Bitef

se jedna mka muzičkog kritičara Dragutina Gostuškog: Ova grupa ima svoj stil. Ali jedan komad, a naročito u ovoj postavci, delo je i koncepcija reditelja. Pošto je to Rumun, Andrej Serban, ovo je u prvom redu balkanska predstava! Kad su im to preveli »mamisti« su se zbunjeno zagledali. Geografija sigurno nije njihova jaka strana. Jovan Cirilov je objavio da je susret završen. (S.M.)

(Radio revija, Beograd, 11. IX 1970)

teorija i praksa

Širom sveta poznati šekspirolog Jan Kot objavio je svojevremeno jedan briljantan esej o erotici. Kot je ovih dana u Beogradu, gde prisustvuje BITEF-u, i sada se vidi da je njegov teoretski rad usko povezan sa njegovom životnom praksom!

(Večernje novosti. Beograd, 10. IX 1970) Gosti BITEF-a

teatar u zakašnjenju

Žan Darkant, generalnl sekretar ITI smatra da je BITEF značajan jer otkriva nove pozorišne tendencije. Zan Darkant, generalni sekretar ITI (Internacionalnog teatarskog instituta) boravi već treéi dan u Beogradu kao gost BITEF. Bivši glumac, režiser i direktor pariskog pozorišta »Renesans«, Darkant je 1953. gostovao u Beogradu sa ansamblom ovog teatra koje je prikazalo »Paklenu mašinu«. Posle toga vise puta se vraćao u naš grad. Za organizaciju kao što je ITI, beogradski BITEF je vrlo značajan, to je možda najvažniji događaj u svetu pozorišnih festivala poslednjih godina. Pozorište koje danas imamo isto je kao i u 18. i 19. veku razlika je samo u kostimima i režiji. Zbog toga je značajan pokušaj BITEF-a da nam prezentira nove pozorišne tendencije. Gledao sam sinoé

predstavu »La Mama« i ne mislim da je to teatar budućnosti. Međutim, kao eksperiment i to je interesantno. Ne može se reéi da je BITEF uzeo mesto pariskog pozorišta nacija. On ga je nasledio, u trenutku kad vise nije bilo potrebe za torn konfrontacijom pozorišta. (S.M.)

(Ekspres, Beograd, U. IX 1970) Susret sa gostima IV BITEF-a

’la mama ' željna sunca

Zašto su glumci iz Njujorka izabrali klasično delo? ( .-.) Razgovor je za čas prekinut jer su glumci zahtevali da se krov »Ateljea 212« širom otvori.

Želimo sunca jer smo po ceo dan i dobar deo noći u pećini objasnili su svoju želju. Razgovor je nastavio Dušan Makavejev. Mislim da smo mi prilično konvencionalni rekao je između ostalog i da se plašimo kad neko počne da se šegači sa klasikom. A meni je »Arden od Feveršama« izgledao kao improvizovano zavitlavanje. Pitam se zašto nisu igrali »Pacovsku misu«, koju sam ranije video, i koja je jedna divna, luda, genijalna predstava. Žao mi je što nas njihova igra nije ponela. I nama je žao odgovorili su u glas članovi trupe mislimo da je

svejedno koju predstavu igramo jer utisci mogu da budu razni. (...) Plašim se te diskusije, sve je to tako đavolski pedantno da ja jednostavno ništa ne razumem. Ja igram Ardena onako kao osećam u tom trenutku, kroz dve nedelje ću ga igrati možda drugačije. Razgovor je prekinut u trenutku kada je postojao najzanimljiviji, jer su članovi trupe morali da se odmore pre naporne večernje predstave u pećini ispod Kalemegdana. (Valeri ja For)

(Eliten Biteta, 12. IX 1970)

r.k. beograd i aviogenex preuzeli troškove

Robna kuća »Beograd« preuzela je sve troškove -boravka najskuplje predstave festivala IGRE SNOVA od Strindberga u režiji Ingmara Bergmana koju prikazuje Kungliga Dramatiska Teatern. Pošto se predstava prikazuje izvan kulturne konvencije, sve troškove za veliki ansambl »Igre snova« snosi jugoslovenska strana. Dolazak trupe bio je juče ugrožen, jer Sveđani nisu uspeli da nađu kompaniju za put Stokholm Beograd Venecija Stokholm. Operativni direktor »Dramatena« telefonirao je BITEF-u o novonastalim teškoćama. Za 24 sata Rydeov kolega Milan Žmukić našao je rešenje. »Aviogenex« je prihvatio da preveze poznatu trupu.

(Jutarnje novosti, Beograd, 12. IX 1970)

’dresirani čovek’ u skadarliji

Predstava pozorišne trupe »Zoološki vrt« u okviru »Skadarlijskih večeri« Pozorišna trupa »Zoološki vrt« iz Torina, koja učestvuje na BITEF-u,

55