Bitef

otomar krejca Otomar Krejca roden je 1921, и seosfcoj parodici. Posto nije mogao da nastavi studije na praskom univerzltetu, jer su ga nacìsti zatvorili, on pristupa jednom putujucem pozoristu. U devetnaestoj godini pruza mu se prilika da upozna rad jedne od vodecih licnosti ceskog avangardnog pozorista, E, F. Buriana, i on odlucuje da postane glumac. Za vreme rata radi na provincijskim pozornicama. Godine 1945. angazuje ga pozoriste »E. F. Burian«, gde igra и Eshilovom »Okovanm Prometeju«, Rostanovom »Siranu de Berzeraku«. Sledece sezone prihvata ponudu rezisera Jurìja Frejke i igra na pozornici gradskog pozorista и Sekspirovom » Magbetu «, iza cega siedi serija njegovih interpretacija znacajnìh uloga, pored ostalih i uloge Tusenbacha и »Tri sestre«. Istovremeno studira filozofiju i estetìku. Godine 1949. Krejci se prvi put ukazuje prilika da rezira komad »Lazna moneta « Gorkog. Neposredno po Frejkinom odlasku iz gradskog pozorista, Krejcu angazuje Narodno davidlo и Praga. Pocevsi od 1951. igra и njemu citar niz velikih uloga iz ceskog i internacionalnog repertoara: »Otelo«, »Bogojavljenska noe«, »Don Zuan«, Vorìk и Soovoj »Svetoj Jovanki«. Godine 1956. Otomar Krejca je naimenovan za sefa drame Narodnog divadla, gde sa dramaturgom Karelom Krausom i drugim saradnìcima osniva pravu radionicu pozorisnog stvaralastva koja, pod njihovim uticajem, stavlja svoj pecat na rad ceskog pozorista uopste. Svojom aktivnoscu, kao reziser, Krejca doprinosi uspehu komada koji su nastali и oroj radionici. U to doba najvise odjeka imale su njegove rezije ceskog klasìka J. K. Tyla, Cehovljev » Caleb « i Srkspirov »Romeo i Dulijeta (1961). Za sedam godina rezirace 12 predstava, koje su igrane 100 do 250 pitta tokom vise pozorisnih sezona. Godine 1961. Otomar Krejca napusta duznost sefa drame, ali nastavlja svoju delatnost kao glumac i reziser и Narodnom divadlu. Tokom sledecih godina realizovace svoje prve poslavke и inostranstvu : »Hamlet « i » Caleb« и Nacionalnom davidlu и Belgìji i »Romeo i Dulijeta« и Havani. Sa svojim najblizim saradnìcima osniva 1965. godine и Praga Diradi о za branou. Zbog intenzivne aktivnosti or о g pozorista (pozoriste je dalo rise od 120 predstava и 12 evropskih zemalja), nece cesto imati prilike da rezira и inostranstvu ;pa ipak, tu je »Kraj karnevala « od Popola (1968), a njegova rezija и Burgtheatru, и Веси, donosi mu medalju Kainza. Godine 1969. rezira »Romea i Dulijeta « и Kelnu i, 1970, »Tri sestre« и Nacionalnom pozoristu Be/gije. Godine 1966. Krejca postaje predsednik Udruzenja glumaca ceskog pozorista. Na toj duznosti ostaje sve do 1970, kada je ukinuto oro udruzenje.

Posle dvogodisnjeg prekìda, Krejca nastavlja da radi и jednom malom pozoristu и predgradu Praga, и коте tokom dve godine postavlja cetiri predstave (meda njima ì »Komicne iluzije« Corneillea). Posle toga napusta Cehoslovacku i nastavlja da radi и inostranstvu. U tom perioda realizuje vise predstava и pozoristima nemackog jezickog podi-ucja, a povremeno se vraca и Cehoslovacku. Medu tim predstavama su »Faust « и Becu, dok и Diseldorfu rezira Cehovljev »Visnjik« i »Taj ludi Platonov«, kao i Sekspirovog »Hamleta« i »Mera za mera«. Nedavno je postarlo »Cekajuci Godoa« (ucestvuju : Michel Bouquet, Georges Wilson i Rufus), na j.estivala и Avinjonu. Uskoro ce postaviti jednu opera Luciana Berioa (libreto Itala Calvinoa) za Milansku skalu, »Galeba« и Karlsruhe i и Comédie française.

metteur en scène Fils de paysans, Otomar Krejca est né en 1921. Ses études ayant été rendues impossibles par la fermeture de V Université de Prague par les \ nazis, il entre dans un théâtre ambulant. A 19 ans, il découvre le travail d'une des principales personnalités du théâtre tchèque d' avant-garde, E. F. Burian et il décide de devenir acteur. Pendant la guerre, il travaille sur des scènes de province. En 1945, il est engagé au Théâtre E. F. Burian où il interprête »Prométhée Enchaîné « d'Eschyle et » Cyrano « de Rostand. La saison suivante, il accepte l'offre du metteur en scène diri Frejka, qui l'engage sur les scènes municipales où il débute avec » Machbeth « de Shakespeare avant d'interpréter une série de rôles importants parmi lesquels Tusenbach dans »Les Trois Soeurs«. En même temps, il étudie alors la philosophie et l'esthétique. En 1949, Krejca a pour la première fois l'occasion de mettre en scène une pièce: »La Fausse monnaie« de Gorki. Peu après le départ de Frejka des scènes municipales, Krejca est engagé au Théâtre National de Prague. Il y joue à partir de 1951, une série de grands rôles du répertoire techèqu et international: » Othello«, «Malvallo« dans »La Nuit des Rois«, »Don Juan«, Warwick dans »Sainte Jeanne« de Shaw. En 1956, Otomar Krejca est nommé chef du drame au Théâtre National, où il construit, avec le dramaturge Karel Kraus et d'autres collaborateurs, un véritable atelier de création théâtrale qui, sous leur impulsion, marque fortement le théâtre tchèque. Par sa propre activité de metteur en scène, Krejca porte au succès de nouvelles pièces nées dans cet atelier de création. Ses mises en scène qui ont le plus d'écho sont alors celles de pièces du classique tchèque J. K. Tyl, de »La Mouette« de Tchékhov et de »Roméo et Juliette « de Shakespeare (1961). En 7 ans, il montera 12 spectacles joués de 100 à 250 fois sur plusieurs saisons.