Biološki listići

67

tepminizmu trebao bi da vlada jedan jedini fakto: 8posobnost. Ali u stvari pored njega vladaju i drugi, koji često - preoblađuju. Na prvo mesto treba staviti društveni stalež: nekada odsudan, danas je uvek važan činilac n determinizmu poziva, manje n demokratskim državama, više n nedemokratskim. Nije li tu skoro nemački državni kancelar objavio kao neku smelu reformu: »slobodan put svima ·sposobnima«. Uticaj staleža sastoji ae danas samo u slaboj meri n nepravdi, po kojoj Je već rođenje prepreka, olakšica, pa i _ jamstvo izvesnoga položaja u društvu, Sfalež tiče sam, : a na razne načine, na e&udbinu svojih članova. težeći da ih „Više ili manje zadrži k sebi. Radenik, na primer, ne može lako da oitrgne svoje dete iz svoga &taleža: seljački sim vezan Je očevinom za zemlju: uepešna trgovima prelazi 85 oca na sina; Činovnička deca upućena su obično činovnič_ koj karijeri, Uftieajem sredine i porodične tradicije, Dpo: staju porodice u kojima se s kolena na koleno prenosi isti _ poziv, i ako se uporedo & tim na prenose i spoaobnoati ili | talenat. Prema tome izlazi da, bilo društvenom nepravdom, IŽbilo korišću koju sm ima produžiy očev posao, bilo | nemogućnošću da otac istrene sina iz svopa staleža. ili mogućnošću da mu da sredstva, kojima može birati karijeru, - bilo aticajem sredine i drugoga, izlazi dakle, da Je na kraju krajeva rođenje Jedan važan fakto» m određivanju mesta, koje će ko zauzeti m društvenome organizmu, i ako to · »rodenje« ne treba shvatati u starijem smislu plematva i | pućanstva, već u demokratskom, tako veći. Za najveći broj ljudi, uloga kojn će ierati n društvu, ı određena je u glavnome već pri njihovu vodenju nekim ı usudom, kao ono u priči, ede se veli: »O usude, rodilo se i toliko ı toliko duša, podaj im što ćeš«. Ako ie dokazano da svaki čovek u društvu nije ma - svome mestu, me freba li gledati da se to postisme? Ne i treba li išta preduzimati na tome putu, pa ma se znalo, da će se uz velike napore samo korak unapred mčiniti?

| ez ra i e l___-