Beogradske novine

Hetak

BtOORADSKE NOVINE

Strana 2. mafikim dalckometnirn topovimu, orlržale su ee na više mjestti u Milanu manifeslacije za tnir, prema kojima je i policija biln nemoćna.

Ukrajina i Rnsija. Koje oblasti zahtijeva Ukrajina od Rusljc. PeLrograđ, 11. aprila. Petrograđska brzojavna agencija ja. v(ja: U svojim posijednjim izjavama traži liikrajinska rada kao ukrajinske oblasti gubernije: Volinjsku, podoljsku, lierson. sku i tavrijsku, izuzev Krirn, Ce.rnjigov, iPoltavu, Jekaterinoslav i Harkov. Izgle' da, da će njemačke trupe naslaviti ncprijateljstva, dok svo ove pokrajine no bu. «u zkužete. Za sada se ni polovina traženili oblasti ne nalazi u njemačkim rukama, pa se tirii još isključeno, da će »e ■ neprijateljstva skom završiti. Rusko-ukrajinski mir. i Kb. Moskva. 11. aprila. Njemačka vlada uputila je bczžični brzojav nuskoj vladi u kojoj je p-otsjeća na obavezu primljemi mirom u BrestLifcovsku, da u što kraćem roku sklopi sa Ukrajinom mir. Ruska vlada pozvala se u svom odgovoru na telegram, koji jc uputila ukrajinskoj radi, a u kojeanu predlaže, da se pregovori započnu. i to u SmoIjensku, pošto na taj telegram, veli, inije dobila ođgovora, to rnoli njemačku vladu, da taj predlog sao.pšti ukrajinskoj radi.

Pođniorntčki rat Uspješne akcije austro-ugarske mornarice u otrantskom moreuzu. Beč, 11. aprila. Iz glavnog stana za ratnu štampu javijaju: Uspješna djelatnost pcđmornica u Sredizemnom moru i Jad r a n u, koia zagrožava vezu sporazunniih saveznika s njihovim vojskama u Arbaoiiji i Palestini, prinudila je talijansku mornaricu da preduzme nove snažne protiv mjere. Po primjeru kako je u calaiskom moreuzu izveden zapc-rni pojas, Talijani su maJim stra'žarskim pamim brodorn i oklopnim brodićima zatvoril'i ne samo otrantski moreuz. nego su povuldi još i mnogo isprepletane čelične mreže. u morskoj dubini od 40 mctara. Ne uzimajući u obzir to, što podmornece mogu ploviti ispod tih mreža, prodrle su već nekoliko puta austro-ugarske torped>ske flotile svojim smjelim nasrtajem kroz taj đvostruki zaporni lanac i uništile sututeškim radom po s t av1 i e h u m r e ž u z a h v a t an j e. \OVA POTAPUAN.lA.^ *vb. Berlln, ll'. aprila. \Vuiitov urccl javlja: Zilavo iz. vedenim napadima poiopile su naše poJmornice u Sređizemnom rnoru pralnju od 4 parn' broda bcz izuzelka, kao i dalja Četiri p.u .ui brođa sa preko 30.000 brulo registrovanih tona. Osim toga je usrn jed sigumosne pralnje potopljea jeđan ongieski razarač iz ^T/' razreda sa 950 tona. Jedan natovarerii oklopljeni parni brod pogodjen je torpeuom, no N Cini se da je teško oštećerii bro’d stigao u pn8tanišfco Aleksandrije.

Grad i okoHca Prvo prikazlvanje „Djačke vragoliie". Ova komeđija s pjevanjem i lgranjem od K. Ruvarca, odigraće se u subotu u 8 sa>ti uveče u velikoj pozo-rišnoj dvorani „Kastne" (Etapna meiraža, Tcraziie 25) kao dobrotvorna diletantska predstava pod upravom gosp. Save Todorovića. rcdifceJja kr. sr,p. narod. pozor. Čist priiiod namije-

njem je srromašnlm učenioimia viših razreda gimnazija i trg. akademije. Predstava će početi t a č n o u 8 sati, da bi se blagovremeno 1 svršila. Bez ulaznfce ne će se niko pnopustiti. Besplatnih ulaznica bez razlikc neće ! b i t i, (osim naročitih dozvola). S toga ! se umoijava p. publrka da se postara još biagovremeno za ulaznice, (jer je tražnja velika), u knjižarama Cvjjanović, ,,Jugo-Istok“ i ,,Naipre<ia!k“. Ulaznice važe kao propusnica. Uvertiru. i za vrijeme odmora izmedju čiuova sviraće odabrane komade c. i k. vojna garttizonskai glazba pod upravom kapelnika g. P i r o-a, pu se umoljava pošt. publika još po jednom, da obrati pažnju za vrijeme izvodjenja giazbe. ' Crkva sv. Marka za beogradsku sirotinjri. Crkva svetoga Marka poslaia je sirotinjskom oiljelenju opštine grada Beograđa*svotu od 58 lcrona, boju je svoiu skupila na tas prilikom bogoslužerija, a u cilju pomaganja sirotinje grada Beograđa. Legitimaeije za petrolei. S\d rejoni opšline grada Bcogrtuia razdaju gradjanst u legilimacije za kujovdnu petroleja, koje su hiie od.uze-te radi izvršene revizije, te se skrcće pažnja^gradjanstvu, da legitimacije iz svojili rejona podigne, pa na njih uznie petrolej, koji se kao eljedovanje u ovoni mjesoc-U već izdaje. Beogradski orfeuni. Nastupanjem loplih dai a bJi/.i se i za „Beogradski oideum'' vrijeme, kada će on napusiiti 'zimsku pozornicu, da opet daje pi'edstave pcd vedrim ljetnjim ne. born. Ovim pak proijetnjim programom 1 njemu po'dobnim, siaini će se posjetioci orfeuma na prijalan način rastati sa zimslcom pozomioom. Ovaj program i sada pred kraj svoga trajanja u velikom broju privlači gledaoce. Allan iReovrs zađivljuju publikn svojim originalnim produkcijarna na velosipedu. Najveću razdraganost izazvala je slovacka igračica Marija Nina u svojoj živopisnoj i originalnoj narodnoj nošnji, a sa svojom prirodnotn, bnjnom, a ipak toiiko harmoničnom igrom. Iđa Rhoden sa 6\ojim šaljivim produkcijama na kjpvi m čini utisak pravo urnjetnice. U svojim izvodjenjima ona pokazujo mnogo hurnora, aii bez \TjJgarno3ti s jedne i bcz ikakvog afektiranja s *( ruge stranc. Pjeva lijepe, ekladne i duhovite pjcsraice, koje publika bez razlike prima velikom lazđra. ganošću. Jedna je od glavnih atrakcija programa sliLar-tiansparentista I. RuI bens, koga bismo prije mogli nazvati slikarcm-čarobnikom. Nevjerovalnom brzinom vam on stvori sliko divnih jiejsa. £a l'drugo na platnu i so\-jim raflom iza. ziva pravo oduševljenje kod pitbiike. Sva. kako, da iii ovaj umjetnik i prilikom ponovnog pojavljivanja u kojem od idućih programa postigao lijepih uspjeha. TJ toku ovoga piograma gostuje na nekim predstavama i čuveni Lečki humorista, dobro poznali Bcograđjanima &a prvog programa prilikoni osnivanja „Beograđskog orfeuma'’ *— Martin Šchenk. Izlišno je napoinenuli, da su sve njegova tačko bui'no pozdravljene. Lijepo su i akrobatske produkcije •triju Berry-a, a veseo završctak predstavljaju N i k 1 a s i njegov đrug Niki. I ovom prilikom valja islači vrijednu saradnju orfeumskog orkestra, koji je maii po broju članova, ali tim bolji po svom umjetnickom kvali, tetu. i fstorijski kalendar Bossuet. — Prževaljski. Na današnji dan, 12. ap r i 1 a 1704. godine utnro je u Parisu fraucuski propovjednik, teoioški pfcsac i istoričar

dramatski n&obično efektna, ako sc saino izvede prenia indikacijaraa, koje su gore nazmačene. Čednost Koštane i njena topla ijnbav moraju se ovde jasiw istaći. A taj osnovni t)on poštcsnja i neke scntimenfcailne ljubavne boll vidi se kod Koštane i nađalje, neprcstano. Ona ne peva Hadži Tomi tadi vcselja i novaca, već ulazi u njegovu kuću, .verovatno, da bi ga zadobila za sebe i izmirila sa stnom. Do duše, to je pisac trebao, svakako, jače nagiasiti, jer bi to zgodno vezivalo dramatske momente u radnji, koja se po nekad čini razvučenom. naročito usicd mnoglh pesama. Ipak n III. činu je na jednom mestu istafauutaja linija Koštanhre čestitosti: ona krišcnn vraća slugi novac 1 adkljaire, šrio Joj Je Hadži Toma dao, ier nije grabljfva 1 sebična. Zathn je •,T>ogružona 1 oćaijna od Stojanove uvre|e, kada )oj ovaj, besan, đobacuje: „Ciganka, ko da više!" (Ovo^ se mora ju Igrl naročato nagfeslti, da bi se vezalo sa završriottn soenom u komadu, ka<la Koštana odbija Stojanovu ponudu )da beži s njim, jer je — Ciganka.) I Ina kraju III čhia, kada stari hadžija hoće da joj pomimiša grudi, ona ga s e natnošću od'guruje i beži Iz kuće. ovi monrenti imaju jakog dramatskog akcen'Ja. i njiti treba u prikazu liaročito izraditi, pazeći pri tom da pesma i svirka. budu uvek u pozadhHi tdiskreino izvodjeni, kako se ne bi gnbio dratnskl ka'rakter radnje. U svakom siučaju broj pesama treb'a svestl na minjmum. U četvrtom čhvu. koji je prečišćedramatskl izradjen, Košnana Je na vrhuncu svoja tTagičnostl; tu se. posie preživellh pamja. njena pslhologlja nemepja. ona oo«taje, u očajanju.

okr-uto surova čak*i prema sebi samoj. Ona pokušava }oš jednom da*se oslcbodl od kvrga što je vezuju- Potrči Mit-ku i mo!i ga: Koštana (očaono): Ne daj mei, slatki gazdo, vcdi me tamo! (Mitka je gleda pogruženo. Tamo! Tamo! Mitka (uvek pogmžen): I tamo zemlja i ovđe zemlja! K o š t a n a (izvan sebe od očaJamja širi nike na sve strame): Tarno! T amo! M i t k a (pofkazuje na nebo): Zar gore? Oore je visoka a dole zemlja! 1 K o š t?a n a (hvaiia se za giavu); Oh! o! A to t a m o, če/mu težl Koštana, nije «amo ciij njenih mutnili i bolnili osećanja; ono je, izgieda, težnja svih ovih strasnih pniroda, koje se koprcaju u zavušljivoj atmosferi svoga sopstvenog dalia. Ali je jedan od najznačajnijih inomenala za psihologiju Koštane I đramatski najboije izradjen njen susret sa Stojanom u IV Čimi. On je zove da beže, ali, ljubomoran, hoće da je samo za sebe zadrži, od svačijog pogleda skrlje.. U Koštani se tađa javlja cfganska krv; ona, kao l Carmen, hoće siobodan zrak, a nfkakve okove. I Koštana: Neću! Ne mogu! Kod tebe? Pa samo kod tetbe? Pa samo hadžiju. tvog oca i niajku tvoju đa dvorhn, služim? Da pred njhna Jdečim i noge da im perem? Iz sobe da ne izidjem, već samo da sedlm, dvorim, ćutim, trpkm? (Padajućl u sanjarijei.) Oh! A kad noć padne, mesečina dodje, san ne hvata, oko se raširi, snaiga razigra... žta onda? Zar da $e oe mnd!nem, lz sobe ne iziddem. nt pomakncm.

Jacques Bćnigne Bossuet. Rodjen je 27. septembra 1627. god. Školovao se kod Isusovaca, a 1.652. godine promoviran je za diotktora teologije, pa je zatim u Matzu tiaistavio bogoslovske studije. Ovdje je započeo zamašan polemički rad protivu protestantizma. 1669. godine postavljon je za bisku.pa condomskog, ali je već 1670. godine ostavio to mjesto, pošto je postavljen za vaispitača ,,dauphin“-ovog, t. j. prijestolonasl'jednikovog. Louis XIV. mnogo je simpatisao Bossueta. 1681. godine postavljen je za biskupa u Meaiuxu, a 1697. godinc za državnog savjetnika. pošto je već 1672. godi'ne bio izabran fca člana francuske akademije nanka. Umro je. kao što rekosmo, na današnji dan 1704. godine. Bossuet je po svojim pogledima potpuno odobravao apsolutističku vladavinu Louisa XIV., a katoličkoj crkvi u Francuskoj obezbijedio je izvjesnu nezavisnost pufceui takozvanih 4 člana o galikanskoj crkvi. U dogmatičkom pogiedu pak je bio odlučan pristalica papin i branio je jedinstvo katoličke crkve protiv pojedinih sekta, naročito protiv protestanata. Bossuef napisao je innogobrojna teološka djela. Kao propovjednik najviše se proslavio 1 svojim posmrtnim govorima, koji su skupijeni u knjigu „Sermons of oraisons funebres“, koja je doživjela bezbroj izdanja. U njegovih istorijskih djeia najpoznatije jeste djelo „Discours sur 1‘histodre universelle jusqu‘a 1‘empire de Cliarlemagne“. Poznate su i njeg-ove polemikc sa znamenitim pravnikom Hugom Grocijem (Grotius, de Groot), o kojeinu je onomad tbilo govora na ovom mjestu. Najpotpunije i-zdanje cjeloku'pnih Bossuetovih djela ipriredio je Lachet (1862.—1866. godine). — 12. aprila 1839.-godine rodjen je u nekom manjem mjestu u stnoljenskoj gubemiji ruski genenal i putnikispitivač Nikola Mihajiovič Pržev a I j s k i j. Gitrmaziju je učio u S m o 1 j e u s k u, a vojnu akademiju u Petrogtadu. 'Zatim je neko vrijeme bio profesor geografijc i istorije na varšavskom „junkenskom učilištu". 1867. godine otišao je sa službom u istooni Sibir, pa je tamo do 1869. godine ispitivao usursku obiast. 1870. godino poslaio ga je petrogradsko geografsko društvo sa skromnim sredstvima, da ispita Mongoliju i sjeverni Kltaj. Na tom je putovanju probavio do 1873. godine. Vratio se preko Ipustinje Gobi u Irkutsk. 1876.—1877. godine preduzeo je drngo putovanje u te krajeve. Stigao je 200 km. pred glavni grad Tibeta, Lasu (dakle s obzirom na ognomna rastojanja, koja je bio savladao, srazmjerno vrlo blizu), u koju još rci'je bio stupio ni jedan Evropljanin, pa je bio prinudjen tehničkim teškoćama, da se vrati. Na povratku ispitivao je izvore rijeke Hoang-ho-a. Na četvrtom putovanju 1883-—18S5. gođrue kretiuo je iz Kjahte preko Urgc na Kiki-nor, pa preko izvora Hoang-ho-a ria -izvor drttge velike kitajske rijeke, Jangtsekjanga. pa jo onda preko tarimske nizine krenuo natrag u Karakol na Isi-kulu. Iz toga mjesta litio je 1888. god. krenuti na peto putovanje, aii ga je tu 1. novembra te godine zatekla smrt. U njegovu čast nazvano je docnije o-vo mjesto „Pn že v a 1 j s k“. Svoja putovamja opisao je u nmogobrcjnim djelima, kao I što su „Putovanja po usurskom kraju“, „Mongolske i tangutske obiasti" i t. đ. 1892. godine podiglo mu je petrogradsko geografsko društvo spomenik iu petrogradskom aleksandrovskom iparku. več saroo tu da sedim, trpim, ćutim, giedam u mesečinu? ... A noć duboka, mesečina ide, grejc-, udara u čeio, glavu, pali . . . Šta onda? (Očajno.) Oh! Neču! Ubij me, neću! Evo, ubij! . . . Završna scena Koštan.imai, irjene poslednje reči su osobitog dramatskog akcenta, ako im se sanio dade boje I jačine. Devcjko pr.ilaze dia joj metnu nevesfinskt veo. Ona ih odbija mirno, pa govori gTobnim glasom u kome iima očajne odlučnosti: •— Sama ću! ' [•*' Mati ja dotrčala jecajući. Koštana se tuspravi, ledena, kao kip, pa glasomi u kome i'ima jezovite mirnoće, kao da bi' bteia reći ikako sa njom već svo svi', šeno, govori potmulo i poiakoi — Cuti, fetaral Trenutak pauae, izatim odiazi ćvrsto. Težak tuzđah: Amanl iz usta maj. ke f devojaka završava bolnim akordom ovu kratku, tužnu jstoriju. Iz svega Sfco g-.r,o cto sada naveli jzlazi jasno: pre svega, da je Koštapa idrama dubokib, elemenlarnih stiasti; a za. tim, da je sama ličnost Koštane izrazifco đranratski tip. U scenskom iz\ r odjenju to so mcra icveir ftnatf na umu, pa prema tomo nači najpogođniju formu, koja bi odgovarala karakteru Idela. Sto smo se na samoj Koštani zadržaii malo više, to }e s loga, što su se osfcole ličnosii do sađa obično jaćo i jasnije islicale, u pr\t>m ređu Mitka i Hadži Tortia. Medjutim, os. povni prinrip econskog prikaza je har« rnonija, prirođno i logično iaticanjo i vezivanje sviju elemomi!a iz kojih je drama sklopljena. (Salo je potrebno uneti oso. bitu sceničnu studiju u celokupnom prikazu. Mi mislimo da pcsnička vrednost dela g. Stankovića to zasiužujo tr punoj »neri.

12. Bprila 1918. Broj 97.

PosHjednje brzojavne vijesti Nj’emački večernji izvještaj Kb. Berlin, 11. apriia. NVoIffov ured jU>-vija: BUka kod A r m e n t i e r e s a razvija se povol]. no. Prodrli sniouprcđgradje Armeutieresa. Južno od Essairesa prešli smo na višemiestapreko L a w e. Prirodne posl.iedice sporazutnnog nasiIja protiv Švajcarske I Holandije. Kb. Haag, 11. aprila. ,,Nieuwe Courant‘‘ donosi članak iz primljenog ,,New-York Evening‘‘*a od 1. februara ov. gođ., n kome se upozorava na opasnosl, kako so Svajcarska . Holandija tjeraju n naručje Njemaćko, ako /m se ne Efeniju životne namimico. List objavljnje više interviewa sa poznatim Holandjanima, koji su došli iz Sjodinjenih Država pam'im brodom ^Nieuwe Ameterdam*'. Zvanične objave. i t 1 | OB.TAVA 0 u vo<1 jen jna 1 jetn jeg vrSffion a ža, godinu 1918. Na osnovu Najvišom Vrhovnom Zapovjošću datog mi ovlašfcenja Njegova c. 1 k. Apostolsbog Veličanstva za oblasti se Srbije, koje ee naiaze pod austro-ugarskonr vcjnom Upravom, naredjuje: § !• . Za vrijeme od ponedjeljka 15. apnla 1918., do ponedjeljka 16. septembra 1918., pgemještanjem vremena za jedan sat u\x>di Se ljetnje vrijeme. Prema tome će se časovnik 15. apiiIa 1918., lu 2 sata u jutru, prema đosadanjem računanju vremena, namjestiti za jedan sat unanrijed, a 16. sepfcembra 1918., u tri sata u jufcm vratiće ge za jedan sat nazad, prema naročitom računanju vremena (ljcfcnje vrijeme), koje je ovom naredbom utvrdjcno. U jutru 16. septembra 1918. dobiće prvi sat ođ 2—3 sata dodatak A, a drugi sat oa g—3 sata dodatak B. - ' § 2 . Ova naredba jatnpa na pragu onog^ifcna, kad bud« objavljena, , OBJAVA. U vezi «a naredbom c. i k. okružnog fcapdvjeđništva Beograd, V. A. br. 466/18., glede popisa sviju objekata, koji podIcžo plaćanju poreze, izvještavaju se poreskl obveznici grada Bcograda da će so popis niže naveuenih ulica Blijedećih da. na obaviti: 10., 11. [ 12. aprila: Sljivarska, Mi'loša Velikog, Vodovodna, Cvelna, Duh. Ijanska. 10., 11., J2. I 13. aprila: Kraij Milutinova. 11. i )2, jiprila: Grobljanska, Prinč Evgenija'. [ , ' , ,|»i

11., 12. i 13. aprik: Pivarska, Trn, Kapćtan Mišina. 11., 12., 13., 15. i 16. aprila: Sabor : na, Zorina. 12. apriia: Hadži Gjerina, Sveti Prohor, Veseiinova, Kratka, Jakšičeva, Vršačka, Piatnarska, Pančevačka, Dečija, Grainična. 12., 13., 15. i 16. aprila: Topčiđerska, Prole Mateje, Strahinjića Bana, Hadži Mustafina, Hadži Mustafina produže. nje i Sokače. 13. aprila: Viađetina, Grčić Milenko, Senjska, Cuhurska, Sibinjanin Janka, Mlališumina, Javorska, Senjanin Ive, Her ceg Stevana, Majdanska, Scnjačk«. 13. i 15. arpila: Uska. 13., 15., 16. i 17. apriia: Resavska', Poslanička, Kraijico Nafalije. 15. »s.priia: Gornjo Palilulsktt, Krajinska, Kruševačka, Bojanova, VinograH. ska, Ćika Pavlova, 'ČaČnk Stanina. 15. { 16. aprila: Zlatiborska, Skojn ljanska, Jug Bogdanova, Skendorbegova, i Budimska, Dobračina. Rcd popisivanja oslaliii olica biće j blagovremcno objavljen. , Svakom poreskom obvezniku, sfavlja se u đužnost da na đan popisa svoje ulice bude u svome Btanu, ili da tamo svog zastupnika ostavi koji bi mogao sve potrebno pođatkc popisnim organima dati. C. i k okmziio ^apovjedništvo Beograd. OBjAVA

Cijena za vožnju na VI. pruzi trainvaJa za direktne karte, kao i za prelazne, koje-vrijede do krajnje stanice u Topčideru, povisuju sc od 15. aprila 1918. god. za gradjansko stanovništvo od 40 na 60 filira.

0 zrcsšu vidi svaka lljepa eSmtia koiiko Je Ijepfa, ako upotrcbljava Diara Alabaster puder I Creme. Mala dora lli lončlć K 2 - —, vellka doza ill ' lončić K 4-—. Može se posvuda dobPJ. Giavno prodavalište: ,,Diana“ Handels A. G., Budapest, V. Nador utca 6. 5

Sa tužntm srcem i bolom u duSI lzvještavamo srodnike, prijatelje 1 poznanike, da Je naš dragf, dobri, mlll I Jedlni: brat, djever, stric, sinovac, brntić 1 iurnk f Dragutin S. Nešković predsjcdnik požarevačkog prvostepenog suda prije đva ntjeseca, u 50 godinl, umro daleko u tudjini, u Nici u Francuskoj, gdjc je i 6ahranjen, ostavlvši nas da do vijeka za njim tugujemo, Patanka. 6. aprlla 1918., Vel. Krsna pošta. Ožalošćenl; brat Milan, aekrctar kasacionog suda; snaja Mileva; sinovcl i sinovlce: Bosiljlca, Radmila, Radomir, Draga, Svetozar, Nikola, Dragutin, Zoran i Vojislav; stri« Lazar, upravnik beogradske carinar, u penziji; strina Kata; braća i sestrc od strlca: Desanka, Zora, Spasoje, Dragoslav I Dobrila; teča Nikodije Stevanović, učitelj u pentiji; tetka Ljubica; sestra od tetke Danica; zet MUadln ševarlič, profesor; sestričina VasUija; sestrič Branislav; sestra od njaka Darinka Beričeva, učiteljlca I ostala rodblna. 86291