Bitef

»vodimo ljubav, a ne rat!« To je je dna od najlepsih prica na svetu. 7, razume se, prica 0 ljubavi. Svaka lepa prica govori о ljubavi. Béjart je na ovu tema napravio batet. Film ju je preneo и portorikansku cetvrt и Njujorku, pod nazivom West Side Story. »Petnaest godina, о Romeo, to su Dulijetine godine !« Careni stih Alfreda de Musseta je pogresan. Julija пета petnaest godina; ona je tek na pragu svog cetrnaestog rodendana. To je prica о vrlo ranoj mladosti, koju je prvi put obasjala ljubav. A ta ljubav je tako velika, tako divna i tako savrsena da oni umiru od nje. Jer, uporedo sa tom ljubavi ide mrznja: ona mrznja koja postoji izmedu dve porodice, dva suparnicka tabora koji razdiru Verona, Kapulete i Montegije. Kako ih dobro poznajemo, te Kapulete i Montegije ! To su neobuzdane prirode, zagrizeni politicari, koji svoje ideje smatraju apsolutnom istinom, Ijudi, pohlepni na vlast i tiraniju, smatraju da njihovi protivnici ne zasluzuju nista bolje od smrti. U danasnjem svetu oni se pojavljuju, na zalost, и legionima: crveni Kmeri Hi Crvene brigade, razni Videle i Pinocheti, dzelati soba za mucenje, logori smrti i psihijatrijske bolnice. Prkoseci tim glupacima i pokvarenjacima, Romeo i Dulijeta usuduju se da kazu; »Vodimo ljubav, a ne rat!« I oni se strasno vole; hteli bi da ta njihova ljubav obasjava sve oko njih. A to im nece biti oprosteno. Ova prica zavrsava se tuzno. AH, ova se prica zavrsava i dobro, jer propoveda pobedu ljubavi nad svim sto je suludo 1 zio. Treba li zaista ispricati njihovu pricu? Evo njenog skracenog sadrzaja. V Veroni vlada mrznja izmedu parodica Kapuleti i Montegi. Jedne veceri, sale radi, mladi Romeo Montegi, sa nekolicinom svojih prijatelja, dolazi na bai pod maskama prireden kod porodice Kapulet, и nadi da ga pod maskom niko nece prepoznati. Srece se tamo sa Dulijetom, vrlo mladom devojkom iz te kuce; to je njen prvi bai. Oni igraju, a onda se povlace и skrovìto mesto; maske padaju; izmenjuju prvi poljubac i, od tog trenutka, njihovi zivoti postaju nerazdvojni. Romeo poverava svoju tajnu mudrom svesteniku borami. Ovaj dobri covek veruje da ce ve za izmedu dvoje mladih mozda uticati na izmirenje njìhovih parodica. I za to pristaje da ih tajno venca. Na zalost Tibalt, taj neobuzdani Dulijetin rodak, saznaje da je Romeo bio na balu. Luta po varasi и zelji da se osveti za ono sto smatra strasnom uvredom. Pre svega, svoj gnev izliva na Romeovog prijatelja Merkucija, veselog mladica i

odlicnog pesnìka. Izaziva gana dvoboj i muchi ga übija. Romeo zatìm и korektnoj barbi übija Ribalta. Saznavsi za ovo dvostruko übistvo, Princ od Verone proteruje Romea iz Verone pod pretnjom smrtì. Romeo ima samo jos toliko vremena da provede svoju bracnu noe sa Dulijetom. Ujutru mora da bezi. Kapuleti nameravaju da udaju svoju kcer za jednog od clanova porodice, lepog i sarmantnog Parisa, i spremni su da se tome prìstupi bez odlaganja. Sta da se radi? Brat Laurent nalazi nacin da se ova katastrofa izbegne. Daje Dulijeti jako opojno sredstvo, koje ce je uciniti naìzgled mrtvom. Po obicaju, telo mlade devojke bice izlozeno и prostranoj grobnici Kapuletovih. Romeo, obavesten po glasniku о ovoj smicalici, doci ce nocu da potrazi svoju mladu zenu, i to и trenutku had ona treba da se probudi. Ova lepa zamisao je ostvarena, ali sa malom izmenom: glasnik, koga je poslao brat Laurent, nije mogao da stigne Romea. Obavesten о Dulijetinoj smrti, mladic dolazi na groblje. Tamo nailazi najadnog Parisa, koji je dosao da oplakuje svoju verenicu; izmedu njih izbija sukob i Romeo je prinuden da ga übije. A onda uzima otrov kraj nogu one za koju veruje da je mrtva. Dulijeta se budi i vidi kraj sebe mrtvo Romeovo telo. Ne zeli da ga nadzivi i, udarcem noza, oduzima sebi zivot. О bave stene о svemu, ohe porodice dolaze na groblje. Ali prekasno ! Na zahtev princa, prinudeni su da zajednicki oplakuju leseve svoje dece. Svega toga ima и »Romeu i Dulijeti«; a ima ì cù-ugih stvari, kao sto je, na primer, ludi monolog Merkucija о kraljici Mab, toj sicusnoj vili, koja uduvava и nos spavaca najcudnovatije snove. Ili Hcnost Dulijetine dadilje, nezadrzìve brbljivice i, uz to, glupe na najzabavniji nacin. Sve su to, medutim, sporedni elementi. A najvaznija je ljubav. Kao sto je rekao jedan od komentatora ovog dela, René Lalou: »Za Dulijetu je bilo dovoljno da se Romeo pojavi pa da postane svesna da izmedu Ijubavi i smrti пета alternative. Od tog trenutka oni ce se pokoravuti Ijubavi kao nekoj neodoljivoj magìji. Sve sto oni jesu i sve sto mogu, bice prìneto torn kultu na zrtvu. Nijedan pesnik nije uspeo bolje da prikaze ovu zaslepljenost и sebicnosti njihove Ijubavi. Zauzvrat, niko nije mogao bolje da uzdìgne lepotu strasti kada ona dostize cistotu koja iskljucuje svako ìnteresovanje za bilo sta drago«.

Da li je potrebno govoriti о reziseru i nasem prijatelju