Biološki listići

9

sada nemogućno, je? nam nedostaje moć pouzdanogan odrećuiyanja najvažnijeea dela tih sposobnosti, t. jJ. peihičkih, ı što Je Još važnije, nedostaju nam nepobitna sredstva da uverimo nekoga o vredmosti našega mišljenja o njegovim sposbnostima. Ovo Je posljednje majvažnije stoga, Što nejednakost uloga, koje ljudi igraju u društvenoj zajednici, može prestati bit: povod borbe samo ako je svako lično ubeđen da igra ulogu koja pripada njegovim sposobnostima. Samo u tome slučaju čovek bi se u tome pogledu pomirio sa sudbinom, ba onako, kao kad se tiče urođenih fizičkih osobina. jer ne bi smatrao društvenom nepravdom što ie psihički skromno obdaren, kao god što to ne čini onaj koji se ružan rodio.

: x *'

Iz poznavanja urođenih ummih osobina, darovitosti, imali bi koristi društvo i pojedinae. Nasleđeno umno imanje koje počiva u glavama današnje dece, biće jednoga dana mozak društvenoga organizma, osnova misli čovečanstva. Zar ostaviti slučaju da vaspolaže tim moždanim mafetijalom, od čijega vasporeda ı upotrebe u društvenome uredenJu zavisi budućnost ovoga?

izučavanje dečje individnalnosti mora biti predmet pažnje kao ı obrazovanje, kome mora biti osnova, Pored škola ı zavoda oružanih metodama pedagogije, u kojima se obdelavaju mladi umovi, upravlja i olakšava razvitak moždanih funkeija, prenosi znanje sa starijih na mlađa pokolenja, pored tih škola i zavoda treba da stoje ustanove sa zadatkom prethodnopa ispitivanja tog umnog materijala, od kojega ništa nije različnije i ličnije. Pa tek pošto lična umna darovitost, ili sposobnost, bude bila utvrđena, pristupiće se obrazovanju.

Treba reći, da sve to nije samo san ı maštanje, Jer u svima naprednijim zemljama, (a naročito u Mjedinjenim Američkim Državama), radi se na psihologiji deteta, u gore izloženome cilju, u mnogobrojnim laboratorijama za eksperimentalnu psihologiju i pedagogiju, gde se nad dečlim umom vrše najraznovrsniji ogledi. Škola, u kojoj se