Bitef

(Bilten Bitefa, 14. IX 1969)

dijalog sa švajcarcima

Juče po podne vodio se u Ateljeu 212 razgovor na temu »Kako smo radili sa Joneskom«. Upravnik pozorišta Teater am Neumarkt i reditelj Felix Rellstab najpre je opisao atmosferu Ziriha, kao grada bankara i trgovaca, koja ima otpora prema pozoristu, a još vise prema modernoj literaturi. Oni sebe smatraju pionirima savremene umetnosti. Kako je došlo do toga da Jonesko režira kod njih? Joneskovski odgovor bi bio; »jer postoji jedna dobra klinika« i »neograničene mogućnosti trošenja novca«.

Prva ideja je bila da prikažu »Amedeja«, ali je posle majskih dogadaja u Parizu, Jonesko rekao da treba prikazati delo veće aktuelnosti, kao što su »Žrtve dužnosti«. Susret sa Joneskom bio je susret sa čovekom koji predstavlja pravi vulkan ideja, ko je je često teško realizovati za pola sata. Uvek bi obično govorio o svojoj prvoj viziji, sećajući se veoma živo šta je mislio kada je jednočinku pisao pre 17 godina. Jonesko je bez uobičajenog luka u građenju likova koji je deo nemačke pozorišne tradicije. Bilo je teško slediti ovo razbijanje likova, sa novom vrstom jedinstva. Glavni dijalog, posle uvodnog izla-

ganja, nastavio se između dr Huga Klajna i Rellstaba. Dr Klajn je obrazložio zašto smatra da u predstavi nema dovoljno groteske i raspitivao se o nekim mizanscenskim rešenjima vezanim za odnose u kojima glumac nema sa glumcem direktan kontakt, kada bi taj kontakt bolje govorio o suštini delà. Dr Klajn je potkrepljivao svoje mišljenje, pozivajući se na iskustvo psihoanalize, prisutne u ŽRTVAMA DU2NOSTI. Rellstab je odgovorio da bi Jonesko, sigurno, ako bi neko tražio u njegovom dein psihoanalizu, rekao da nje uopšte nema u njegovoj drami i obratno, ako bi neko utvrdio da u njegovom dein nema psihoanalize. O pitanju mere groteske, glumica Anmelisse Betschart je rekla da Jonesko grotesku nije ni tražio. Na pitanje kako je Jonesko radio kao reditelj, Rellstab je odgovorio da je Jonesko često učestvovao u Parizu u pripremanju svojih komada, a Jonesko je sopstvenim čitanjem na francuskom sugerirao rešenje. Jonesko ne zna nemački, pa ipak je prenosio i na francuskom svoje raspoloženje i misao, često bez prevodioca. Govoreći o svojim budućim planovima, Rellstab je izneo repertoar za ovu sezonu, koji obuhvata sledeća delà; Brecht: Bubnjevi u noch, Mrožek: Drugo jelo, Walser: Sobna bitka, Moliere: Ljubavni prezir, Orton: Zločin iz strasti, Wolfang: Bauer (savremeni mladi austrijski pisac): The Magic Afternoon i ponovo Mrožek (najnovije delo): Vaclav.

(BUten Bitefa, 14. IX 1969)

strah od aviona

Jutros je otputovao za Cirih ansambl Theater am Neumarkt, osim upravnika pozorišta Rellstaba sa suprugom i glavne glumice Annalisse Betschart. Flerr Rellstab je ostao da provede koji dan u Beogradu i pogleda predstave BITEF-a, a glumica koja tumadi Madlenu ima strah od putovanja avionom. Ona de se vratiti u Svajcarsku vozom.

(Ekspres, Beograd, 15. IX 1969)

na bitef-u večeras i sutra englezi

Ako je »Besni Orlando« privukao hiljadu i vise gledalaca u Halu sportova na Novom Beogradu, onda je londonski teatar »Roajal kort« svakako najvedi simbol dobrog, istraživačkog i kvalitetnog gostovanja na BITEF-u. Prošli BITEF je podario nesumnjiva i zajednička priznanja ovom pozorištu i njegovoj predstavi »Snaha« od Lorensa. »Samo ruski i engleski glumci igraju punim pluéima i stvarnim talentom, i na pozornici se ne prave

Englezi!« izjavio je tada Stevo Zigon. Vederas i sutra ovaj uzbudljivo kvalitetni ansambl prikazade dramu savesti »Spaseni« Edvarda Bonda u režiji Edvarda Gejskela. Sa ovom predstavom »Roajal kort« je gostovao ved sa ogromnim uspehom u Bedu i Minhenu.

(BUten Bitefa, 15. IX 1969)

uvodne primedbe edwarda bonda

»Spaseni« je neophodno optimisti-

38