Bilten Bitefa

GRIBOJBDOV NA BITEF-M

U vepeptoavu ovogodiŠnjeg Bitefa malasi se + jedmo osobeno delo Yuske + svetske dromatuvgije, komedija "Mevolja zbog pameti" ("Gope ot uma") Aleksandva Sepgejeviča Gyibojedova, koja 4 Beogradu dosad nije vrdgena. Ovu govku dyeuštvenu satiru, a posebno hjenog glavnog djunaka Ažeksand”a Andvejeviča Čaoekog, Ličnost "bajnonmsko-pbuškinski osamljenu" (Keleža), mnogi intivho nazivaju – 'vuski Homlet". Njegov tvorac, tragično umobent erudita, nezadovoljnik, diplomata 1 iasnad svega pesnik "bio je jedam od najučenihih Lju24.0. PMSLJČ (FWSKiH).

Badahmuta, blistava, zagonetna a svima jasma 1 bliska, komedija GP+bojedova je jaka freska Ljudskog bitisanja. U nJoj Je puhokvvnim, veljefnim likoovima u gotovo svakodnevnim situacijama, a vlisokoboetskim jestkom oličen Dečni smob vasuma + gluposti, Istime + LicemeyJa, zaostalosti i prosveđenosSt?, uemalog tvopehja 1 viaije sutvašhjice, vopske sepvilnosti ı slobode. Ona predstavlja buntovmički akord novog doba, 'manifest dekabpista" (dv Bratko Koeeft), ı "buktanJu evolucije" (L.Leonov). Njene ličnosti su VečNI DDOtOtTDOVT Ljudskog zoda ~ um+i ı Duntovnt Čaceki, bahatt Famasov, lLicemezynti MOoLČaLJEMJI ograničeni Skalosub, bovpša 1 ieatkovida Sofija, prepredema Liza, 1 dyvugt, do famonme. nevidLjive ali svudprrisutne knjeotnjJe Mavije AE JeoMo, te mizodjije M svakoj Čopbi – sve odreda ”"štve medju nama Z. NO Zana Ga KI će ıkad sit sa posohtce Bivota” (Gohčaob).

Komedina "NMevolja bog pameti GytboJjedov Je mapisao daleko od Mobikue Žž. bOSOviIšta (1824) misleći o svojim prijateljima u vodnom kraju. U stvaPti, pesnik Je Jedm svoj sah opevao u poletnim stihovima asnih stopa, sa čitavom PItmičko-jesičkom opkestraoeijom, Visokopoetski nadahmuto,„ a sočnim,nharodnim, slikovitim jezikom. pa su mogi od ovih stihova postali uspečice poslovice KOJL Se L GOOnas MOGM. Cuti. KomediLJGa Je. definitivno zavpšena 1926. alt sw Je mog. Čitali u YMRODISUM, pa su godinu ama Ponije — dakle ~ daba tačno bre 150 godina ~ članovi ofieipskog kluba u Bpivamu prikazali njene pbYve scene. Tu bpredstavu Je gledao sam pesnik ~ O?7DLOomikav KOJDP JO tragično poginuo 4 Tehezanu bočetkom 1828. Poste više ıavedenih odlomaka, prem.jera celog dela prikazana je u Petvogradu 26.1. a u Moskvi 27.X1.1831. sa Ščepkinom u ulozi Pomasova 1 Močalovom kao Čaekim. Te iste godine delo jo prevedeno ha hHemačk+, a spedimom veka ma franmeuski (S.Mo»), engleski (Bevhavdin) + druge svetske. Jezike. ;

Ko mog sha mogo + pati"

U nas se intepesovonje za ovaj komad pojavilo prilično raho. Movosadski knJjIževnik Aleksomda» Sonhdić preveo je ovu komediju Još 1870. i nasvao je "No PROGgO HO, POgO, L.palir „ a JoOČ. bo, Je: učinio + helenista Tomo Morelli DOO nazivom "Teško pometnoma". U Miu se 1904.pojavilo pyvvo izdamje ove komedije u prevodu u bPozi+ izvesnog K.DJ. Pop-Mantća„ koji je vahije bio 'koleški sekretap' u Petprogradu”. U ppegovoyu prevodilac maglašava da Homlet "kao 116nost nmeopredeljema” sbog svoje neodlučnosti P"stojt sa ledjima velikana ČaecRog”. Po edu dyugo Jugoslovensko izdanje bojavilo se u ZagPebu 1946. u prevodu aP Gojka Stojanovića. Usko»o Je dv Josip Vidmap 1949. publikovao u Ljubijenti svoj prepev pod nazivom "Gorpje pometnema”" a V.ž.Masuka u Beogradu 1956. Deceniju kashije„ za potpebe HMK, ovu komediju „je ponovo prepevao Vladimi?e Gertrć. TI konačno„ tu nedavno 1974. u Skoplju je štampen + p?}b—L makedonsk+ž pbrepev Krasimipe Ilievske pod nazivom "Od mogu um". Ukupno za Jedno stoleđe ~ osam bDrebodo, bet TadanJG6 na PL JestKa.,

Uz ovo sledi 1 pet sconmskih tumačehJjJa ma tri jezika. Jugoslovenska premiJe?ba

LOL JI JJ II II II IK IK S IT II IT IVI O II II IT IE II O 1 1 PT IT O 1 CO UI O O O IO 2 E JO IO II O II ILI O O O O JJ