Biološki listići

22 Ir nalaze na okupn mnogobrojna deca istih godina ı pod | uficajem iste sredine, takoder Je odlično mesto za U; : nad dečjom darovitosti. Vršeći oglede na deci osnovnih skola u Parizn, Binet Je dao i_d-Di pokušaj merenja ı kla- sitikovanja dečje darovitosti.

Za svoje potrebe pedagogija traži da odredi prosečnu | psihologiju deteta, normalnog, naprednog ı nazadnog. Ali · danas niko ne sumnja više, da je izučavanje lične psiholo. Lje deteta također Jedna BGD ma koju smo se osvirmulı

1. SOornjim redovima.

Mnogi će reći, da Je sve to utopija. I zaista, kako smo .(laleko na praktičnome putu od izloženoga idealnoga cilja! Ali u nancei, treba znati, da bi se pošlo ı korak napred na mučnome putu, freba uvek kao podstrek imati u vid krajnji idealni cilj, koji se želi postići — pa ma se om nikada me postigao. Da naučnik ne bi sustao pri prvome a iyalın On UuY ek zamišlja oblasti, koje će ispitati, DrIstupačnijim i prosti|im nepo što su. Aristotel ie mislio da je TeS10 pitanja, koja nisu Još ni danas rešena. Pre nego što &c | japitivanje umne darovitosti bude moglo primeniti n prak~ ticl, treba najpre da se ta erana fiziološke psihol ogije T'R: zvije na naučnom cke kerimentisanju i ı da izradi svoje me| fode: pre nego što budemo bili kadri otkriti »rentseno: grafijn« prirodne darovitosti, movaćemo se zadovoljiti mnogo skromnijim rezultatima na fome polju. koji, šta više, neće biti uvek pouzdani.

Od naučnoga određivanja umne darovitosti ne treba očekivati skorih znatnih rezultata. Dokle god to određivanje ne bude počivalo na utvrđenoj osnovi, treba se čak kloniti njegova primenjivanja, a naročito obaveznom primenjivanja, kao što Je to skoro neko n Nemačkoj predlagao: da »doktori i stručnjaci« odrade u osnovnim školama. čemu se koje dete mora docnije posvetiti: je to bi značilo samo gaziti ličnu slobodu bez ikakva druga rezultata do još Porega iskorišćivanja urođenih umnih osobina, nego li što to danas biva. U tome predmetu nauka Je Još n svojoj kolevci,