići u prljavom i nečistom od jclu, ta bez nužcie trpjeti nečistoću i muku, jer je ta ncčistoća škodljtva zdrav j j, a ni jo ni prijatna. Ne treba olj?dovati u sotji gdje se spava i sjedi, ako ništa tu jc Lar knjna (kuća) ili kakav zaludan v. jat pa tu valja jesti. Jer treba znati, da ona para i mirisi, što se dižu iz jela, rnnogo škode zdravlju i ne daju čovjeku ljudski spavati. Ovako, dakle, vafja uredlft dom iznutra, a sad ćemo kažatt, kako ga treba spolja urediti. Ko živi u varoši, treba đa posadt koje drvo u dvorištu i bašti, pa će biti i čislija vazduha i po keja voćka da se fcovjek osladi. N'je na odmet po3ijati i pomalo razne zeleni i povrća, jer to doprinosi i zđravlju i Irbuliu. A za dobra domaćina je pravo uživanja i zađovoljslvo, đa kad je hlado\iuy, ćepr’ka po bašti, čisti i potkresuje drveće, stidi lozice, rasadjuje rasade i nadgledn svo.e dobro. Neka je to dobro i malo, ipak donosi 'koiisti i rađotti onome, koji ga radi. Ako je se’jak, zar će imati šiete od loga, ako od utrina prcd kućom, koja ntu ništa nc donosi, napravi dobar voćnjak, od svakovrsnog đobrog drveta. Kad prispje vreme, čovjeku se pnijcde voćka, prijede mu so š jlva, kruška, jabuka, kajsija, dunja i svako drugo voće, a o.amo rntzi ga da sadl. Pa i ono što posadi, ne bira i ne glođa da je dobro i odabrano, da doaosi dobra i blagotodna p odn, nego tek neka je što mu drago. A kad vidi u susjeda što jo bolje, zavidi rau, vjće rut njega i vcli da se njcgpva snaša

razuntijeu vrarlžt) : mma, pa sve od su.j> da prenese na svoju s’ranu Ako U je ko~od zasadki voć’j k, ili mu je od o~a ostao, t'eba da g’eda (’a niu bude dol ar i da mu đonese do? a koii3li. Tre! a ga či titi od rrusjsnma, fd mahovine, od trnleži i s n vi’i No smije sc dopus iti trivu'ji'ii i koro u, da uzinta maba po rtj-mn. Pa ni to n : jo doBta već tteb?. zrrtti da se voćnjak na » sobiti način plodi. Ne zamet • ” se piod po njcmu tek ona'co na pamet, nego i na voćki ima muških i ženskih c j:!ova, pa mnški treba da oolode ž’msk'* i t k tada da budc nloda. Mnom’ to t ne zna, nego samo toliko nmije da kaže: ,,e, vala, sad jc rodna", i!i ,,sađ niji rodni gođir.al“ Trcba p*)k zna". z?*o j° <o? E o zaštc . o-->i p-ah mngVj sto ‘rc' a da oplodi ženkc, ne idc sam, već ga ili vjetai nosi, ili kila spira, ili bubice i, druge kojekakve ž'voti j : e na svom belancu nreno°e. Pn ^ad, k**’"* z ’<* i. Ako se desi z"ođan pode , ’m k'ša i dosta dohrih ž ; ”o4*'*';;/’a — on-’a • vnćnjak rorli, a a T n n'j>. r>n~*> p* \-oća. Neeo pan-e’nn so i* svak i tamc dovio. Evo čele. k* > 't le*e ga V-kv^g c’ jeta, one nose *> a j t' v P T 'U ntno pi'aha od toga cvijeta. Pa kid š*i jed-o^ cvijetka odu na drugi, onaj se prali prtljcpt na tučnik, što je obično u sredini cvijeta, kcji je ljepljiv i koji je u is o đoba taj žensld cv jet, Senka. Kao što se jasno vid', ona čelica mno'O dopri.tosi i rodnosti voćnjaka i svakog dobrog bilja. Kao god što se navraća kakav izvor, ili kakva voda iz dolapa, da zali.a usjeve — tako istotreba imati za svrj voćrjik, u neku ruku sejače — čc-Lice, đa oplode voćnjak, te će na t)j naćin bati i ma've gladnih ili nerodnih godina. Treha, dakle, imati kovanluk — (čeinjak) gdjegod blizu voćnjaka, a blizu i vode, ili ako ove nema, mogu se udesiti valovčići i u njima va'ja češče vodu mijenj’.ti. Od toga i e bili dvojake koristi: biće međa i voska, i plodiće se voćnjak, vinograd, ttjiva j livađa. Ko drži ovce, ih' goveđa, iII konje, ili koze, — va'ja da bira sve od dob.e ntse;dobra rasa Iroši kao i loša, a mnogo više koristi donosi. Stokn ne Ireba držati pod Vvdrim nebom, ako smo radi, da ne trpimo štete. Stoka iioće, kao i ćovjek, čistoću i njsgu, pa je treba timartti d paziti, a ne da se ostavi na božju veresiju Najzad, Što je najglavni'e, treba umjeti ’koristiti se svoj.m dobrom i radom. uovjeku rode kniške i j.ibuke, divljake i pi.ome, tnijme, drenjine i šta ii tu sve nije, pa on ne umije sve to u svoju korist da mpotrijobi. Od jabuka i krušoka može se cHvn-o vino načiniti, kako to već po neki i rade, pa se treba na njih ugledati. S:o pr&tekne od toga. ili u džibri ili na drve.u može se ispeči vaIjana rakija. Tako isto i od trcšsjnja, višanja, gloginja, divljaka i od svaKo>s. vnća i plođa, može se i vino i raKija grad'ti. Kako god se pravi vino cd krušaika i jabuka (kruškovača i jabukovačab tako se isto pravi i od os’aiog voća. A kako god se peče rakija od Šljiva i komine, tako se isto može peči i od svakog drugog voća t plođa. Ako se k;đ nešto baš i ne zna, valja potra' ž: i dobre knjLge i pamutne ijude, pa ce se naučJ.i I ona džibra, što ostane iza peciva rakije, Lli gradiva viua, a i svaiko drugo djubre, ne treba uzaiud bacati, neg« topati 11 a gomilu da pregori, pa zaoravaui s njtme njive i voćnjake. Treba zaipa.iti dosta živine, pa će | u kući biti i jaja i mesa, Treba tiaisejati suncoikreta. da i čele i živtna šmajui dovoljno i dobre hran-e. Ko uredi svoj dom, biće bogat, zdrav i srećaai. Ntiuki. neradni ljudi ijpropastiče I ono što irnaiu, jer se ne kaže za badajva: Bolje je umeti, nego imati! M. -

Japan i sporazumne siie U vezi sa glasovima o japanskoj intervencijd u Sibiinu čitamo u londonskom ,,Saturday Reviewu“, ova nipošto nezanitmljiva razmatranja o aineričko-jaipaisko-engleskim odnosima posljeclnjih godina: „Carevina i nova republika Kiaa odjeđared stt postale preko mjere zanimljive, Engieska je skl^ila sa Japano.n vora, prvi 1902. godine, a drutd kad je k>rd Lansdovvnc bio minislar spoljtiiu poslova. Jcpan je omla bio u ralu sa Rusijom, i da je nw koja druga &ila — n. pr. Fraucuska ili Njemačka — požurila i p„,njć Rusiji, bila bi Engleska obvezma, da takvoj sili otojavi rat. Clan 6. ttgovora od 1905. glasi: „Ukoliko sadašnji rat i međju Japana I Rusije dolazi u pitanje, čuvaće Engieska i dalje strogu neutralnost, u slučaju da se jedna druga sila iii >*r*.~a ila nc bi priključila neprijateljstvima protiv Japatta. U tom slučaju će Engleska ptlslcočiti Japanu u pomoć, vodiće rat zajsduićki, a mir če zaključiti u zajeć. ‘-i sr Tapanom.“ U ono doba (1905.) bili su oduosi izmedju Engleske i Francuske ništa tnanje nego prijateljski, a sporazum sa Eusij >n nalazio sc tek u početku, Uzevši slučaj, da se Francuska prikijučila Rusiji, Engleska bi bila obvezana, da Francuskoj ,/bjavi -at. Sta bi onda radila Njemačka? Vjerovatno bi prišla Engleskoj 1 Japanu, Kako malo zna narod kao engleski, koji je trajno zapteten u unutrašnje borbe, o svojim spolj-

Sf ana 8i nim obvezama: Fri >vem tom je ugovor Lan3downo)t bn prav, majs.or^l,. po!ea diplomacije. «'»n le tma? za cilj osiguranje opšteg mira u Istočnoj Aziji i -hltžauje ctvorenn vrata u Kini. Ali šta ;e •irota Klna učinila. da bi jcj Japan i Englesaa trebali „garanto\*ati“ njenu nezavisnost f nepovrj'edivoot pcdručja? Ta zna.se i yuviše dobro, da, koiiko god puta jedcoi zcmlji neka siia i!i grupa sild „^3^31)1^16“ nezavisnosti ncfovrjed'vcst, dt 83 !a zemlja nalazi u opasnosli, da obcja izgubi. Tako je bilo sa Turskom, tak<> je 3clgijom. Osim toga izgieđa, da su takodjd Amerika i Japan bili nešto i--*v*n 7" , -~v Heni time. da Kinu „osigttraju". Tako Je god. 1908. tadašnji državni t,j iik E ihu Root pctpisao onu izmjenu nota sa japanskim posianikom Tahiharom, koje» su iEikodje trebale da održe otvorena vrata u Kini. Pri svem tom >e nedavno došlo do manačenja izmedju državnog tajnika Lansmga I japanskog pr.s'aaiika! Ishji-a, u kome se priznaju „nairočiti interesi Japana u Kini.“ Zna se. da je 1915.—1917. bilo trvenja izmcdju Ameriike i Japana zbog Kine. Šest mjeseci posli'e. nego je rzbio svj;i-'ki rat, stavio je Japan Kini pozsnate zahi.jeve: Washingtonski kabinef se odmich informisao u Peieingu. Kad su se 1917. god. podigli namjesnicl ne* kolicine provincija pro.n* centraln-5 viaae u Pekingu, držao je Washingtdn Pck'ngu malo predavanje o siozi. a Tokh te bio bijesan. Uz«ev*i u cjelini. nhe nikti’cvo čudo, što se Kina veoma ue pri;atno osjeća. obzirom na „imeres’* z j njenu sudl iru.

Poslijeđnje brzojavne vijesti Odlučni Časovi na zapađu Njemački večernjf izvještajf Kb. Beriin, 28. marta. WoIffov ured javlfa: Borbe m Scarplf Ancri. Između Somme i A v r e uzeto je u napadu 10 branjenllt seia. Lagiezi i Francuzi traže vojnu pomoć od Italije. Lugano, 28. marta. Vijesti iz Milana tvrde, da su engle ske i francuske vojne vrhovne uprave za* tražile brzu vojnu pomoć od Ita 11 je. Luga.no, 28. marta, Po vijestima milanskih lislo.a imao je ministarski sa\j?t u Rium dugu sjed« nicu. Veliki engleskl gublci u topovlma I ma« šinsklta puškama, RoUerdarn, 28. marta, Mnnic'om mi tislar Churchill pozvao je radnike, da rađe i za vr j ;rac uskršnjiit praznika, kako bi se n&knadk* veltki gubitak u topovima i mašinskim puškarna, jer je u pitanju najveća brzina. Pcoštreno opsadno stanje nad Parlsom Berlin, 28. marta. „uocalanzeigeri' jav ja s francuske granice: Voj?i guverner Patisa zabranio je zborovc. i’ime j3 u punoj fonm' nad Parisom proglašeao pooštreno opsadno stanje. Vojska generala Focha, Zurich, 28. marta, Ztlriška ,,P o s t“ javija.: Vcjsika ge* nerala F o c Ii a za numevriraTije već je u cjelođcupnom obimu pridodata za potporu Englezima. U oetaiome ona kao da ne broji 60, već samo 30 divizija. Diferencija se objašnjava time, š.o su se u borbene divfeije uračunavaie i pričuve pojedinih armjjat Značenje Amiensa za Fngleze. Rotterdam, 28. marta. „M o r n i n g p o s t“ i ,,D a i l y T ew I e g r a p h“ javijaju sa zapadnog bojišta: Njeanačko nad'aranje upravljeno je neposredno protiv A m i e n s a, kojt Englez: ne smiju nikako napi»3titi, adto nijesu radi da Nijemcima otvore put za more. Dko Amktnsa imajtt sc očekivairl najkrvavije i najteže borbe. Po shvatanja vojnih stručnjaka je Atnietns kao osiona tačka kotva engieiskih poJožaja u Fracicuskoj. PREGOVORI ZA MIR SA RUMUNJSKOM. Kb. Beč, 28. marta. y U pregoTOrima s Rumunjskont je đa duše posliguut sporazum u najvaža jim tačkama, ali se o njima zbog njihove obsežnosti mora s rumunjskim pregovoračima temcljno raspravJjati, a to će trajaLi od prilike još 'i uo „ scdu.i ;e. Zbog drugili svojih poslova vratićc se piedstav« niti delegacija čeivontog saveza u svojd domoviuu. Veliki ve.ir Talat-paša već je otpulovao. Ministar prtxL j ’dnik grof Czernin, državnS tajnik pl. Kiihlmann i ministar predsjednik dr. Radoslavov. utvrdili su svoj odlazak za sutia. Fo svršetku kotnisijskih tjcduica, doćiće predsjednici dclegaciji četvomog saveza opet u Bukurešt radi potpisa mirovnog Ugovora. ODLIKOVANJE DRA. PL. KtHL'« MANNA. , Kb. Bcč. 28. marta. Njegovo Veličanstvo je pcdarlio njeanačkom državnom tajniku p!. Kiihlmannu vdiki krst reda sv. Stjepana,