Bitef

о prepravljanju

U razgovorima sa stranìm kolegama norveski glumac cesto moie da tuje siedete reci: »Ti si Norvezanìn. Mora da ste srecni sto то zete da igrate Ibsena и originala !« Cesto je tesko objasnìti nasim prijateljima iz inostranstva da to nije tako. Oni poznaju us lo ve и Engle skoj, g de drame, које je napisao Shakespeare pre skoro cetiri statine godina, mogu da se igraju skoro sasvim onako kako su napisane. Ni obicnom norveskom posetiocu najverovatnije nije poznato da и retini izvodenja Ibsenovih dela kod nas и stvari mi » menjamo« Ibsenov jezik. Stupanj modernizaeije se menja od predstave do predstave, ali je cinjenica da se jezik modernizuje. To je, naravno, prouzrokovano razvojem jezika. Ima raznih razloga zbog kojih se Shakespeare moze igeati и Engleskoj tako da se ne menja originalan tekst, a jedan od njih je razvoj jezika. Dok je norveski jezik doziveo relativno buran razvoj tokom onih nesto vise od sto godina otkako je Ibsen napisao »Peera Gynta«, engleski jezik se tokom poslednjih cetiri statine godina promenio veoma maio. Zato ho je »Peer Gynt« stihovana drama, sa ritmom i rimom, teze je, naravno, modernizovati njen tekst nego tekst drugih Ibsenovih drama. Vredi se zamisliti i nad time da su skoro svi pr evadi »Peera Gynta« prozni! Drugim recima, prevodioci su smatrali prepevavanje Ibsenovih ritmava i rima neresivim zadatkom. Ipak je »Peer Gynt« najlgranija Ibsenova drama и inostranstvu. То пат ukazuje da kljuc drame ne lezi и njenom jezìckom oblìku. Pa ipak, cudno bismo se osecali da vidimo predstavu »Peera Gynta« prevedenu na obienu norvesku prozu! То, naravno, nije ni bio cilj naie g rada na modernizaciji. Kad je »Peer Gynt « izasao, bilo je jasno da jedan sustìnski deo izrazajnosti ovog dela pativa na njegovom jeziku. Iz istorije knjizevnosti znamo da je njegov jezik smatran »radikalnim«. Ibsen je и tadanji dansko-norveski knjizevni jezik uneo reci i izraze iz norveskih nareeja koji se do tada nisu tuli ili, tacnije receno, nisu videli и stampanim poetskim tekstovima. Mnogi su reagovali negativno na takav jezik tako negativno da je Ibsen izjavio da, ako »Peer Gynt« nije poezija, kriterijumi poezije moraju da se menjaju da bi » Peer Gynt« to postao. Tako se i zbilo. Ali razvoj je nastavio svojim tokom i niko be bi danas mogao da mime savesti kaze da je jezik »Peera Gynta« radikalan и smislu knjizevnog riksmola (riksmol —jedan od dva norveska knjizevna jezika nastao ponorvezivanjern danskog knjizevnog jezika prim. prev.). Ono sto je tada bilo sveze i novo, danas testo deluje zastarelo i konzervativno. Cesto smo и »Peeru Gyntu« nalazili reti i izraze koji su izasli iz upotrebe, kao i pojedine rime koje vise nisu rime. Medutim, mi niti smo bili и stanju niti smo zeleli da ponovimo jezik, mi ne zelimo da konkurisemo Ibsenu kao modernizatoru jezika,

ve c da ga osavremenimo toliko da se priblizi sto je moguce blize savremenom rìksrnolu. Nas cilj je, dnigirn recima, bio da jezik dove demo do onog stupnja па коте vise nìje srnetnja, vec sredstvo za opstenje izmedu scene ì sale. Tekst izgovoren na sceni mora da se razume odmah jer ne postoji mogucnost da se, kao pri citanju, pogledaju objasnjenja veci i fusnote како Ы se poboljsalo razumevanje. Ree se izgovara na scelti i и ìstom tremi mora da se razume tako da glumac i gledalac, zajedno i istovremeno, mogli da prate pesnikovu misao. Veoma nam je pomogao izvanredan prevod na ninorsk Henrika Tyttera, koji, uzgred budi recito, ove godine treba da, po prvi put, izade iz stampe, te ga mi najtoplije preporucujemo (ninorsk drugi norveski knjizevni jezik, zasnovan na narodnim govorima — prim. prev.). Iz tog preveda sino uzeli mnogo ideja i predloga za izmenu ritma i reci. Ibsen je »Peera Gynta« napisao и takozvanom » knittel « st ihn, и jednom slobodnijem, teenijem i raznovrsnijem obliku od, na primer, strogih metrickih stihova и » Brandru « (knittelvers« vrsta germanskog stiha poreklom iz srednjeg veka prim. prev.). To nam je, naravno, omogucilo da napravimo ritmicke promene. (О la Б. Johannessen)

Ibsen и rogäland

1947 »Gospoda Inger od Estrota « » Aveti « 1951 »Peer Gynt« »Lntkina kuäa« ( Nora ) »Stubovi drustva « 1953 »Narodni neprijatelj « 1955 » Aveti « '7956 »Divlja patka « i 960 »Pretedenti na presto« 1963 »Hedda Gabler « 7967 » Brand « 7977 » Narodni neprijatelj « 1973 »Rosmersholm« 1976 »Gospoda s mora «