Beogradske novine

Petak BEOGRADSKE NOVINE Sa Balkana RUMUNJSKA.

O budućoj politici Rumunjske lzjavio se, kako donosi ,,Lumina“, i senator Fernic. On je pred članovima gaiačke trgovačke komore đržao govor, koji se pretvorio u tešku optužbu protiv predjašnje Bratianove vlade: Za liječenje rana, koje je zadao sadašnji rat, kao i za uspostavu zemlje na drugim, Čvršćim temeljima potrebne su ove stvari: 1. Dizanje optužbe protiv kabineta Bratia n u—Take Jonescu, kao isvihonih, koji su prodalj životne interese zemlje. 2. Hitno provodjenje agrarne i izborne reforme, da bi se zadovoljili interesi svih društvenih redova pravičnim i poštenim načinom. 3. Riješenje jevrejskog pitanja. 4. Čišćenje političkih običaja i moralno ozdravljenje gornjlh slojeva, koji narodu m o r a j u s 1 u ž i t i k a o u z o r. 5. Što se tiče spoljne politike Rumunjske, za nju je, obzirom <na svoj geografski položaj, obzirom na susjede, koji je opkoljavaju, i obzirom na svoje ekonoinske interese, samo jedna jedina poiitika moguća, samo jedan put, kojim se ima poći. Rumunjska se možeosloniti samo na središnje vlasti, naročito na Njemačku, jer će sarno tako moči osigurati nepovrjedivost svoje oblasti, svoje nacijonalno jedinstvo i napredak zemlje. TURSKA 0 odnošaju prema Ukrajini piše ,,T anin“: Da Turska nije tako žilavo branila Dardanele 1 Bospor, Ukrajina ne bi možda danas postojala kao država, koja uživa u svojoj slobodi. Dakle Turska ne samo da se lnabrom odbranom morskih tjesnaca borila za sebe i svoje narode, nego je i Ukrajini učinila đragocjene usluge. Čestitajući Ukrajini, imala je Turska želju, da Ukrajinci u svojim budućim odnosima prema Turskoj ovu okolnost nikada ne zaborave. Dardaneli su, završava list, za Tursku životna potreba, 1 zato će ih Turska protiv svakoga braniti, ko bi se usudio, da se u ovom morskom tjesnacu takne neograničenog turskog prava. Najnovije vijesti širom svijeta. Barzhtijevo mišljenje o položaju na zapađu. U listu „Corriere delta Sera" piše Barzini: U odsjeku ArrasNoyon skupljaju Nijemci ogromne trupne boračke snage. Borbe kod Ypra imaju santo mjesno značenje. Izvjesno Nijemci namjeravaju da podju naprljed sa ogromnim snagama, tc ili da sa sjevera opkole Amiens, ili da izmedju Moreula I Noyona podju na Paris. Pravac napada izgleda da je izmedju Arrasa i Alberta. Barzini izjavljuje, da je Mackensen sa borbom prekaljenint trupama došao ša istočnog fronta. On je, veli, preuzeo naročitu pričuvnu vojsku, koja irna cilj, da neodoijivim naletom prodre kroz savezničku liniju na mjestu proboja. lrcl spremni protiv Eugleske, kao i protiv nepriiateiia. ,,Manchester Q uardian“ donosi dug dopis irskog književnika Georgea Russela. Pisac članka najživije opominje pred opasnostima, koje bi ttaišle, ako bi se provodili polilički planovi ljudi, što su sada na

kormilu, i to ne samo na Irsku, nego 1 na Englesku i cijelu britansku državu. Naročito ne će biti od nlkakve vojničke vrijednosti vojnici, što su mnogo pritješnjeni. te se isto tako spremno bore protiv neprijatelja, kao I protiv Engleske. List preporučujs ovo pismo svima onlma, koji od vlade namjeravano silovanjo Irske smatraju kao ncznatnu stvar. Netna ekspedicile u Sibiriju. ,,Times“ doznaju iz Tokija: U Tokiu su došli delegati Japanaca, koji žke u Sibiiiji, da japanskoj vladi podnesu izvještaj o poiožaju u Sibiriji. Oni su izjavili, da obzirom na sadašnje okolnosti ne ide ostaviti stvari da idu svojim tokoin. Na jednoj stranačkoj skupštini izjavio je ministar spoljnih posiova, Boto, đa se u prvont redu moraju uzeti u obzir japanski interesi. Japan ne smije dopustiti, da na nj uplivišu želje drugih zemaija. On ne može da ttvidi potrebu pošiljanja trupa u Sibiriju. Grad i okolica Ditevni kalendar D a n a s je petak 17. maja, po starom 4. inaja. — Rlmokatolid: Pashal prizn.; pravoslavni: Mučcnica Pctaglja. Casnlčlca i činovnlčka kasina otvorcna je počam od 15. februara đo 11 satl u noćl. C. I k. vojntčki dom: Citacnica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sali izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Kinematografi: Volni kinouKralja Milana ulici br. 56 (Koloseum): L' 3, 5 I 7 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. — Cikr. gradjanskl k i n o na Terazijama br. 27 (Paris;: U 5 1 7 satl poslije podne opšte predstave. Noćna siužba u ljekarnama: Od 12. do uključivo 18. rnaja vršiće noćnu službu u Bcogradu ove ljekarne (apofeke): 5 e 1 a k o v i ć, Kneza Mihajla ul. 45, VIktorov ić-, Terazije br. 28, Prendić, Kralj Aleksandrova ul. 64, 1 S t o j 1 ć, Sarajuvska ul. 70. Bibltoteka za pozajmtcu (Balkanska ulica br. 1, Hofel Moskva). Otvorena od 10—1 sat prije I od 3—7 satl poslije podne. Saobraćaj na ratnom mostu izmedju Beograda 1 Zemuna obustavljen je svakog dana od 7—S'30 sati prije podne od 12.30—2 sata pcsllje podne. Beogradskl orfeum (u zlmskom pozorištu, prije Bouievard): Početak predttave u 8 sati uveče. Parobrodarskl saobraćaj. I. Izmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polazak i z Zeiuuna za Beograd u 6 30, 7-30, 8-30, 9 30, 10'30 i 11‘30 pr. podne tc u 1-30, 2 30, 3-30, 4'30, 5-30,6'30 7'3018-30 posiije podne. — Polazak iz Beograda za Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 8 19 sati poslijc podne. — Ii. izmedju Zemuna t Pancsovu Rcđ plovldbe, kojl važl od 26. Januara do daljne naredbe; lz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 6 sau ujuiro 1 u 12 satl u podne. — Iz Paucsove za 2emun: dnevno u 8-30 satl prlje podne I 3 sata poslijc podne. Brod kojl saobrača izmeđju Zemuna i Pancsove i obratno ne prlstajc u Beogradu. — III. lzmedju Beograda i S a p c a, Polazak iz Beograda za Šahac svakc srljeđe i subote u 7VJ0 sat j u jutro. Poiazak tz Šapca za Beograd svakog (etvrtka i ue'Jjcljom u 7 e. u jutro. — Putnički palobrodarski saobraćaj izniedju O r 4 a v e 1 Z c m u n a i izmedju Oržave I Braila. Polazak iz OrSave za Zemun: nedjeljom, utorkom, četvrlkom u C sati u jutro. Iz Zcimtna za Oršavu: ponedjeljkom, srijedom i petkom u 4 sata poslije podne. lz Oraavc za Brallti: ponedjelikom 1 petkom u 4 sata poslije podne (srednje cvropsko vrljeine). lz Brallc ra Oršavu: ponedjeljkom i četvrtkom u 1 sat 50 časnka poslije podne (zapadnoevropsko vrijenic). — Parobrodarski saobraćaj izmedju Beograda I Smcdereva: Odlnzak iz Beograda za Smedcrevo nedjeIjora i četvrtkom u 3 sata poslijc podnc iz Smedereva za Beogrsd utorkom i petkom u 8 satl u jutro. Parobrodarskl saobračaj napruzlBudimpeŠta—Zcmun—B cograd. (Važl od 28, marta). Polazalc Iz Buđimpešte dnevno u 10 sali uveče. Pola-

Strana ž. prenose ugalj na mjesto upotrebe. DaIjih 50.000 rudarskih radnika pozvano je na vojnu dužnost. Obzirom na ove transportne teškoće pao je izvoz uglja za 40% prema stanju u mirno doba. Cijene za podvoz znatno su se popele. Isporuke za gazdinstva smanjene su od aprila.za 25%. Fabrike petroleja I elektrike dobijaju uglja za V G manje nego u godini 1917. Izlozi se smiju osvjetljivati samo iznutra, a ne više sa ulice. Hoteli, restgracije i kiubovi moraju se zatvarati u 10 i pol sati noću.

Razne brzojavne vijesti. Naclionaln! pokret u Tripolisu i Tunisu. (Naročitt brzojav „Beogradskih Novlna".) Basel. 16. maja. Kako se dopisnom uredu brzojav]ja, vrijenje u tunijskom zaledju sve je Jače, naročito u oblastima koje se graniče s Tripolisom. Francuska vlađa je primorana. da tamo drži na okupu čete :ti znatnom broju, kako bi spriječila izbijanje otvorene pobune i prenašanjc naciionalnog ^ pokreta iz Tripolisa u francuski Tums. Progoni u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina") Berlin, 16. maja. ,,B e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11“ saznaje iz Ženeve: Poincareu je podnijet na potpis jedan zakonski nacrt o kaznama, kojima se imajti podvrgnuti lica, koja su nedozvoljenim načinom prešla granicu ili pokušala da je preIdju, ili koja su još ne pregledane spise prenašala preko granice. Letačka služba Izmedju Londona, Parisa, Rima i Brindisi-a. (NaroSltl brzojav „Beogradskih Novfna") Chiaso, 16. inaja. General B u o n g i o v a n f, up.ravnik taiijanskog vojnog letiiišta, izjavio je zastupniku pariskog lista ,,Excels i o r“ da će Francuska, Engleska i Italija zaključiti ugovor o redovnoj letačkoj službi izmedju Londona, Parisa, Rima i Brindisi-a. Novi ukraiinsk! vojni ministar. Kb. Kijev, 16. maja. General Laguso.je naimetnovan za ukrajinskog ministra vojtiog. Osuđa u parnicl Bonnet—Rouge. Kb. Paris, 16. maja. Danas je izrečena osuda u parnici B o n n e t—R o u g e. Duvalei je osudjett na smrt, Marion na 10, a Dandan 8 godina prisilnog rada. Drugi optuženici osudjetti su takodje na višegodišnji zatvor. Za iskijučenje boijševlka iz socijalističke Internacijonale. Kb. Paris, 16. maja. Centralni odbor ruske revolitcijoiiarno-socijalistlčke stranke uputio je jiarodnom savjetu francuskih socijalista i socijalističkoj grupi u parlamentu manifest, u kome protestuje protiv duha politike sadašnjih ruskilt vlastodržaca, i traži, da so boljševiki iskijuče iz internacijonale. Ukraiiuska štampa o izjavi nove vlade. Kb. Kijev, 16. maja. Listovi govore bez strasti o vladinoj iczjavi. Gni priznaju tačnost riješavanja izvjesnih pitanja uz izlučivanje svake politlke. Zapijena stoke u švajcarskoi. Kb. Bern, 16. maja v U jiičerašitjoj sjednici pozvana' je Vlada, da pravilno zaplijeni stoku.

stalizovanim jezikom, u čisto narodnom duhn, da u toin pogledu teško možcnto nači, u čiiavoj srpskoj dramskoj knjlževnosti, dclo kojc bi imalo lepši narodni jezik. Ali ono što čini unularttju vrednost II a s a n a g i n 1 c c, što jc u svakont pesnlćkotn delu 1 najvažnije, to je široko čovečanska osnova, na kojoj je cela stvar itostavijenn. U H as an a g I n i c i naiazimo dubokih osečunja, bujnih strastl, na kojc se svodi, u jednostavnim linijama, inače jako siožena čovečlja priroda. Ljubav prema đecl, jako osečanjo ponosa i ljubav prema mttžu, što se sve stapa i sukobljava u ličnosti Hasanaginice pođigli su jo na visinu traglčnc iepote; Izradjenost celokupne radttje i sviju ličnostl u komadtt stvorlla jc od H as a n a g 1 n 1 c e dramu snažne scensko-arliitcktonske forme. To je de!o koje. nesumnjlvo, ima l knjlževne 1 pofcorišne vrednosti. MALI FODLISTAK . KAKO SE STlCE SLUŽBA. U jcrlnom selu u Francuskoj iiveo jo jcdan poštonoša, koji je mogao smatrali sobc za srcćnog čoveka;' soljacinia »a njogovog scoskog rcjona retko su dola. »ila pisma to lako ni poštonoša nije imao pmogo posla oko raznošcnja poštahskih jaošiljaka. Ali u sGu toga jKvštonoše živeo jo jo0an siromašak, boji jo Jiio uspunjen neisnvcrrom zavižću proma njomu i nijo imao većo žoljo, nogo da i on sam postan« poitonoša u tomo rejonu. ’bula bo dogodi nošto Ču'dnovaJo, j«dIuL' a gjajao jo pošbonoša razrogabenih ouju prod Čitavim nialiiu brdom od »ovina, koj« 8U anro kU» adreaovano na

njogove soljake; svakome pojedinom imao jo da odneso po jedan list. Tako jo jadni poštonoša sada rnorao da u Kivoju svoga lica kasa i do salaša najudaJjcnijog seJJaka svoga rojona i da tu taj način prodjo jx> tvideset ili čak i čctrđeset kibomotara. On jo uzdišući izvršio svoju službu, nadajući so bar, da ćo to bili prvi i poslsMlnji put. Modjutim sutra dan jo bilo opot lako a isto tako i idućili dana: redovno jo dolazio donjak novina za svo soijake, kao da su bili rođovno pretplaćeni. Najzad jo va. dobroga poštonošu to bilo i suvišc, on so požali svom protpostavljonoin, tla jo prcopterečen posTom pa j© dotJo džankao za ponvoć, đok nijo odobreno, da so postavi još jedaiv poštonošn. A taj novi poštonola nijo bio lviko drugt, do onaj u počotku pomcnuti si-romašak, boji so bio sakrio iza poslanlka toga oTiniga to tako đobio novo mesto, kojo jo moralo biti stvorono. Ali samo Sto jc taj novi poštonoSa bio nckoliko dana u aiužbi, kad ono novino prostadošo dolariti seijacima. Taj promućurni čovek j© poirožio nekoliko d% setina franaka to pretplatio na mesoc dana svo 8vojo soljakc, a!i jo timo i ispunio Bvoju najvatrcniju želju: posfao jo poštauskim službonikom francusko renukKi.. REZULTATI JEDNOG ISTRAŽIVANJA U svojoj knjizi „Razna obcležja Jevreja'* g. dr. Fizberg iznost rezultate svoga istraživania o jevrejskom nosu. On je činio ta istraživanja u Americl, Evropi, Africi i Aziji. On nikako nije mišljenja, da je „krlvi nos“ jasno obekžJe Jevreja. Naprotiv, istraiivanja su

daia sasvim — drugi nos. Izmediu 2836 Jevreja i 1284 Jevrejaka, ispitanih u Njujorku, dr. Fizberg jo utvruio ovu §razmeru tt nosevima: za Jevreje zaJcvrejKe pravi iii grčki nos 57,53% 59,42% prčasti tios 22,07% 13,86% k-rivi orlovski nos 14,25% 13,70% pljosnati široki nos 6,42% 14,02% Dakle, giavni tip jcvrejskog nosa jeste takozvani pravi „grčki nos“. Bez maJo tri petine Jevreja imaju nos takvog oblika. Naravno. ti nosevi nisu baš sasvim ,.klasiČno-grčki“. onako kako su to na svoiim statuatna gradili grčki vajari, ali su tek ipak pravi. M.

ISTINITE SITNICE. Najdua ovropska rijeka Voljga ima 3570 kilomotara, a drugo, po dužhvi: Dunav 2860; Dnjopar 2150; Dnjcstar 1372; Don 1860; Rajna 1225; Ellba 1156; Odar 905 i Po 600 kilomotara Imanjo milijardera Roiscltilda tobko jo veliko, da -mu svaki dan donosi po 1,200.000 kruna čistog prihoda. Daklo, svakog daua rnožo on da baci gomju svutu na ma šta, a 'da «i helcra no okrnji od svoga glavnog kapita’a. Ljusko od krumpira ne troba bacati na 'djubrišLo, voć ih korisno upotrijebiti. Kađ so osušo, mogu so metali u vatru da goro. Jer, ono sporija goro od artij«, bržo od đrvela, ali daju priličnu toplotu. Poznato jo, da krumpir služi za prourvodnju špirita, daklo zato i njogovo Jjusk« mogu da posluko korisno za gorivo.

17. maja 1918.

Bfoj 131.

zak iz Beograda dncvno n & *ati ajutro. (Prvl brođ Kreče 30. marta). — Parobrodarekl saobrača] na pruzi Szeged—Zemun Potazak Iz Szegeda (I. vožnja 31. marta) arijeđom, petkom i nedjeljom u 5 aati u Jutro. Polazak iz Zemuna za TUel—Szeged (1. vožnja 29 marta) srijeđom, pctkom tnedjeljom u 11 satt u noćl Kužna bolnlca: Posjeta nlje dozvoIjeua. Obavlještenja o bolesntclma dnevno od 11 do 12 aatl prlje podne naulazu u baštu bolničke zgrade sa strane Vidinskc ulicc. Posjet bolesnika u boinlcama: U bolnicl .Brčko*: od2—4 sata poslije podne. U bolnici : od 9‘30—12 sali prije podne 1 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak I nedjelju od 1—3 poslije podne. Vojno parno toplo kupattio u Gar Dužanovoj uticl. — 1. Kupattlou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjcijom i praznlcima od 7 satl prlje podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danima od 9 satl prije podne do 5 satl posllje podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prtje podne do 12 1 /., sati u podne. — 2. Parno kupatilo' za časniko i njima ravne činovnike otvorcno utorkom, srijeđom, pctkom i subotom od satl prije podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom i prazniclma od 7 sati prije podne ao 12>/ 2 salt u podnc. — 7a gradjane muškogpoia otvoreno je pai no kupattlo poneajeljkom 1 četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od 9 satl prije podne do 5 savi poslije podne. — Ćasnicima l njima ravnim činovnicima stoje na volju da se služe parnim kupatiiom i u dane odredjeue za gr&đjansivo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagr.jna se zatvara radnim đanlma u 12>/ 2 sati, a nedjeljom i praz nicima u 12 sail u'podne. Časničtii koncerat u Užicu. 8. rnaia održana je u Užicu jedna zabava, na kojoj su sami časnici izinedju sebe sklopili orkestar. Na molbu časnika pristao je, da n orkestru sudjeluje i jedan viši časnik iz Beograda, koji se tamo slučajno zvanično nalazio. On je santo stavio uslov, da se skupe prilozi u korist fonda cara 1 kraIja Karla. Cijeli koncerat je odiično uspio, i veselo društvo je samo žalilo, što se lijepo veče tako brzo svršilo. Priloga za ratni fond palo je K 218. Vjetar u Beogradit. Već nekoliko dana, imamo vjotar tt Beogradu. Vrijeme jo u opšte jako zahladnjelo preko cijeloga dana, a večeri i jutra su skoro zimska. 3uče saw> imali preko cijeloga tlana hladni vjctar, boji je bijesno duvao. Na ulici su so mogli vidjeti i gospoda i dime u zimskom odijelu. Noćas ie bilo još više zahLadnjeio. U okolini Bncgrada "bilo je i kiše, poslije kojo jc počeo da duva takodje vjetar sa dosla zahladnjeJ.om temperaturom preko cijeloga dana. Istoriiski kaieadar. Na današnji dan, 17. maja 1742. godine v bila se kod mjesta Hotuz i c a u Češkoj. u časlavskom oltrugu u toku drugog šleskog rata krvava bitka izmedju Austrijanaca, kojima je komandovao vojvoda Karlo lotarinški, diever carice i kraljice Marije Teiezije, i Prusa, kojima je komatidcvao njiitov kralj F r i e d r i c h II. KarIo lotarinški irnao je 28.000 ljudi, a Friedrich II. 24-000 ljudi, ali je Friedriclt od početka imao bolie pozicije, te je ostao pobjednik. Bitku na Hotuzicu opisao je Droysen („Zur Schlacht von Chotusitz", Berlin 1873. godine), — 17. maja 1749. godine rodjen je u Berker leyu Ed\vard Jenner (izg.: „Džener“), koji je pronašao kalemljenje („pelcovanje") protiv boginja, a o kojem je već bilo govora u našem listu, kako na ovom, tako i na zasebnom mjestu. — 17. maja 1821. godine rodjeti je u Stefensriedu u Bavarskoj sveštenik i prirođnl ljekar Sebastian Kneipp, koji jc opšte poznat po si-i stemu liiečenja hladnom vodom, koje je on pronašao, a koje je po njemu pvozvato „Kneippovim liječenjem“. Kneipp je napisao djeio o svome liječeitju pod Ttaslovom ,,M e i n e W a s s e r k tt r“ („Moj sistem liječenja vodom"), a osim toga još i higijenskoi djclo ,,S o soiit ihr leben". („Evo kako treba da živite"). Sebastian Kneipp umro je 17. juna 1897. godine u Worishofemt; njegova cjelokupna djeia izdata su 1898. godine u četiri' knjige. — 17. maja 1886. godine rodjen je i istog dana je progiašen za kralja Alfonzo XIII., današnji španski kralj. Kod kralja Aifonza, koji se rodio iz drugog braka kralja Alfonza XII. i kraljice Marije Hristine, rodjene nadvojvotkinje austrijske, dogodio se rijetki ustavno-pravnl slučaj, da je rodjen kao posmrče svoga oca. Kađa je kralj Alfonzo XII. ttmro 25. novembra 1885. go' dine, zatekla se kraljica u biagoslovenom stanju (sličatl je slttčaj predvidjen § 73. srpiskoga ustava), pa je prenzela regentstvo u ime svoga djeteta. Na dan svoga rodjenja Aifon-zo XIII. proglašen je za kralja s tinie, da i dalje do njegovog punolietstva u njegovo ime vlađa njegova mati. Napunivšt osainnaest godina, kralj Alfonz preuze vladu u svoje ruke 17. maja 1902. godine. 31. maja 1906. godine kralj Alfonzo se više iz ličnih simpatija nego li iz političkih obzira oženio princezom Viktorijom Evgenijom Batemberškom. Kao što je poznato na kralja Alfonza izvr^ šen je prilikoin samog prolaženja svečane svadbene povorke strahovJt atentat bombom. Poginulo je mnogo lica, a na samim svadbenim koiima pobijeni su konji, ali kralj i kraljica ostair su nepovrijedjeni. Ovo krvavo djelo anariiista još je uvećalo simpatije. koje je mladi kralj svojom slobodoumnošćti 1 svojim neusiljenim ličnim osobinama

i đotle već uživao u narodu. Na kralja> Alfonza su 1 u docnijem toku njegove vladavlne izvršeini mnogi atentatl od strane anarhista, ali je zahvaljujući svojol hladnokrvnosti uvijek sretno prošao. Tako isto mu je dosad uvljek sretno pošlo za rukom, da svoju zemlju izvede iz mnogih teških unutamjih kriza. Za vrijeme ovoga rata mnogo je zadužio čoviečanstvo svojim humanim posredovanjem izmedju zaraćenih strana u korist poboijšanja sudbine zarobljenika I t. d. Na svonte dvoru uredio je kralj Alfonzo veliki biro za prepiis-: ku radi iznalaženja nestalih u ratn; Kralj Alfonzo je poznat kao odličan sportista, 10. maja 1907. godine rodio se kraiju Alfonzu prvi sin, prijestolonasljednik Alfonzo Pio Hristino. koji je dobio titulu kneza asturiskoga. Javna prodaja. Po odluei starateljskog suda izioži-, će se javnoj prodaji zaostavština poč. Nikole Rašete, na dan 27. maja ova godine u njcgovom stanu u uliei StaroCrkvenoj broj 24. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodnju dodju. Izvještaj o izgubljenim stvarima. U vremenu od 1. do 15. maja ove stf stvari prcdate policijskotn komesarijatu kao nadjene: jedna zlatna grivna, četiri krune, jedna biiježnica s 12 kruna, jednim prijavnim listom, legitimacijom i jednom kašikom, iedan ženski suricobran, jedna bilježnica s 30 kruna, dvije pozorišne ulaznice i dvije cigarete, jedne makaze (ljekarski instrumenat), jedna kožna kutiia za cigarele s cigaretama. pet novčanica od 10 kruna i jedan novčanik s 56 heiera i 62 pare. Loptačl naprljed! Za utakmicu loptača beogradskih vojnika sa kombinovanom momčadi ,,M. T. K.“ iz Budimpešte pozivaju se loptači, da dodiu na training, koji će biti svake srijeđe i subote od 6—8 i pol sati u\eče. Želi se živahno suđjelovanje. Mjesto za igru naročito je udešeno i nalazi se pored pričuvne bolnice „Brčko".

Vijesti iz unutrašnjosti Beograđski orfettm u Kragujevcu. U nedjelju, 5. ov. mj. davalo je dc& jcltnjo bcogradskog orfeuina predstavu u Kragujevcu, u dvorani vojnog ki a. Predstava je veoma dohro uspjeln, a mnogo. brojna publika je umjelnike živo pozdra;vljaJa. Cista dobit ove pređstave upofreb, ljena je u korist fonda ćara I kraijal Knrla. Zabava u Užicu. Drugi dan pravoslavnog Uskrsa, 6, ov. mj. pravilo je u Užice izlet oko 4() studenata iz Cačka sa ućitcljem muzike, Gjokom Stojaaovićem. I ežicu sa davan u dvoran'i kina diletan.sku predstavu u’ korist užiČke sirotinjo. Prikazivali su koi m'ad „Običan čovjek‘‘ i otpjevali dvijd srpske pjesme. PrecJsiava je bi'.a odlično' posjećena, a publika tako zadovoljii!, đa se svijet — poslije male igranke u bašti Grbićeve kasinc .—, razišao tek u 1 eat poslije ponoći.

Narodna privreda Isušivanjo terena. Poznala je stvar, da bilje ne bi m<x glo vegetirati bez vode, Zato i stradaju' usjevi i trave sušnih godir.a. Ah i suvišna viaga isto tako smeta pravilnom i uspješnom porastu biija, to čest« i jako kiše donos© pri', r rednidma osjelnu šfcetu, kao i duge suše. Podvodne njive i livade ne daju mnogo prinosa. Zato na liin i takvim' terenima trel>a nastojaii, da se izbjegne suvišna vlaga, koja podgriai korjen bilja i usjeva, i čini ga nesposobnim za. svaid prinos. Da usjcvi i trave, mogu dobro napredovati, treba da je zomlja šuIpljikava i topla. A ondje, gdje ima mnogo vlage, ono so šupljiko ispune vodom, te vazduli no dopire do korjena i žilica, a i zemlja jo hJadna. U Srbiji ima dosta podvodnih fcre< na, usMjed čcga so stvara nemogućnost za uspješno i racijonalno vegetiranje usjeva i biljaka. Posljedujih godina radi. lo se da so torno doskoči načinom njihovog isušivanjn. Zato, u prilog toga, ne. ka su na ovoin mjestu i ove napomene. Postoji više načina da so suvišna voda i nepotrebna vlaga odsUane ocjodjivanjem. Najlakše je, najboJjo i najkorisnije, ako se na podvodnoj hvadi ili njivi iskopaju po povTšini odvodnice, podublje brazdo, koje so iskopaju ašovom, phigom iii đrugim sličnim spravama, ali taio, da idu na onu stranu, prema kojoj je zemljište nagnufco. Njima otič« suvišna voda za vrijeme kišnib dana ib kad se s proljeća posvuda raskravljuju snijegovi. Ali, ova voda spira i nosi sobom i gornju plođnu i djiibrovitu zemlju. Zato sve te brazde trrba sastavifi u jednu, veeu, pa na kraju nje iskopati poveću rupu — splovište — gdje će voda onaj mulj suositi i ostavljati. POsJije toga vaJja i brazđo i splavišlo češćo pročišćavaii i onaj mulj opct razibacivati po njivi i livaidi. AM je mnogo Iboijo i piobitačnije pr*2 viti podzemne podvodnice. To ćemo postići ako mjesto onib brasđa kopamo dublje šančev«, pa z&svodimo i gore opet prokrijerno nemljora. Na tij načiu 6e su-