Bitef

Posle toga panavo se vratio и Nemacku. Seljakao se, zavisno od angazmana svoga oca, iz jednog grada и drugì da bi se najzad skrasio и Bambergu. Imao je tada deset godina. Bio je uredan dak i sve ga je zanimalo : ucestvovao je и skolskom orkestru, takmicenjima и recitovanju, а na jednom skupu kuvara amatera za izvrsno zgotovljeno jelo od pirinca bio je cak nagraden srebrnom medaljom. Ali, mada to nije mogio da se primeti pri povrsnom poznanstvu, pakleno su ga mucili kompleksi. Bilo je dovoljno da neki nastavnik na stepenistu srdacnije pozdravi nekog od njegovih dragava, Ui da neko drugi na casa igranja ima moderniju kosulju ili bilo kakvu drugu sìtnicu, pa da on zbog toga, nekad i danima, bude duboko utucen. Preterano rado prepustao se neostvarljivim ceznjama, uzbudivao se zbog nedostizne kceri rektora, koja je upravo studirala na univerzitetu, zatim zbog jedne lepe prima-b aterine, koja je и E. T. A . Hofman-teatru gostovala и »Zimskoj bajci«, pa jedne ne bas mlade knjizarke, itd. Njegov odnos prema Elfridi, njegovoj poslednjoj velikoj ljubavi, bio je и svakom slucaju veoma neobican. Upoznao ju je na svecanosti posle premijere »Palate iznutrica«. Ona je izrekla nekoliko laskavih i ostroumnih opaski о njegovoj ulozi, koju su svi drugi bili potpuno prevideli. Posle toga su se stalno ridali, sve dok se ona nije preselila kod njega. Stanovala je, istina, и njegovom stana ali и sopstvenoj sobì, koju je uvek zakljucavala iznutra i gde je imala poseban telefon, sa koga ga je obicno iza zakljucanih vrata pozivala posle predstave. Na nezan i miran nacin bila je upravo svirepa prema njemu. Napunila mu je stan svojom zbirkom lut aka (bila je umetnicki pedagog) i kako nìposto nije htela da cisti i njegove sobe, on je, pedantni fanatik kakav je bio, morao stalno sa tih silnih lutaka da brise prasinu. A ona je strego vedila raduna ne samo da on redovno priprema rucak i veceru ( on je to cimo rado i dobro) vec da i kuhinju drzi и redu. Ponekad, upravo kad bi on bio prezauzet probama, namerno nije htela da ide и kupovinu, pa je on uz svoj posao morao da brine i о snabdevanju dvoclanog domacinstva. Ali, i pored sve svoje staine utucenosti, on niposto nije bio mekusac, pa je izmedu njih dolazilo do muenih sukoba. Tako je on bacio njenu zbirku lutaka na dubre, razbio njena vrata i, и toj za njega aptuzujucoj i sramnoj epizodi, pokusao da je siluje и kadi. U meduvremenu, bivalo je i smirenih poljubaca koji nisu smirivali i njihove odnose. Sad je ona etisia i on pokusava to da preboli. f f 35, Kipertova razvedena supruga. И W X* Jj /1 /Tf Rodena je 1940. и Gornjoj Sleskoj. W' 111 Ш/ ЯгЩ/ Bila je draga po redu od tri kceri profesionalnog oficira, koji je poginuo 1943. Proter ana sajedno sa porodicom, dospela je и izbeglicki logor и Zapadnoj Nemackoj a 1951. preselila se и grad, koji se nalazio и susedstvu mesta и коте trenutno ziri. Upravo и to vreme Elfridina najstarija sestra, koja se pripremala za prvo pricesce, postala je vrlo religiozna, pa su se übrzo i majka i mlade sestre sve vise ukljucivale и delatnosti luteranske erkvene opstine. Elfrida se narocito radovaia sto posle sumornih godina, provedenih и izbeglickom logora, maze nesmetano da tumara sa svojim vrsnjacima. Njena sklonost

prema smelim religioznim spekulacijama, kojima je nonsalantno baratala и najbolje vodenim dìskusijama, bilo je velikodusno tolerisana ì ona je übrzo postala ìsto onoliko nezamenljiva koliko i omiljena, ziri motor svakog javnog istupanja. Godine 1950, sa izuzetno dobrim uspehom polozila je matura i dobila mesto и band. ( Starija sestra studirala je tropsku medìcinu i zelela da postane lekar misìonar.) Cinilo joj je zadovoljstvo da zaraduje za kucu ì, snasavsi se veoma òrzo na poslu, pocela je neizmerno da se interesuje za svoje kolege. Njihovi pogledi na svet su je i plasili ì odusevljavali, ali übrzo odusevljenje je preovladalo. Ujdurme kao sto su, »proviti karìjeru«, »bili moderno odeven «, »posecivati prave lokale« bile su joj dotle potpuno strane. Oklevajuci (ali radoznalo), prihvalila je udvaranje jednog starijeg prokuriste pristalog izgleda, a kad joj je on posle devet mescci postarlo presudno pitanje, odgovorila je potvrdno. (To je bio upravo trenutak kad je raskrstila sa crkvenim krugovima.) Posle vencanja pocela je da brine isto onoliko revnosno о karìjeri svaga muza kao nekad о bazarima, ferijalnim logorima i omladinskim priredbama. Odvodila ga je и odgovarajuca drustva, pozivala и kucu » prave « ljude, nabavljala mu strucnu literaturu koju je morao da cita kod kuce, i on je poceo da napreduje. Njegovu sklonost da se s vremena na vreme oblaci и njene haljine primula je kao bezazlenu nastranost i ni malo je nije brinalo sto bi poneko dete iz komsiluka tu i tamo ispricalo svojim zgranutim roditeljima da je videlo direktora banke kako stoji na ulazu и vrt и zenskoj odeci. Afera s Kipertovom sadasnjom, drugom zenom zatekla je Elfridu potpuno nespremnu. Da je on samo vrdnuo, ona bi to za nuzdu jos mogia da shvati, ali covek sa kojim ona vec skoro devet godina po svom shvatanju zi vi и idealnoj slozi, ozbiljno numerava da je napusti zbog jedne dame, koju je ona nazvala »prokleta murdarusa « i koja je, uz to, jos i deset godina od nje starija, to je poverovaia tek kad je и njegovom dzepu pronasla amaterske moment-fotografije i na njima uspela da prepozna njega i tu damn vrlo ekscentricno i oskudno odevene. Imala je и rukama dokaze kojima je mogia da mu unisti karijeru. Ali, kad bi on izgubio mesto, ne bi ko imao da zaraduje ni za nju ni za dete. Zato je prepustila dr Majnekeu da и dogovoru s Kipertom sastavi tuzbu za razvod braka, s tim da njoj pripadne dobar deo paketa akcija Kipertove huduce supruge. Posle toga postala je mecena siroke гике Udruzenja umetnika, a i tnnogi eksponati za muzej mogli su da budu nabavljeni samo uz njenu finansijsku podrsku. Ta preduzimljivost bila joj je neznatna zamena za ono sto vise nije mogia da upravlja karijerom svog bivseg supruga. . . U dubini srca jos ga je votela; ostala mu je verna do danas i nije sparala ni sa jednim drugim covekom iako za tim odista ponekad cezne. Piasi se da kao »ostavljena supruga« ne ìzazove sazaljenje ili bade pogresno shvaóena. Zato se radije svesno, silom prilika odrice svega. Ц • 3 1 El fri din sin. IH fi / 1 if / fill C Klausa Kiperta, koga 3 В rii I V B\ tilli 3 njegovì skolski dragavi и Sali zovu »Ka und ka«, jos od najranijeg detinjstva razmazile su dve neudate Kipertove