Biološki listići

štvene prepreke na tome putu otklonjene ı da neki naučanj. usud umesfo gornjega ima reč n tome pitanju. On bi hezi sumnje potvrdio gornje redove, prenerazio bi nag nečuvenimj, primerima nepravde ı gluposti sadašnjega sistema, izneo. bi nam mnoge hitne probleme i planove. pa zadivivši dubokom smislu reči »slobodan put svima sposobnima«e istakao bi nam neophodnu potrebu ı nesavladljivu teškoću određivanja tih sposobnih. Jer, dabopme, tu Je Čvor pi tanja. koji nauka ima da odreši. Pa i zato bi mu trebalo biti zahvalan,- je» pre nego što se zadatak reši, treba aj, postaviti.

(Jr

:

Jesu li umne sposobnosti urođena ili stečena stvar} TI jedno i drngo. Je niko ne sumnja, da su ljudi, koji su sež neobično 6dlikovali u kakvome poslu, imali i dara za tal posao. A day je po definiciji uvođen. 8 druge pak strane tako je isto nesumnjivo, da se. dar može razviti u stvara lačku moć jedino sticanjem potrebnih elemenata spolja. t. JJ obrazovanjem. Na primer, Mozart, koji je komponovao sonate n svojoj sedmoj godini, vodio se meosporno muzičkih obdaren. Ali, da je živeo u sredini n kojoj ne bi doznao z diatomičnu skalu ni za muzikm u današnjem smislu, nje} eov se dar ne bi ukazao poznatim nam delima, već eno: vatno kakvim prvobitnim muzičkim proizvodom. kakve sul morali proizvoditi muzički geniji prvobitnih ljudi.

Tar u umnim sposobnostima, sam po sebi, ima istujr vredmost kao i fiziološki dar aparata za govor, bez znanja jednoga jezika: deca rođena gluva ostaju nema, pa ma imala govorničkog dara. ,

Ako je jasno, da dar bez vaspitanja ne može otići! | dalje o:l najosnovnijih manifestacija, još je jasnije da vas pitanje ne može zameniti dar: koliko je njih, koji su više učili muziku od Mozazta, pa ipak nisu ništa postigli!

U svakoj razvijenoj umnoj sposobnosti imamo dakle dva elementa, urođeni i etečeni: dar i vaspitanje. Prema