Beogradske novine

Slrana &

Podmomički rat NOVA POTAPLJANJA. i Kb. Berlin, 26. jima. Javlja se zvanično: Na sjevemom bojištu, naročito u K a n a 1 u, potopile su naše-podmomice 17.500 bruto reglstrovanih tona nepriiateljskog brodskog prostora. Kb. Berlin, 26. Juna. Wolffov ured javlia: Novi pođmomički uspjesi u zapomom pojasu oko Engleske: 18.000 bruto tona. Načelnik admiralskog stožera mornarice.

Pitanje japanske intervencije u Sibiru. Kb. Lomkm, 26. juna. Reuterov ured saznaje s mjerodavne japanske strane, đa niie istinita vijest o donijetoj odluci za intervenciju u Sibiru. Razne brzojavne vijesti. Engleska — savezna država? Berlin, 25. juna. ,,T e m p s“ javija iz Londona: Zadatak homerula, koji je lord Curzon obja^'io u gornjem domu, imaće za posIjedicu opširan prijedlog, koji se sastoji u ničcm nianjem do da se ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Irske pretvore u saveznu dTŽavu, u savez britanskih ostrva. Ovaj plan se ima izraditi još prije jeseni, te se očekuje, da će se u Irskoj s preinačenjem uprave u izvjesnom obimu uvesti i vojna obaveza. Odbor oba.doma, koji jc sastavijen iz predstavmika sviju političkih stranaka, uskoro će biti priniJjen od LIoyd G e o r g c a, kome će obrazložiti koristi preobražavanja kraljevinc na federativnoj osnovi. Novim planom bi ImaJa biti postavljena na ravnu osnovu uprava Engleske, WaIes 2 > Sotskc i Irskc. Misli se, du je Lloyd Ocorgc naklonjen tom planu. t Petar Roseggcr. Kb. Krieglach, 25. juua. Danas je u podne ovdjc umro Petar Roscgger. Grad i okolica Dnevni kalendar D a n a s jc {ctvitak 27. jima, po slaroin li. juna. — Rimokatolici: Ladislav kr.; pravoslavni; Jelisej pror. 1 Mct. Casnička i činovnička kasina olvcrcna je počamod 15. fcbrnara do 11 sati u noći. C. l U. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc I Igranje, kantina. Olvorcno od 7 saii izjutra <3o 9 sati uvečc. Slobodan pristup svakome vojniku. B i b 1 i o t c k a z a pozajmicu (Balkanska tilica br. 1, Motcl Moskvs). Otvorcna od 10—1 sat priic i ot! ■•'—7 snfi posiije j podne i\ .ncmrilograti: C. ikr. vo;m luno u Kralja Milaoa nlici br. 50 (Koloscum): L’ (1 sati poslijc podne predstava za vojnikc; u 8-.30 sati uveče opšta predstava. — C 1 kr. gradjanski kino na Tcrazijaina br. 27 (Parisj: l! t' sati poslije podne i u 8 snti uvo.c opite prcdstave. cogradski oiicurn u ijc.noj pozormci, ibašta „Hotcl iakova" na Tcraaijama). PočelaU prcdstave u 8'30 sati uvcčc. soćna siužba u Ijekarnama: Od 28. do uključivo 29. juna 1918. vržićc nočnu službu u Bcogradu ove ljckarnc (apoleke): S c I a k o v i c, Kncz Mihajlova ul. 45, V ik t o r o v i ć, Terazijc br. 28, P r e n d i ć, Kralj Aleksandrova ut. i>4, ! 5 t o i I ć, Sarajevska u'. 7' '... i ^r. oavs «.0 ku p a > i lo. Olvorcno cijeii dan. Za vrijcme otvaranja ratnog mosta — od 7 do pol 9 prije pođnc •— ne će se vršiti prijcvoz posjetilaca kupatila.

CetvrtaR Saobraćaj na ratnom mostu Izmeđju Beograda 1 Zemuna obustavtjen Je svakog dana od 7—8 30 satl prije podne od 12.30—2 sata poslije podnc. Kužna bolnlca: Posjeta nijc đozvoIjena. Obavlještenja o bolesnlcima dnevno od 11 do 12 satl prijc podnc naulazu u baštu bolničke zgrade sa strane Vidlnske ulice. Posjet bolesnika u bolnicama: U bolnicl .Brčko*: od2—4 sata poslije podne. U bolnid ,Braim“: od 9’30—12 satl prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. 1 k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podne. Vojno parno topio kupntllo nCarDušanovoj-ullcI. — I. Kttpatilou kadama: a)Za vojne osobe otvoreno radnim danitna od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljora i prazniclma od 7 sati prije podne do 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 satl posiijc podue, a nedjcljom i praznicima od 9 sati jprlje podne do 12'/^ sati u podne. — 2.Parnokupatilo‘ za časniko 1 njima ravnc člnovnlke otvoreno je ntorkom, srljcdcm, petkom I subotom od 7 sati prije podnc do 5 satl posiije podne, a nedjeljom i praznidma od 7 satl prije podnc do 12>/ 8 sati u podne. — Zn gradjnnc muškogpola otvorcno jc pnrno •kupatilo iionedjcljkom I četvrtkom (ako u te dane nc pnda kakav praznik) od 9 sati prijc poduc do 5 sati poslije podnc. — Časnicima i njlma ravnim činovnlcima stoje na volju da se služe parnira kupatiiom i u dane odredjenc za gradjanstvo (poncdjcljkom i četvrtkom). Blagajna sc zatvara radnim daniina u 12*/ a satl, a ncdjcljom i prnz niciina u 12 sati u podne. Parobrodarski saobraćaj. I. Izmedju Zcmuna i Beograda. Red piovidbe, koji važl od 20. januara do opoziva: Polazak iz Zemuna za Beograd u 6-30, 7-30, 8’30, 9’30, 10-30 i 1T30 pr. podne teul’30, 2-30, 3’30, 4 30, 5’30,6 30 7-30 i 8-30 poslije podne. — Polazalc iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 I 12 sati prijc podnc, te it 2, 3, 4, 5, 6, 7 8 19 sati poslijc podne. — Ii.IzmcdjuZemuna iPancsovu Red ptovidbe, koji važi od 23. maja do daljne narcdbe; lz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 12 sati u podnc i u 8 sati uvcce. — lz P a n c s o v c za Z e m u n: dncvno u 5’30 sati prlje podnc i 3 sata poslijc podnc. Brod koji saobraća Izmcdju Zemuna I Pancsovc i obratno ne pristajc u Bcogradu. — lli. izmcdju B c o g r a d a I S a p c a, Polazak iz Beograda za Sabac svake srijcdc i subote u 7 80 sat; u jutro. Polazak iz Sapca za Bcograd svakog Ćcivrtka 1 nedjcljom u 7 s. u jutro. — PutniCki parcbrodarski saobraćaj izmcđju O r š a v e i Z c m u u a i izmcdju Oršavc 1 Braila. Polazak iz Cršavc za Zcmun: ncdjeijom, utorkom, ćctvrtkom u 6 sati u jutro. Iz Zcmuna za Oršavu: ponedjcljkom, srijcdom 1 pctkom u 4 sata poslije podne. Jz Oršave za Brailu: ponedjeljkom i petkoin u 4 sata poslijc podnc (srcdnje cvropsko vrijemc). iz Braile za OrŠavn: ponedjeijkom i četvrtkom u 1 sat 50 časaka posiije podne (zapadnoevropsko vrijcme). — Parobrodarski saobraćaj izmcdju Beograda i Smedercva: Odlazak iz Beograda za Smeđcrevo nedjcijom i četvrtkom u 3 sata poslijc j>odne iz Smcdcreva za Bcograd utorkom i pctl-.oni u 8 sati u jutro. Parobiodarski saobraćaj napruziBudimpcšt a—Ze m un—B ecg i a d. (Važi od 28. rnaria). Polazak iz Budimpcšte dnevno u 10 sati uvečc. Polazak iz Bcograda dnevno u 5 sati ujutro. (Prvi brod kreče 30. marta). — Parobrodarski saobraćaj na pruzi Szcgcd — Zemun Polazak i* Szegcda (1. vožnja 31. mnrtl’.) srijedom, petkom i nedjcljom u 5 sati u jutro. Polazak iz Zemuna za Titel—Szcgcd (i: vožnja 29 marta) srijedom, petkom i nedjeljom u 11 sali u ncči. Završna svečanost h Ktiberniiskoi školi. Sutra u petak, 28. juntt, bićc u c. i k. guberniiskoj školi završna svečancst ove školske godine. Svečanost počinje u 8 sati tt jutru. Školska uprava poziva rcđitelje i prijatelje ove škole cia prisustvuju ovoj svečanosti. Skciski zaključak na c. i k. rcalno.j gitnnaziji u Reogradu. Povodom godišnjcg zaključka 1917./18. c. i k. realne gimuaizije u Beogradu otvara se danas prije podne u 9 sati u giinnastičkoi dvorani zavođa (u uiici Miloša Velikog br. 29) djačka izložba, a 28. i 29. juna biće n.a ljetnjoj pozornici beogradskog orfeunia na Terazijama pozorišna predstava s kon-

njihovim groktanjem protivu vlede, protivu spoljnjeg ncprijatelia. Socijaiističko glasilo bude ugušeno, ali izadjc pod drugim imenom. I da ne bejaše topovskih kanonada izgledalo je da je doba svečanosti. Nastade doba pozorišta i koncerata a na granicama sinovi 3iše lagano svoju krv sa rečirna: Dulcc est pro patria mori! U liotelu ,,Evropi“ počmjao je konccrat. Porodice behu zauzele mesta. Studenti i djaci behu u jeđnome kutu pomešani sa uniformama. To neki behu došli sa frontova na od’sustvo. Cekajući početak nove godine, razgovarasmo tiho o novim pesmama D. Odovićeve, koje se tek behu pojavile, pretresasmo u grupama polltička pitanja, tretirali smo otvaranie maturantskih kurseva i tužismo se na hrdjavu poštu, i groznu cenzuru. Izmedju uniformi spaizih jedjio poznato Iice i>od šapkom sa krunoin. On sc nasmcja i ja sc požurih k njemu. Rukovasmo se brzo i podjosmo na jcdan kraj lagano. To je bio moj mali drug iz skamlija, moj prvi prijatelj, moj intimus. Ja stadoii i zagledah se dobro n njega, no sve cjio beše isto, poznato, malo ostarilo. Ja potražih njegove zenice i smejući se rekoh. — Gospcdine potporučniče! A on dodade: Na slpžbi! Potporučnik Andreia B-Ić. Zastadosmo u jednom kraju. Ja ne mogadoh da dodjem do reči več gledam^njegove naramenice i jednu zvezdu. Šapku beše skinuo i naslonio se na sablju. Bluza beše pripijena a crne pantaJone nove. Ja gledah one iste oči, lone zube, sve njegove pdkrete. Senu sni pomisao na detinjstvo. Preleteh sve 'do toga časa. Oo izvadi befu maramu

punu parfimia, poče da briše obod od šapke a ja mu rekoh: — Kicoš! On sc nasmcja na to. Zaitirn se uozbiiji. Muzika poče da svira. Za vreme odmora pod jednom lipom, izmedju sijalica, pričaše mi kako su ga odredili ovde da sprema neka odeljenja za front. Kako ima teškoće sa Arnautima pri rcgrutovaniu. Zatim ml reče da želi da ide na front. Iznese mi puno svojih nada za niilu domovinu. I dok jc on to pričao o svome pozivu, o vežbama, o želji za frontom, o nadama, o lirabrosti i vrlini, ja sam ga slušao. U ušima mi jednako zvonio glas: — Na službi. Potporučnik Andrija B-ić. Toga večera se rastadosmo j ja nnt po’želeh sreču.... Prijatelj prekide priču i diže čašu. — Kucnimo se u zdravljc Andričino! Ja digoh čašu i kada ispismo on nastavl. — Dodje 1915. Lagano proteče 1916., 1917. — a evo nasta 1918. Ja ne dozruadoh ništa ni o kome koji odoše. Pitali za Andricu, ali niko mi ništa nc reče. A znašll šta jc dalje bilo? Vremc Jc proteklo a rane su napadale, grobovi se pobusiali tri puta... Ja doznadoh da je stari general na afričkoj obali, uklonjen da se odmarau Starom orlu ostavili sn afrikansko podneblje sa pučinom mora. Ostavili su mu da pogledom Ispraća svakog dana parobrode i da po ticama pozdravlja đomovinu. A sin? A Andn'ca? Andrica je pisao; „Draga Mamo, Ja sam poručnik. Sve vas volim 1 *rlhn ,V a | Andrica**.

BEOORAPSKE NOVINB certom. Kako na izložbu. tako i na predstave pozivaju se roditelji I ostala rodbina djačka. Cist prihod predstava upotrebiće se kao pomoć slromašnim učenicima te škole. 30. juna u 10 sati prije podne u vrtu realne glmnazije školska zaključna svečanost. U programu te svečanosti su pjesme, tamburaške produkcije i deklamacije. Školska uprava će se vrlo radovati, ako roditelji i srodnlci djački n svemu tome budu uzeli što življeg udjela. Gostovanje bečke dvorske opere u Becgradn. Personal bcčke ch’orske opere •, daie večeras ,,T roubadour a“, operu u 4 črna od G. V e r d i-a. Uloge su pcdijeljene ovako: Grof Luna gospodin E i s c li e r, Leonora — gospodja Berta K i u r i n a, Azucena —• gospodjica Bella P a a 1 e n. Manrlco gospodin Hubert L e u e r. Ferrando gospodin Hermann F r i s c h 1 e r, Ines — gospođjica Anna O r t n e r, Ruiz gospodin Anton A r n o 1 d, starl Ciganin — gospodin W a g n c r, glasnik gospodin K e 11 e r. — Početak u 9 sati uveče. Četrdesetodnevni pomen. Dragoslav S t o j a n o v i ć, novinar sa porGdicom izvještava svoje srodnike, prijatelje i poznanike, da će svoioj miloj babi — liani S a v k i dtavati četrđesctodnevni ponien u s u b o t u 29. ovog mjeseca u 10 i po sati prije podne u cricvi Svetog Marka na Starom Oroblju. Polaganje privatnih ispita u opštinskoj trgovačkoj akademlji. Učenici i učcnice, koji bi željeli da ove godir.e polažu privatno ispit iz I. ili Ii. razreda trgovačko akademije, trcba da se radi odobrenja za polaganje ispito obrate naročibom inolbom prosvjetnom odjelenju 8-b gla>njc* vojno gubernije u Srbiji. Molba se ima što prije prcdati dircktoru opšt. beogr. nkađemije (Vatrogasna uliov br. 12j sa ovim dokimienlima: 1. Krštenica; 2. uvjerenje o kalemljenju boginja; 3. posljednja škoiska svjedodžba. iVa molbu treba. priiijepiti jednu takecnu marku od 2 krune, a osim toga treba priložiti i jednu taksenu marku od 10 kruna, foja će se, ako ispit ne bi bio odobren, neponiš’ena vratiti moliocu. Još i svaki prilog uz molbii, ako več nije taksiran, treba da Jaude. ..snabdjeven taksenom markom od 50 belera. Privatni ispiti polagaće se upočctkurtoveškolskegodine, u mjcsccu septembru t. g. Sva ostala potrebna obaviještenja mogu se BOitiinli ko<l diroktora opLL. a-k.i-dcnti}C. Uprava. opšt. (rg. akademije u Beogradu. Karte za me«o 'za uiiesec juil. Karte za meso za mjesec j u I i izradjene su i taksefloj-ipćTesko odjelcnje opštine grada Beo^rađa raizdavalo ih je svima kotarevima opštine grada Beograda. Kotarevi već izdaju karte za meso za idući mjescc gnadjanstvu cd j uč c, tc se iste mogu primiti u kotarskim uredima i s t o g a d a n a, kada se primaju i kartc za brašno zia idući mjesec. Izdavanje potrošačkih listova za brašno za mjesec iu!l. Od juče 26. ovog mjcseca kotarevi opštme grada Beograda otpočeli su izdavanje potrošačkih listovta za brašno za mjesec j u 1 i. Izdavanje se vrši po ulicama, to jest, svaikoga dana samo izvjesne ulice rnogu dobiti istoga dana

„Draga Mamo, Ja sam tcško ranjen u grudi. 2aro>bili su me neprijatelji, no izba/vio sam se. Sada ležim u boinici. Kapetaii sam. Moje grudi krasi zlatna zvezda. Sestru i brata grli i Ijubi i sve vas voli vaš Andrica“. A dalje pod afrikanskim nebom tuguje orao za gneađom, i žali domovinu, a orlić leži na obali Jadranskog mora i misli na krov daleko na sever.... Prijateij ućtita, a ja se ne usudih da narušim tišinu niisleći na izrešetane grudi orlića i na tugu staroga orfa m afrikanskoj pcskovitoj obali. Tako se svrši ispovest o kapetanu Ađriji B-ić. S a 1 a. Krivo shvatlla. Gospodin (ljubezno kuharici): Vaš zaručnik, Anka, iniade vrlo dobar ukus, to sc niora priznati. Kuharica: O, inolim, gospodinc, vi mi time samo Iaskate. Gospodin: Ja sarn naime primjetio, da je već najbolji komad naše današnje pečenke nestao x Zadnje sredstvo. Gospodja: Vi mi rekoste, gospodine doktore, da vam pokažem jezik. To člnim evo već deset minuta, a vl gn ipak niste pogledali. Liječnik: Nije ni potrebno, da ga gledam, ja sam htio sarno u miru da napišem recept. x Iskrenost Otac: Reci mi iskreno sinko, ko Je đanas n školi najbolje znao Ickciju? Sln: Oospodln učltelj. x

27. jun» 1918.

BroJ 17o.

potrošačke listove, drugog dana druge tilice i tako dalje. Red, po kome koje ullce koga dana dobijaju potroeacke liste za brašno, nalazi se objavljen na ulazu svtakog reona. Osobtil vojnlčkl saobraćaj na pruzl Zem u n—Beograd—Sti llna. Za osobni vojnički saobraćai na ovoj pruzi odredjen je ovaj red plovidbe: Svaki ponedjeljak, srijedu i petak odlazak iz Zemuna u 12 sati u ponoći: odlazak iz Beograda u 1 sat posliie ponoći; dolazak iz Suline svake nedjclje, utorka I četvrtka u Beograd uveče u 9.30, a u Zemun u 10 sati. Javna prodaja. Po odlucl StaTatelJskog Suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Katarine Andjelković, na dan 11 Jula ove godine u njenom stanu u ulici Pop Lukinoj broi 17. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju đodju.

Pozlu m pretpintu! Od 1. jula otpoOnje nova mjesečna l četvrtgodSšnja pretplata! Molimo, da se ista za vremena obnovi, da bi se mogao list bez ikakova prekidanja dostavljati. Kod obnove preiplatc umoljavamo, da se uzmu u obzir ovc cijene. Pretplata: Za Bcograd, za Gubernlju Srbljc, za vojnc 1 ctapne poite, mjcsečno 2-50 krune; Za Beograd sa dostavom u kuću mjescčno K. 3’Za Monarhiju mjescčiio K. 3‘—; Za inostranstvo mjesečno K. 4 50. Piacanja se mogu obaviti poštanskom doznačnicoin, a naru&ti §ESt jc najboljc Etrsiko pcšfatiskOEt] kartoin. Kod preselenja, osobito kod promjene bojnih pošta nužno je, da sc osim točne nove adrese navede I prijašnja adresa. Uprava „Beogradskih Noviiia" etapna pošta Beograd.

Vera Tkalec, Zagreb: Alkohol i đjeca. :}: ) Đugo sam oklijevaia, da zagrizem tt tu trpku jabuku. A toliko sam trpjela gladajući, kako propada tjelcsno, đušcvno i moralno toliko hn’atskc djecc od al» kohola, te rak«rane Iirvatskoga naroda. Ne mogu i ne sinijem da šutim đalje. Nc ću da budem sukriva propadanju iijepo našo hrvatsko domovinc. Moram si dati odcška pisanom rijcčju. Znadem, đa no ću uspjeti onako, knko vruće želim. Moje jo peio preslalx>, da iscupa Knvo, o« pradjcdova baštinjeno i vijokovima ukc« rijcnjeno uvjorenje, da alkohol hrani, grije i jača. Padne li samo jeduo zmce moga nastojanja na plođno tlo, bit ću zadovoljna, jer sam svjcsnn, da sam učinila svojo za obianu dmge moje hrva. eke djeco, a timo i za bpljak diage mojo hrvatsko domovine. U I. razredu. Stvama obuka, partija 0 piću. „Tko znade, što sve pijcmo'U Pol školo diže ruke. „Ja, ja znam". ,,Dakk 'da vidimo Marice"! „Pijemo vino“. „l ilipe“? „Ph'o". ,,Martine“ ? ,,Rakiju“. „Sto pijcmo jošte, Antc“? ,,Molim, rum“. „Sto jo sladje od toga svega"? Katica: ,,Mošt“. Pavica: „Medicai Stiina nii je kupila na sajmu". Navodim, navodim. Teškom mukom izvabim, ali tek poslije kave i čaja, odgovor: „Pijemo mlijeko'*. A o vodi, onoj bistroj, svježoj izvor. vodi ni mukajet. Ko da su ta djeca od. rasla u pustari saharskoj, a nc u Pri. morju, gdjo vodu neprestano gledaju u veličanstvu mora. Teško li sam uzdahnula. Više snm se izmučila, negoli da sam s njima obri:. djivala gibanje nebeskih tjelesa. Zašto? Jer sam se osvjedočila, da su vcć djeci u 1. razredu žestoka pi6i dolai znanci. Žaloenp ali istinito. „Petre, zašto nijest'bio u ponedjeljak, Mtorak i srijodu u školi"? „Bil sam na Ipiru. Stric mi se ženil", „Zar ste tri dana pirovali"? On šuti. Dmgi će: „Ležal je kod kuće pijan. Dugo msu ga našli". Dječak u 2. razredu! Zazebo nm u grcu. „0 ti, bijedniče"! izmucam dršćući. Djc» ca so snebivala što ga nisam kaznila. Njega da kaznim? Zar nije bio dosta kažnjen? „Slo jo tebi, Pavle? Nekato 81 mi siab'. Da nisi bolestan"? Djeca udare u gro. hotan smijeh. „Cemu se smijote"? „Kod Busjcda su pelcli rakiju, pa so napil. Onako tople. I onda mu je bilo zlo. Lež: ’ je kao mrtav. Morali su š njime „dolitoru" na Crikvenicu". — Od tcške boli kapola mi suza za suzom niz blijedo lice. Djeca ušute gledajući mo zap:injeno. Jedna se djevojčica osokoli i zapita: „Zašto plačete"? „Kako da no plačem? Sažalio mi so Pavao. Mogao je nmrijoti. A rnogao jo ostati ,,nem" (lud) za cijeli život. Zar no znate, đa je rnkija za djocu otrov"? ,,Otrov“? začudjeno ponavljalm idjeca. Neki se opet dječarac opio, kađ su imali težake. U Vinodolu ljudi još i danas jedan drugomu pomažu u gospoJarstvm besplatno. (Vczo drva iz šume, fcopaju, oru, beru groždje itd.) Ali zato onda uiora da budo prava gozba. Tu se jede 1 pijo 8vc u šosnaest. Kođ toga narnvno Iio ostanu ni djeca kratkih rukava. „Neka i ona znadu, čija fcuća mrsi". >—- Onda

se nadje golobrađih zvekana, kojf uživaju u tom, kad ludo dijete .ohata’e". ,,Kakav ćeš ti biti fiovjek, koji ne ćeš pođnijetii bocu vina ni lule đuhana". —■ Nije K tj> grijeh, koji n nebo vapije? I takovi so slučajevi zbivaju tl kraju, gdjo ljudi nisu „pijanci". Makar im jo, vino na glasu, oni su ,,umjereni“. Piju gamo na zgode: o velikim blagdanima, kad idu na stavnju, kad polaze u prosce, kad voze mladimt škrinju mladoženji u kuću, na piin, kad ima'ju težakc, kad sklapaju poslove, na sajmovima, na kar. miuama. ; A što se tek zbiva po gradovima, medju Ijuđima na đnu životal Medju lju» idima, kojirna je alkohol piće t hrana, ogrjev i rashlada, razbibriga i utjeha u žalosti, lijck u bolesti, društvo u osami; izvor snago i zdravlja, riječju, kojima je alkohol uvjet ; ivota. Kako u takoTOm društvu nejaka djeca stradavaju. Vjekoslav nijo več mjesec dana zai virio u školu. Učitelj je izoutatkc prijav« ljivao, Skolski odbor opomenuo oca, ali mari on! Napokon odredi globu. To mu 1 dodje do živa. Jcdnoga jutra đodje nakc. strušen i crven kao kubani rak u školu i metne na učiteljev 6tol zavežljaj raznih dronjaka, iz kojih je tragikomično virilo emiješno licp maloga Vjekc. ,,Evo vam g-a, gospodine, lcad ste si ga tako zaže. ljeli"! „B.jg s Vama čovječe! Skinite mu ovo đronjkc, pa neka ide u klupu na, svoje mjesto". „Iloćeto li, đn gol tamo sjedi? Ja nemam u što da ga zaodjc. tnem". ■— I zaista nije im*o, jer je i zadnju dječakovu haliinicu prodao za n • koliko čašica „špire". A lalo je predl Božićl — A nije ni dijc-te odije'to. I (njemut je ulio žličicu toga „dara božjeg.V u čaj, da se malko ugrijo. To mu je bila odšteta' za odjećicu. — Bijedno, bijođno dijctel Nijc prošla sedmica, da nisam čula iz susjedstva zap-omaganje mojega ško'.« Bkoga djeteta: „Nemojte, ćaćo, materl tući"i Drugi put očajni krik materc: ,,Di« jete mojel Što ti je ono jadr.o skrivilo? | Ne mrcvari ga, pijanduro jedna!" Kad sam jc jedncm poslije takovog | prizora pitala, što jo to bilo, reče mi: što da varn rečem. Kad je pijan, onda je marva. Kad jo trijezan, onda jo đušat od čovjeka. Oirda ne bi ni „frtaljić" vina ni „centl" rakije pcpio bez meno nt bez djeteta". — Kamo srcće, đa je bio u fcome manje podašanl— I taj čin pisala mu jo žena na račun dobrote! — A dijefce? Otl Bame oČevo dobroie nije so razvijalo ni tjelesno ni dušc\-no. OsUlo je patuljak tl jednorn i drugom pravcu. Stjcpana jKršalje mati po oca U krčmu. „Tato, mama Vas aove na ve. čeru"l ,,A šta mama, šta večera! Nc-kr« čeka. Sjedni, derane! Ej, krčmanr, još jr> litrtrl Cašu za mo^ega Stipu! Daj, da se (Kuuuviiru i Dlji-tc opazlvsl meno (toja sam kroz prozor iz mojega. vrta motrilai taj prizor) nećkalo so. A!i otac već u „limbi" zagrrni: „Sta? Ti ne ćeš? Meni 1 to veliš, svome oc ul Da viđimo"! Z 5 rabk punu čašu i siiom ju ispraznl nejačkuj u grlo. Onđa mu još začepi usta dime. 6om cigaretom. ,,Da si buđeš zapamtio, kako valja oca slušati"I — Ostala sam; fv-ao prikovana. Onđa poletirh u kuću,’ da no gledam muke, koje su mučile to ubogo dijete. — U svojoj sobi gbđa’a sarn' kroz suze cmu budućno-t fr ga siromaška, koji će slušajući oca ljuto n.astrađati, —. I nastradalo jc. Poslijo 5 godina nerc« dovitog polaska škole otpušien je kao' analfabet. Noseći „natrušen" cigle kod: neke novograđnje pao je sa skeie i ostao, na mjestu mrtav u 16. svojoj nodini. Bla. žena smrti! Rjješila si ga gorega i ve, : ćega zla. (Svršiće se.)

Istorijski kalenđar. Na današnji đan, 27. juna 1794. go» dine, umro je državnik Vaclav Antonije grof (đocnijo knez) Kaunitz, najnozn;. tiji ministar caricc l kraljice Marijo Tc. rczije. Rodjen jo 2. februara 1711. godi. no u Beču. Otac, grof Maksimilijan U!« ricb Kaunitz, bio ga je u prvi imh na. mijenio duliovnoj karijeri, ali se mladi' Kaunitz, pošto jo završio studije na untverv zitetu u BečUj Leipzigu, Regensburgu j Leidenu (Holandija), oiao državnjj službi. Car’ K;.. lo VI. (»stavio ga je 1736. godine za dvorskog savjetnika, a zatim za car. sfcog komcsara pri stalnom carevinskom. vijcću u Regensburgu. 1741. goiiae pre. šao je u diplomatsku siužbu, pa je siu. žio na đvorovima u Rimu, Firenzi i Torinu. 1744. godinc fx>stavl,en je zi vla. dinog izaslariika na d\t>ru princa Karla Lotarinškog, guvcmera Be'gije, koja je ta» da bila svcjina babsbur ke k u..e. U ođ» eiibtvu zastupao je generalr.og guvcmera, pa je u toj dužr.osti pokazao mnogo takta i drčavničke sposobnosti. Piilikom kon« grcsa o miru u Aaciienu 1748. goiin« fun« girao je g:of Kaunitz kao austrijski dele. gat, pa jc zatim postavljen za čiana taj. nog državr.og savjeta. Još je tada Kać. nitz Z^stupao mišljenje, da Aust ija treba da zauzme neprijateljsku poli.iku pnma kra]ju Friodrichu II., a da zak juči 6avez sa Francuskom. Kao što je poznato, do toga je saveza došlo tok 1766. gođinc i baš izvještaj o zakljućenju toga saveza prc. tfv njega (koji jo dobio od potplaćenog salisonskog pis;ua ministarstva Menze. D) poslužio je kao povođ kralju Frieil. trichu dla u(«uine u Cešku i da time ot» počno seđmogodišnji rat, koji je trajao do 17G3. godino. Prijo rata bio jc Kaunitz od 1760.—63. gođine posLanik u Parisu,’ gdjo je fivx> radio na oslvareriju svoga plana — saveza izmedju habsburških div žava i Francuske, pa je zatim postavljeu za dvorskog i državnog kancelan, a n»