Bitef

izvešće u nedelju, u 20 časova u okviru »Skadarlijskih večeri«, komad »Dresirani čovek« u režiji Mikelanđela Pistoletija. Ovaj komad nije na repertoaru BITEF-a, a trupa je, oduševljena ambijentom Skadarlije, zaželela da ga izvede tu, u slo-

bodnom prostoru, bez ikakvih prostornih ograničenja koja nameće pozornica. U organizaciji Turističkog saveza Beograda, predstava će biti izvedena na ulici, pred kabareom »Dživdžan«. Za publiku neće biti pripremljena sedišta, jer ce se prédstava odvijati među prolaznicima.

(BUten Bltefa, 13. IX 19701 GENERALNI SEKRETAR ITI-a O BITEF-u

stari su već odgledali svoje predstave

Samo citât: Jean Darcante, generalni sekretar ITI-a (Internacionalnog teatarskog instituta, najveće pozorišne svetske organizacije u koju su učlanjeni svi pozorišni radnici sveta); »Sve novine treba da pišu o Festivalu, jer to je zaista velika stvar. U svetu pozorišta nema ničeg sličnog. Možda bi onaj u Nansiju mogao da se meri sa njim. BITEF je izvanredno važan, jer se na njemu razmatraju savremeni problemi teatra koji interesuje

Ijude iz čitavog sveta. Festival! kao što su vaš, neophodni su, jer je potrebno da se vidi kuda se kreée pozorišna umetnost i da se oseti umiranje konvencionalnog teatra. Mi ne možemo u naše doba kad se ide na mesec da imamo pozoriste onakvo kakvo je bilo u prošlom veku. Pozorište je svojina mladih. Oni treba da ga grade za sebe. Stari su već odgledali svoje pozorišne predstave i sa njima ne treba raspravljati«. (BUten Bitefa, 13. IX 1970)

facundo bo o ulozi eve

Odlomak iz emisije Milana Šećerovića i Zore Korać »Dvorište 212«: PITANJE: Da li vam je bilo teško da igrate ulogu žene Eve Peron? FACUDNO BO: Ja o torn uopšte nisam razmišljao. Prosto igram ličnost. Emisija se snima skrivenom kamerom . . .

{BUten Bitefa, 13. IX 1970)

pisac copi o 'evi perorn'

Copi je poznati karikaturist, a takođe i dramski pisac. Delo, koje

prikazuje Theatre de l’Epée de Bois, u režiji Argentinca Alfreda Rodrigeza Ariasa, prenosi nas u fanatazxnagorični svet »Eve Peron«. »Ovaj komad, kaže Copi, govori o poslednjim danima Eve Peron, koja je bila pet godina supruga argentin-

skog predsednika i u trideset i trećoj godini umrla od raka. Ona je u svojoj mladosti bila glumica, pre nego što se udala za pukovnika Perona, koji je postao predsednik Argentine dob rim delom zahvaljujući njoj. Ona se ponaša kao neka vrsta Pasionarije, mešavina Mej Vest i Staljina. Smrt je sprečava da preuzme vlast od svoga muža. Komad je povest njenih poslednjih trenutaka, časova sumnji i misterije. Eva Peron je uverena da je truju, a njena okolina übeđena da ona igra komediju. Zatvara se u sobu sa svojim suprugom, jednim ministrom, svojom majkom i bolničarkom. Oko nje, odsutni ali prisutni; uznemirena gomila koja čeka smrt da je proglasi za sveticu i balsamer spreman da pristupi poslu. Najzad počinje kriminalna priča čija je žrtva sasvim neočekivana«. Da li ste želeli da napišete politički komad? To bi mogao biti politički komad jer prikazuje kako mehanizam vlasti tako i mehanizam buržoazije. To je jedini politički elemenat. Inače ja ne zauzimam stav ni za ni protiv peronizma. Sve je na pozorišnom planu, na planu mita koji je stvorila Eva Peron svojim samosvojnim i veoma vulgarnim jezikom, iracionalnim postupcima i potpuno ludim idejama.

56