Bitef

Bijeg iz stvarnosti Tunguzije Osječaj oslobađanja, prečišćenja, koji ova predstava stvara proizašao je iz postupka radikalne aktualizacije kojim se

Pašović služio prilikom adaptacije Žarijeve tragikomične burleske izvedene u Parizu još 1896, kada je prvi put u istoriji novog doba na sceni izrečena riječ »govno«. Adaptacija nije išla samo za tim da formalno poveže pojedine likove sa kontekstom savremenosti, već joj je namjera bila i da dramu »aktuelizira kao mit«. To podrazumjeva i reinkarnaciju osjeéanja koja je u svom izvornom obliku to djelo uspjevalo pobuditi kod publike i dtalaca, medu kojima su bili i Rože Vitrak i Antonen Arto, što je za razvoj moderne drame veoma značajno. Subotički »Kralj Ibi« je najbezobraznija predstava koju sam imao prilike vidjeti u svojoj pr aksi, te uzimajud u obzir nekonzervativno vreme u kojern živimo, ne bi iznenadilo kada bi netko predložio njenu zabranu. Ne samo zbog psovki i lasdvnosti. Naime, ona hrabro dotiče i probija unutarnje barikade kojima smo se sami u sebi ogradili i svrstali u torove, gdje smo se u društvenom smislu pretvorili u stoku koju je lako voditi i njom manipulisati po prindpima Oca i Majke Ibi: »Übi, kolji, žderi, topla govna seri, nežni pogled baci na govno u ostavci...« U biografiji pisca iz programa za predstavu, između ostalih važnih stvari kao što su: da je lido na Krivokapiéa, da je volio biciklizam i poslušne žene, da műje posljednja izgovorena riječ na odru bila »Čačkalicu!«, stoji i važnija od svih -

KRALJIBI/PHOTO RADOVAN BÉLÉSŰN